Babić o krizi sa vodosnabdijevanjem u Banjaluci: Sistem „Tunjice“ pod pritiskom, vanredna situacija i dalje na snazi

Zbog prekomjerne potrošnje i visokih temperatura ponovo je došlo do poremećaja u vodosnabdijevanju na području potkozarskih sela i sistema „Tunjice“. Nadležne službe uvele su kontrolisanu isporuku vode, dok Civilna zaštita organizuje dostavu cisternama za najugroženije i poljoprivrednike.

Šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice, Dragan Babić, obratio se javnosti povodom aktuelne situacije s vodosnabdijevanjem u Banjaluci, naglasivši da je na području potkozarskih sela i dalje na snazi vanredna situacija.

Kako je navedeno, par kišnih dana kratkoročno je pomoglo da se sistem stabilizuje, ali je sa povratkom sunčanog i toplog vremena ponovo došlo do padova pritiska i nestašice vode.

Kontrolisana isporuka i uloga mjesnih zajednica

S obzirom na to da je od nedjelje uveče došlo do prekida u redovnom snabdijevanju na sistemu „Tunjice“, stupilo se u režim kontrolisane isporuke vode kako bi mještani bar u određenim vremenskim intervalima imali vodu u narednih 10 do 15 dana.

Babić je uputio apel građanima kako da ostvare pravo na pomoć u dostavi vode cisternama:

„Pozivam sve građane da se obrate sekretarima svojih mjesnih zajednica. Prijave se prosljeđuju Civilnoj zaštiti i mi u roku od 24 časa dopremamo vodu tamo gdje je najpotrebnije. Apelujemo na mještane da obezbijede posude za akumulaciju vode i da ne zovu direktno Civilnu zaštitu, već da idu preko stručnih saradnika u mjesnim zajednicama.“

Poljoprivrednici kao prioritet

Poseban akcenat u toku vanredne situacije stavljen je na poljoprivredna gazdinstva. Civilna zaštita je obezbijedila posebnu cisternu koja će biti namijenjena isključivo za potrebe poljoprivrednih proizvođača kako bi im se olakšao rad i sačuvala stoka i usjevi.

Uzrok problema: Nedovoljan kapacitet cjevovoda

Nadležni ističu da problem nije u samom izvorištu ili funkcionisanju Vodovoda kao sistema, već u tehničkim ograničenjima postojeće mreže.

Prečnik cijevi koje vode iz pravca Lazareva prema rezervoaru na Tunjicama previše je mali da bi propustio dovoljnu količinu vode pri ovako visokoj potrošnji. Zbog velike potrošnje u takozvanoj „konzumnoj zoni“ prije samog rezervoara, voda fizički ne može stići do Tunjica kako bi napunila sistem.

Dugoročno i trajno rješenje ovog problema biće tek izgradnja novog magistralnog cjevovoda prema Tunjicama.

Pune se bazeni i zalivaju bašte, a zakonskih kazni nema

Kao jedan od glavnih razloga urušavanja sistema navodi se neracionalna potrošnja — punjenje privatnih bazena i zalivanje bašta u večernjim časovima. Međutim, kako objašnjava Babić, komunalna policija i nadležne službe trenutno nemaju zakonski mehanizam da kazne takvo ponašanje.

„Ne postoji zakonska odredba po kojoj možete kazniti čovjeka koji uredno plaća svoj račun zato što je napunio bazen. Jedina mjera koju zakon o zaštiti i spasavanju predviđa jeste isključenje sa mreže, ali to u ovom slučaju nije primjenjivo. Zato možemo djelovati samo preventivno i apelovati na građane da štede vodu.“

Babić je napravio i računsku usporedbu koja objašnjava zašto mnogi i dalje pune bazene iz mreže:

Voda iz mreže: 50 kubika vode iz vodovoda košta oko 75 KM.
Voda iz komercijalnih cisterni: Ista količina (50 m³) dopremljena privatnim cisternama košta između 1.500 i 2.500 KM (odnosno od 300 do 500 KM po jednoj cisterni od 10 kubika).
Voda iz gradskih cisterni: Grad dopremu vode za domaćinstva naplaćuje po povlaštenoj cijeni od 7 KM po kubiku (oko 50 KM po cisterni od 8 kubika), što ne pokriva ni osnovne troškove goriva.

Predstavnici Civilne zaštite su na koordinacionim sastancima sa Republičkom upravom civilne zaštite već predlagali izmjene Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, kako bi se u budućnosti omogućile efikasnije mjere i sankcije za neracionalnu potrošnju u kriznim periodima.