Foto: Vijesti Plus
U Varivodama je održana komemoracija za devetoro srpskih civila ubijenih nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“. S skupa je poručeno kako mjesta stradanja ne smiju biti fusnota u povijesti niti povod za nove podjele, već trajni podsjetnik na važnost izgradnje društva bez mržnje i nesnošljivosti.
Nekadašnja potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i zastupnica u Hrvatskom saboru, Anja Šimpraga, naglasila je u svom govoru da mjesta poput Varivoda, Gošića, Prukljana, Žagrovića, Golubića i Škabrinje predstavljaju ogledalo današnjeg društva i zalog za buduće generacije.
“Nećemo pristati na to da moramo dokazivati da smo građani ove zemlje”
Šimpraga se osvrnula na trenutnu atmosferu u društvu, upozorivši na ponovno jačanje retorike podjela i relativizaciju zločina.
„Kada pogledamo atmosferu u društvu, moramo priznati da ponovo ima previše riječi koje dijele, previše pokušaja da se određeni ljudi učine manje poželjnima. Previše je potrebe da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovode u pitanje. Zato je važno reći da nećemo pristati na to da ponovo moramo dokazivati da smo građani ove zemlje“, poručila je Šimpraga.
Istaknula je kako su u Varivodama ubijeni civili na svojim ognjištima, nakon završetka ratnih djelovanja, te da oni nisu predstavljali nikakvu vojnu prijetnju.
„Zato njihova smrt za nikoga od nas i za državu ne smije biti fusnota, već trajno pitanje naše savjesti“, dodala je.
Poziv na društvo bez mržnje i osvete
Govoreći o porastu netolerancije u javnom prostoru i na društvenim mrežama, Šimpraga je naglasila da povijest uči kako mržnja uvijek započinje govorom i podjelom na „nas i njih“.
„Ne želim šutjeti, ali ne želim ni uzvratiti mržnjom. Ako na mržnju odgovorimo mržnjom, samo ćemo nastaviti isti krug. Naša snaga mora biti u tome da o istini govorimo bez mržnje i da tražimo pravdu bez osvete. Svoje sjećanje moramo čuvati, ali i poštovati tuđe — to nas ne čini slabijima, to je civilizacijski minimum.“
Naglasila je kako Hrvatska neće biti ništa manje Hrvatska ako u njoj Srbi slobodno govore svojim jezikom, koriste ćirilicu tamo gdje je zakonom dopušteno, te ako se komemoriraju srpske žrtve i govori istina o zločinima počinjenima nakon operacije „Oluja“.
“Tražimo da se povijest ne koristi za proizvodnju nove mržnje”
U svojoj poruci usmjerenoj prema cjelokupnoj javnosti — Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, Romima, Židovima i svim ostalim građanima — pozvala je na građenje društva u kojem se nitko ne mora ispričavati zbog svoje nacionalne pripadnosti.
„Hrvatska i Srbija ne moraju se slagati oko svega da bi poštovale žrtve, ali moraju imati dovoljno hrabrosti da priznaju patnju drugih. Pomirenje ne počinje onda kad zaboravimo svoje žrtve, nego onda kad možemo oplakati i tuđu žrtvu“, rekla je Šimpraga, pozivajući se i na pomirbene poruke riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.
Završavajući obraćanje, poručila je kako imena devet nevinih žrtava iz Varivoda moraju biti obveza za izgradnju boljeg društva:
„Neka Varivode budu mjesto na kojem ćemo svake godine ponovno reći: Sjećamo se, ne zaboravljamo, govorit ćemo i ne mrzimo. Želimo živjeti u zemlji koja ima potencijal biti najbolja.“
About The Author
