Jedan od njih je i Ognjen Sokanović, porijeklom iz Han Pijeska, koji je u Kočevje stigao prije četiri godine.

– Kao i većina naših ljudi koji danas žive ovdje, došao sam trbuhom za kruhom. Najprije sam radio kao vozač, a danas imam svoje preduzeće koje se bavi elektroinstalacijama. Dobro sam se uklopio i u društvo i u organizacije koje okupljaju srpski narod na ovim prostorima. Srbi su u Sloveniji zaista dobro organizovani. Postoji više od dvadeset društava u okviru Saveza srpskih društava Slovenije koja okupljaju naš narod. Imamo i veliku podršku lokalnih vlasti. Za mene je posebna čast što ću naredne godine biti domaćin hramovne slave Svetog Vasilija Ostroškog – priča Sokanović.

Svoj radni vijek u Kočevju proveo je i Miroslav Marin, rodom iz Oštre Luke, koji je danas u penziji, ali i dalje veoma aktivan u radu srpskih društava i crkvenog odbora.

– Sedamnaest godina sam ovdje. Vodim crkveni odbor i mogu reći da se narod okupio oko svoje crkve. Ima nas mnogo i u društvima koja okupljaju Srbe. Član sam i pjevačke grupe „Oštrelj“, pa kroz pjesmu i druženje čuvamo naše običaje. Nastupali smo širom Slovenije, ali i u Prijedoru i Oštroj Luci – kaže Marin.

Pored kulturnih društava, srpska zajednica u Kočevju okupljena je i oko svoje crkve. Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve redovno služi liturgije i vjerske obrede u maloj kapeli koju je na korištenje ustupila Katolička crkva. Paroh Danijel Nikolić ističe da su ljudi u Kočevju još prije dvije decenije pokazali želju da imaju svoj molitveni prostor.

– Zatekao sam ovdje jednu složnu i srdačnu zajednicu. Ljudi su prije dvadeset godina pokrenuli inicijativu za osnivanje molitvenog prostora i zahvaljujući dobroj saradnji sa Katoličkom crkvom dobili smo ovu kapelu na korištenje. Okupljamo se dva puta mjesečno, kao i za velike praznike – rekao je paroh Nikolić, podsjećajući da je prva pravoslavna liturgija na području Kočevja služena još davne 1928. godine.

Da u Kočevju vladaju dobri međuljudski i međuvjerski odnosi potvrđuje i župnik Branko Jurejevčič.

– Saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom i parohom Danijelom Nikolićem je veoma dobra. Kapelu smo ustupili prije više od dvadeset godina i mogu reći da su odnosi među ljudima ovdje zaista primjer međusobnog poštovanja i pomoći, bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Prisutna je kultura dijaloga i razumijevanja – istakao je Jurejevčič.

Posebno mjesto u očuvanju identiteta srpske zajednice zauzima Srpsko kulturno-umjetničko društvo Kočevje, koje uspješno djeluje već 16 godina.

Predsjednica društva Mirjana Delić kaže da se upravo kroz folklor, pjesmu i zajednička druženja najbolje čuvaju tradicija i običaji.

– Najveći izazov nam je što mladi, kada zbog školovanja odu u Ljubljanu ili druge gradove, često prestanu biti aktivni članovi društva. Ali uvijek dolaze nova djeca i tako se tradicija nastavlja. Važno nam je da mlađe generacije ne zaborave svoje korijene – kaže Delićeva.

Srbi u Kočevju i ove godine dostojanstveno su proslavili svoju hramovnu slavu – Svetog Vasilija Ostroškog. Okupljeni oko crkve i kulturno-umjetničkog društva, čuvaju svoju vjeru, identitet, tradiciju i običaje, istovremeno gradeći život u sredini u kojoj su, kako kažu, dobro prihvaćeni i poštovani.

Iako daleko od rodnog kraja, svoje korijene ne zaboravljaju, a upravo to smatraju najvažnijim.

The post Srbi u Kočevju brižno čuvaju svoju tradiciju i običaje first appeared on VIJESTI PLUS.

-Hvala Bogu pa imamo dosta iskustva. Iza nas je preko 30 godina rada. Ovo je već 17
naš cjelovečernji koncert pod nazivom „Đurđevdanske igre“, tako da ovakve
manifestacije, iako su jako zahtjevne, sada organizujemo bez većih poteškoća. Ovo je
nama jako važan koncert jer predstavlja svojevrsnu ličnu kartu našeg društva, kaže
Mitar Vujinović, predsjednik KD „Brdo“ iz Kranja.

Inače KD „Brdo“ iz Kranja je, može se to slobodno reći, hobi za cijelu porodicu. Tako su
nam rekli svi oni koji su se aktivno uključili u rad ovog društva. A danas je u društvu
gotovo 200 porodica. Među njima je i Darja Del Fabro, koja je kaže sasvim slučajno
zavoljela folklor.

-Moji roditelji su počeli igrati prvi, pa kada sam ja dobila dvije kćerke, oni su me
nagovorili da njih dovedem, pa sam tako počela i ja. I evo već sam 15 godina tu, igram
u veteranima, učim školicu, i moje cure još uvijek igraju, kaže Darja del Fabro.

Iz Kamnika nam dolazi Luka Erić. Folklor je zavolio prije 17 godina, na majčin nagovor. I
kaže, nije se ni jednog trena pokajao.
-Moja majka je dugi niz godina bila folklorašica, u Kragujevcu, u Srbiji. Tako je nekako ta
njena ljubav prema folkloru prešla i na mene. Šta bih izdvojio za sve ove godine? Pa
možda smotru u Portorožu, iz 2017. godine. Bio je to nastup koji mi se urezao u
sjećanje. Ja inače dolazim iz Kamnika, tamo je isto dosta Srba učlanjeno u folklor, tako
da se ovdje puno vodi računa o očuvanju tradicije i običaja, veli Luka.

Među folklorašima je i Jovana Oštir. Ona se već dugi niz godina bavila folklorom u
rodnom Beogradu. Nakon udaje, seli se u Sloveniju, i odmah se s mužem, uključuje u
rad KD „Brdo“ Kranj.
-Ovdje su me primili raširenih ruku i pružili priliku da vodim dječji ansambl. Ide to dosta
dobro, puno radimo, puno putujemo. Nedavno smo bili u Piskavici kod Banjaluke, djeca
su se sjajno provela, baš nam je lijepo bilo, zbori Jovana.

Ovo su manifestacije koje se pripremaju mjesecima. Ovo su manifestacije na koje smo
ponosni, kaže Zlatomir Bodiroža jedan od osnivača KD „Brdo“ i dugogodišnji
predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije.-Vratili smo se ovim koncertom na velika vrata. U to sam potpuno uvjeren, nije krio
zadovoljstvo Bodiroža.

Inače opština Kranj podržava aktivnosti KD „Brdo“. Oni, svakako svojim aktivnostima
dodatno pozicioniraju Kranj na kulturnoj mapi Evrope, kaže nam to kranjski župan
Matjaž Rakovec.
-Sve čestitke Kulturnom društvu „Brdo“. Oni su baš značajni za Kranj, za kulturu Kranja,
bilo je fenomenalno. Od nas stiže podrška njihovim aktivnostima. Znate, u Kranju živi
puno ljudi iz bivših jugoslovenskih republika, stoga Grad Kranj ulaže jako puno da se
nastavi tradicija naroda koji su doselili na ovo područje. Sve je počelo još tamo
šezdesetih godina prošlog vijeka, ovo je već treća generacija, ali svi oni i dalje čuvaju
svoju tradiciju i običaje, što je za svaku pohvalu, zbori Rakovec.

Đurđevdanske igre su, kako smo više puta čuli, svojevrsna lična karta KD „Brdo“. Od
onih najmanjih koji su tek nedavno načinili prve korake, pa sve do veterana, svi su dali
svoj maksimum. Zbori nam to na kraju priče Milan Glamočanin, predsjednik Saveza
srpskih društava Slovenije.
-Imali smo tri premijere večeras. Imali smo 17 tačaka. Imali smo 5 izvođačkih tačaka,
imali smo 190 igrača na sceni. Neću da se hvalim, ali mislim da je to zaista veliki
uspjeh. KD „Brdo“ Kranj jako dobro radi i važna su karika Saveza, kaže Milan
Glamočanin na kraju, najavivši veliki dječji festival u Kranju početkom juna ove godine.

Ovakva društva zasigurno zaslužuju podršku inistitucija, čuli smo na kraju, jer ono što
su pokazali na Đurđevdanskim igrama dokaz je da se u KD „Brdo“ tokom proteklih
nekoliko godina vrijedno radilo na očuvanju naše tradicije i običaja.

The post KD „Brdo“ iz Kranja vjerni čuvari tradicije i običaja! first appeared on VIJESTI PLUS.

O knjigama će govoriti istaknuti učesnici iz kulturnog i javnog života. Među njima je i izdavač Nenad Novaković iz izdavačke kuće „Besjeda“, koji će se osvrnuti na značaj i tematski okvir objavljenih dela, kao i na njihovo mesto u savremenoj književnoj produkciji. Recenzent, Aleksandra Čvorović, publici će približiti dublje slojeve autorkinog izraza, ukazujući na emotivnu i stilsku vrednost pesama.

Poseban umetnički doprinos večeri daće mladi glumac Nikša Dekić, koji će interpretacijom odabranih pesama oživeti stranice knjiga i približiti ih publici na jedinstven način. Kroz njegovu izvedbu, posetioci će imati priliku da dožive atmosferu i emocije koje prožimaju autorkina dela.

Program će voditi Nemanja Ratkovac, koji će svojim vođenjem povezati sve segmente večeri u skladnu celinu, dok će muzički predah upotpuniti Mirko Kesić na gitari, dodajući događaju posebnu umetničku notu.

Promocija knjiga Nede Gavrić predstavlja značajan kulturni događaj koji spaja književnost, muziku i scensku umetnost, nudeći publici priliku za uživanje u raznovrsnom programu i neposredan susret sa autorkom i njenim stvaralaštvom. Organizatori pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju i budu deo ove večeri posvećene knjizi, emociji i umetnosti.

The post Neda Gavrić: Promocija knjiga u Banskom dvoru first appeared on VIJESTI PLUS.

U najnovijem izdanju emisije “Stil”, gost Milana Glamočanina, predsjednika Saveza srpskih društava u Sloveniji, najavio je ambiciozan projekat koji po prvi put u istoriji na ovaj način povezuje srpsku zajednicu u Sloveniji i šire.

Iskorak ka istinskoj sabornosti

Iako je folklorno stvaralaštvo srž sabora, organizatori ističu da ovo nije samo još jedna smotra. Fokus je na sabornosti – međusobnom podržavanju i rastu kao naroda, bez uobičajenog takmičarskog karaktera koji često stvara nepotrebne tenzije.

“Ne želimo da se među nama stvara negativna konotacija takmičenja. Želimo da naša djeca sklapaju prijateljstva, da se zaljubljuju i da iz toga izrastaju nova kumstva i saradnje,” poručio je Glamočanin

Bogat četverodnevni program

Sabor počinje 17. septembra i trajaće četiri dana, nudeći raznovrstan sadržaj za sve generacije:

• Četvrtak (17. septembar): Dolazak i smještaj učesnika.
• Petak: Sportske aktivnosti (odbojka na pijesku) i jedinstveni “Folklor party” – prva etno zabava gdje je “dress code” barem jedan etno detalj, poput prsluka, šubare ili šajkače.
• Subota: Glavni festivalski dan. Uz nastupe folklornih ansambala, posjetioci će moći uživati u predstavljanju srpske kulinarike, domaće šljive i drugih autohtonih proizvoda na kultivisan i dostojanstven način.
• Nedjelja: Završni dan predviđen za sumiranje utisaka i povratak kućama.

Snaga entuzijazma uprkos izazovima

Tokom razgovora istaknut je problem nedostatka institucionalne podrške. Iako Srbi čine značajan procenat stanovništva u Sloveniji (prema nezvaničnim podacima oko 150.000), većina kulturnog rada i dalje počiva na čistom entuzijazmu. Organizatori se nadaju da će matice, Republika Srpska i Srbija, prepoznati kvalitet ovog rada i pružiti ruku saradnje u očuvanju tradicije u tuđini.

Emisija “Stil” će, kao dugogodišnji partner Saveza srpskih društava, pratiti ovaj događaj kako bi gledaocima prenijela atmosferu sa prvog istorijskog saborovanja u Kopru.

The post Prvi sabor srpske dijaspore u Kopru: Praznik kulture, tradicije i zajedništva first appeared on VIJESTI PLUS.

Gostujući u emisiji „Stil“, Daliborka Šiljegović predstavila je ambiciozni projekt koji nakon razdoblja pandemije ponovno širom otvara vrata kazališne umjetnosti u srcu Bavarske. „Htjeli smo napraviti nešto s drugačijim pristupom, projekt koji nije samo rad i učenje, već istinska veza s našom prošlošću i korijenima“, istaknula je Šiljegović.

Program prožet komedijom i emocijama

Selekcija festivala temelji se na komedijama koje na duhovit način obrađuju svakodnevicu naših ljudi u inozemstvu. Festival otvara predstava „Izgubljeni u Brooklynu“ (18. travnja), koja prati sudbine i snalaženje naših ljudi u svijetu, bez obzira na to jesu li u Americi, Kanadi ili Njemačkoj.

Publika će imati priliku uživati u nastupima poznatih glumaca kao što su:

• Radenka Ševa
• Dragan Marinković Maca
• Željko Kasap
• Željko Erkić

Kultura kao ključ očuvanja identiteta

Šiljegović naglašava kako je jedan od ključnih motiva festivala bio rad s najmlađima. Uvertira u projekt bila je predstava „Maša i Medo“, koja je izazvala golemo zanimanje roditelja koji žele da njihova djeca sačuvaju materinji jezik.

„Ne možete živjeti nigdje ako ne znate odakle ste. Naša djeca u dijaspori polako gube tu vezu, a kultura i umjetnost su najlakši način da se korijeni ne zaborave“, poručila je Šiljegović, dodajući kako smijeh pomaže ljudima da bar na nekoliko sati zaborave na izazove integracije i svakodnevnog života u tuđini.

Dostupna umjetnost za sve

Organizatori su se pobrinuli da predstave budu cjenovno pristupačne kako bi okupili što veći broj ljudi. Osim uobičajenih mjesta okupljanja poput kavana, München sada nudi prostore gdje dijaspora može uživati u vrhunskoj glumi i pozitivnoj energiji koja ih „održava na površini“.

Sve informacije o rasporedu i lokacijama predstava bit će dostupne putem Facebook stranica i grupa zajednice u Münchenu. Ekipa emisije „Stil“ najavila je i televizijsko praćenje festivala, kako bi gledatelji mogli vidjeti atmosferu s ovog važnog kulturnog događaja.

The post „Smijeh bez granica“: Dani teatra u Münchenu povezuju dijasporu s korijenima first appeared on VIJESTI PLUS.

Ja bih da pohvalim sva folklorna društva koja su se jako dobro pripremila, odziv publike je bio odličan, imali smo punu salu i Trbovlje se pokazalo kao odlična lokacija. U potpunosti smo nadmašili prošlogodišnji festival, kaže Glamočanin, najavivši za septembar jedan veliki folklorni festival u Kopru.

Organizacijom ovogodišnjeg festivala kao i najavom svega onoga što nas očekuje tokom ove godine, na manifestacijama u okviru Saveza Srpskih društava Slovenije, folklorne grupe više nego zadovoljne. Iz godine u godinu napredak je, rekoše nam, baš vidljiv.

-Sjajno je bilo. Organizacija, naš nastup, sve. Očekivali smo da bude jako dobro, ali se ispostavilo da je bilo i puno bolje od naših očekivanja, kaže Leonora Podraščanin članica KD „Brdo“ Kranj

Kod mnogih učesnika, neposredno nakon festivala, bile su prisutne emocije. Za
ovakve nastupe se kažu, pripremaju mjesecima, pa kada se desi ovakav jedan
festival koji organizacijski nadmaši sve prethodne, emotivna reakcija je sasvim
prirodna, kaže Srećko Marković predsjednik KUD „Sveti Nikola“ iz Maribora.

Ovo je bila odlična prilika da se društva prikažu i pokažu u najboljem svjetlu,
kaže Ilija Janković predsjednik SKD „Sloga“ iz Nove Gorice, napomenuvši da su
posebno za ovu priliku pripremili specijalne koreografije.
-Večeras smo nastupili sa 15 parova, igramo igre iz Niša, dok već za nastup u
Beogradu koji će se održati 22. maja pripremamo nastup sa 16 parova. Za deveti
maj pripremamo jedan veliki dječji festival u Novoj Gorici, na kojem će nastupiti
12 dječjih folklornih grupa iz cijele Slovenije, kaže Janković.

Ovakvi festivali su ponajbolji način da se očuvaju naši običaji, naša tradicija,
vjera i identitet, kaže jerej Goran Šljivić, paroh Celjski, koji je i sam prisustvovao
festivalu folklornih grupa.

Organizacijom, programom i svim onim što su uopšte vidjeli na festivalu, bili su
više nego zadovoljni gosti, predstavnici političkog života Slovenije i Republike
Srpske. Među njima bili su lideri stranaka Resnica i Gibanje Svoboda Zoran
Stevanović i Nataša Avšič-Bogovič koja je ujedno i šefica poslaničke grupe Svoboda u parlamentu Slovenije, te narodni poslanici iz Narodne skupštine
Republike Srpske dr Vlado Đajić i Saša Grbić.

-Ovo je zasita bila čudesna večer. Zaista sam se ugodno osjećala. Ova
manifestacija je najbolji primjer jako dobro organizovanog kulturnog života Srba u
Sloveniji, kazala je Avšič-Bogovič.

-Kao dijete sam igrao folklor i mogu ocijeniti ko dobro igra, a ko ne, obzirom da je
festival takmičarskog karaktera. Ali ono što defintivno mogu reći, jeste da je
posljednjih nekoliko godina, sve, baš sve podignuto na jedan mnogo, mnogo viši
nivo, kaže Zoran Stevanović, lider partije Resnica.

Ovakve manifestacije definitivno doprinose kulturnoj raznolikosti, ne samo grada
Trbovlja, već i cijele Slovenije, kaže kaže Vesna Jesih zamjenica načelnika
opštine Trbovlje. Zahvalujući Savezu srpskih društava, folklorne grupe iz cijele
Slovenije se okupljaju samo oko jednog cilja, da prenesu našu tradiciju i običaje s
koljena na koljeno, da očuvaju naš nacionalni i kulturni identitet, zbori Vladimir
Kokanović, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu u Vladi
Srbije.

-Kao neko ko je i sam ponikao u Sloveniji, ova veče za mene nosi jednu posebnu
emociju. Ono što psebno inspiriše definitvno jesu ovi mladi ljudi, koji sa jednim
ogromni žarom i energijom čuvaju naše srpsko nasljeđe, identitet i kulturu a
nema boljeg načina za to od folklora, kazao je Kokanović, naglasivši da je ured
na čijem je čelu uručio i polaznicima srpske dopunske škole vrijednu donaciju u
vidu srpskih knjiga na ćiriličnom pismu.

Festival je protekao u sjajnom raspoloženju, predstavile su kako veteranske tako
i izvođačke grupe, a u Savezu srpskih društava Slovenije obećaše da će iduće
godine organizaciju, podići na još viši nivo, iako su i ovim već sada zasjenili
brojne festivale u regionu.

The post Spektakl u Trbovlju: 24. Festival srpskog folklora u Sloveniji first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je izrazio duboko poštovanje prema radu naših udruženja, ističući da su upravo oni najčvršća veza između zavičaja i novih generacija koje stasavaju u inostranstvu.

Čuvari korijena i najbolji ambasadori

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje da podržim ove neumorne ljude koji decenijama, s mnogo ljubavi i truda, čuvaju našu tradiciju, kulturu i korijene. Dugujemo im veliku zahvalnost jer su oni naši najbolji ambasadori u svijetu“, poručio je Grbić.

On je naglasio da snaga naše dijaspore, koja broji preko 2,5 miliona ljudi širom svijeta, predstavlja neprocjenjivo bogatstvo. Posebno je pohvalio zajednicu u Sloveniji, koja je jedna od naših najorganizovanijih i najbrojnijih zajednica.

Vizija snažnijeg zajedništva

Pored kulturne saradnje, Grbić je ukazao na važnost podizanja odnosa na nivo strateškog partnerstva. Njegova vizija podrazumijeva modernizaciju veza kroz institucije koje će biti istinski servis našim ljudima.

• Sistemska podrška: Zalaganje za formiranje resornog Ministarstva za dijasporu.
• Lokalna efikasnost: Otvaranje posebnih odsjeka u svakoj opštini kako bi dijaspora imala bržu i lakšu administrativnu podršku.
• Budućnost za mlade: Organizacija sportskih kampova i ekonomskih foruma koji će dodatno učvrstiti veze sa domovinom.

„Vi čuvate našu prošlost, a moja je dužnost da se borim za našu zajedničku budućnost. Naša veza ne smije biti samo na papiru – ona mora postati neraskidivo partnerstvo zasnovano na uzajamnom poštovanju i podršci“, zaključio je Grbić, zahvalivši se domaćinima na toplom gostoprimstvu.

The post Grbić: Oduševljen sam kako naša dijaspora čuva tradiciju first appeared on VIJESTI PLUS.

Snažna podrška srpskoj zajednici

Đajić se tokom posjete sastao sa ključnim predstavnicima Srba u regionu, uključujući:

• Vladimira Kokanovića, direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu (Vlada Srbije).
• Predstavnike Ambasade Republike Srbije u Sloveniji.
• Zorana Stevanovića, predsjednika stranke RESNI.CA.
• Predstavnike zajednica Srba iz Austrije i Italije.

“Posebno mi je drago što sam razmijenio mišljenja o položaju našeg naroda sa zvaničnicima, ali i sa brojnim ljudima koji žive i rade u Sloveniji”, istakao je Đajić.

Najveći utisak na Đajića ostavio je veliki broj mladih okupljenih u kulturno-umjetničkim društvima, koji s ljubavlju njeguju srpsku igru, pjesmu i jezik. On je naglasio da su upravo oni najljepši dokaz da naš narod ne zaboravlja svoje korijene, čuvajući srpski duh i daleko od otadžbine. Prenoseći tradiciju na nove generacije, ovi mladi ljudi su naša sigurnost za budućnost, a Đajić je poručio da će im uvijek biti iskrena podrška, kao i svakom pojedincu u dijaspori.

The post Đajić u Sloveniji: Mladi ne zaboravljaju svoje korijene first appeared on VIJESTI PLUS.

-Naša priča je krenula 2021. godine. Radimo istina i duže. Bili smo ogranak SKD „Novo Mesto“
još od 2018. godine. Brojimo oko 150 članova. Radimo u više sekcija: dramska, recitatorska,
folklorna i pjevačka. Imamo i sekciju žena za kulinariku i ručne radove. A ovo što se večeras
dešava je specifičan projekat. Zove se „Kulturna konfederacija“. Njime smo htjeli okupiti na
jednom mjestu, folklorna društva iz svih etničkih zajednica koje žive i rade na tlu Republike
Slovenije, pa je večerašnji koncert u Semiču, jedan od tri u okviru ovog projekta, veli Snježana
Udovičić, predsjednica KUD „Bela Krajina“ iz Črnomelja

Upravo tako, o samoj ideji da na jednom mjestu skupi folklorna društva koja okupljaju gotovo
sve etničke zajednice koje žive i rade u Sloveniji, govorio je Uroš Jezdić, koji je cijelu priču i
pokrenuo. Nada se Uroš da je sve ovo tek početak, te da će se o ovom kulturnom projektu još
puno pisati i govoriti.
-Bila mi je želja da sve ono što još od malena sviram, da sve te ljude okupim na jednom mjestu,
da se prikažemo slovenačkoj publici. Tako smo mi pozvali slovenačka folklorna društva, ali i
folklorna društva svih etničkih zajednica koje žive u Sloveniji, da oni vide šta mi radimo a da mi
ujedno vidimo kako to izgleda kod njih. Ovo je tek početak, a poslije smo mislili da širimo priču.
Da idemo i dalje do Bugarske, Grčke. Sve je krenulo, javljanjem na javni konkurs, za sada imamo
podršku institucija Republike Slovenije, to nam je jako važno da su prepoznali našu ideju, a
poslije ćemo vidjeti šta I kako dalje, kaže idejna tvorac projekta Uroš Jezdić.

U Semiču, srećemo Klaru Kovačič, Slovenku sa srpskom dušom. Klara je članica SKD „Novo
Mesto“. Potpuno je promijenila svoj način života. Sada su joj kaže Srbi braća, pjeva srpske
pjesme, a životna želja joj je da nastupi sa Danicom Crnogorčević i Pavlinom Radovanović.
-Nadam se da ću imati priliku da odem i posjetim Srbiju, da konačno i vidim zemlju o kojoj tako
puno, i sljubavlju pjevam, kazala je Klara Kovačič.

Pored svih KUD-ova, koji su nastupili u okviru „Kulturne konfederacije“, jedno se posebno
izdvojilo. Riječ je o folklornom društvu koje okuplja Slovence. Dolaze iz Vinice. Folklorno društvo
se zove „Oton Župančič“.

-Predstavili smo su se uskočkim igrama, koje govore o srpskom narodu koje je u petnaestom
vijeku naselilo Belu krajinu. Koreografija je istina modernija, ali ujedno i zanimljivija, kaže Sašo
Žepuhar pohvalivši nam se da je upravo njegovo kulturno-umjetničko društvo jedno od brojnijih
u Sloveniji.

Pored Slovenaca i Srba, u okviru programa Kulturne konfederacije, predstavila su nam se
foklorna društva koja okupljaju makedonsku, bošnjačku i albansku etničku zajednicu. Kažu, ovo
je odlična priča i isto tako jako dobra prilika da jedni drugima predstavimo svoju kulturnu
baštinu.Na kraju predstaviše nam se i domaćini iz Semiča. Malo je to mjesto sa tek nekih 2 000
stanovnika, ali imaju sjajnu dvoranu kao i kulturni dom koji obiluje događajima.

-„Kulturna konfederacija“ je priča koja je upotpunila praznični program u Semiču. Veseli nas da
se ovakva manifestacija koja promoviše tradiciju nekoliko etničkih zajednica i grupa dešava
upravo u našem mjestu. Prilika je ovo da vidimo tradiciju različitih naroda koji žive zajedno na
ovim prostorima, i to nam je posebno drago, zbori na kraju priče Irena Plut, koordinatorka
kutlurnog programa u Kulturnom centru Semič.

The post Bela krajina: „Kulturna konfederacija“ je odlična prilika da se predstavimo jedni drugima! first appeared on VIJESTI PLUS.

Veliki i odgovorni posao koji je čika Mirko obavljao proizašao je iz neizmjerne ljubavi prema narodnoj tradiciji i jasne vizije da se običaji, pjesma i igra moraju sačuvati i prenijeti na mlađe naraštaje. O njegovom doprinosu svjedoče brojni saradnici, prijatelji i učenici.

Struka i tradicija ruku pod ruku

Etnolog Irena Medar Tanjga, dugogodišnja saradnica i jedna od ključnih osoba u organizaciji Kozara etno festivala, ističe da je Mirko Arambašić rijedak primjer čovjeka koji je tradiciju čuvao uz puno uvažavanje struke.

„Veliko mi je zadovoljstvo sarađivati sa Mirkom Arambašićem. Ono što ga izdvaja jeste njegova ogromna energija, volja i želja da sačuva običaje svoga kraja, uz maksimalno poštovanje etnološke struke“, naglašava Medar Tanjga.

Dug put folklornog entuzijazma

Tokom pedeset godina rada, Mirko Arambašić prošao je dug put – od Pelagića i Karla Rojca, preko KUD-a Čajavec, pa sve do Piskavice. U svakom kulturno-umjetničkom društvu u kojem je djelovao ostavio je snažan i neizbrisiv trag.

„Čika Mirko je posebna osoba. Sarađivala sam s njim još u KUD-u Čajavec i znam koliko je bio posvećen folkloru – kao niko koga poznajem“, kaže Milijana Latinović.

Piskavica – selo koje živi folklor

Danas Piskavica živi za svoje kulturno-umjetničko društvo, a mještani su u potpunosti svjesni koliko je čika Mirko učinio za svoje rodno mjesto, ističe Aleksandar Šibarević, predsjednik KUD-a i Savjeta mjesne zajednice Piskavica.

„Šta reći za čovjeka koji je prerastao ovo vrijeme? Pedeset godina bavljenja folklorom donijelo je Piskavici međunarodnu prepoznatljivost i ogromno poštovanje“, kaže Šibarević.

Kozara etno festival i budućnost mladih

Posebno mjesto u Mirkovom radu zauzima Kozara etno festival, kroz koji je u Piskavicu doveo svijet, ali i omogućio mladima da upoznaju druge kulture i nastupaju širom Evrope.

„Mladi su zahvaljujući čika Mirku obišli svijet, ali je on isto tako doveo svijet u Piskavicu“, ističe Milada Šukalo, projekt menadžer u Gradskoj upravi Banje Luke, naglašavajući da je njegov doprinos kulturi, turizmu i ruralnom razvoju nemjerljiv.

Zavjet novih generacija

Program posvećen Mirku Arambašiću osmišljen je kao dijalog kroz koji je ispričana priča o nastanku i razvoju KUD-a Piskavica – od prve ideje do trenutka kada je cijelo selo postalo jedno veliko kulturno-umjetničko društvo, pojašnjava Marija Radulj iz KUD-a Piskavica.

Mladi folkloraši poručuju da će nastaviti putem koji je čika Mirko trasirao, jer to doživljavaju kao lični i kolektivni zavjet.

„Sve bih ponovo isto uradio“

Sam Mirko Arambašić skromno kaže da bi, kada bi se vratio pedeset godina unazad, sve ponovo isto učinio.

„Puno se toga desilo, puno smo festivala napravili i mnogo truda uložili. Drago mi je što sam dao doprinos razvoju kulture i turizma, a posebno što me večeras djeca nisu zaboravila“, rekao je čika Mirko.

Veče u Piskavici proteklo je u snažnim emocijama, suzama radosnicama i poruci nade – da će ljubav, energija i posvećenost Mirka Arambašića ostati trajna inspiracija novim generacijama čuvara tradicije Kozare i Potkozarja.

The post Mirko Arambašić – 50 godina čuvanja tradicije Kozare first appeared on VIJESTI PLUS.