<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ostalo - VIJESTI PLUS</title>
	<atom:link href="https://vijestiplus.com/category/ostalo/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<description>Najnovije vijesti, izvještaji i intervjui</description>
	<lastBuildDate>Mon, 09 Nov 2026 16:30:57 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2024/12/cropped-cropped-Logo-vijesti-plus-150x150-1-32x32.png</url>
	<title>Ostalo - VIJESTI PLUS</title>
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Plesni klub &#8220;Blok&#8221; predstavlja Banjaluku na takmičenju u Beču</title>
		<link>https://vijestiplus.com/plesni-klub-blok-predstavlja-banjaluku-na-takmicenju-u-becu/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/plesni-klub-blok-predstavlja-banjaluku-na-takmicenju-u-becu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Nov 2026 16:30:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Banja Luka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3775</guid>

					<description><![CDATA[<p>BEČ &#8211; Hip-hop juniorke banjalučkog Plesnog kluba &#8220;Blok&#8221; predstaviće se na prestižnom međunarodnom takmičenju &#8220;World of Dance&#8221;, koje</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/plesni-klub-blok-predstavlja-banjaluku-na-takmicenju-u-becu/">Plesni klub “Blok” predstavlja Banjaluku na takmičenju u Beču</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">BEČ &#8211; Hip-hop juniorke banjalučkog Plesnog kluba &#8220;Blok&#8221; predstaviće se na prestižnom međunarodnom takmičenju &#8220;World of Dance&#8221;, koje će biti održano od 13. do 15. novembra u Gradskoj dvorani u Beču.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je, kako je navedeno iz &#8220;Bloka&#8221;, o velikom svjetskom festivalu hip-hopa i urbanih stilova, a 15 banjalučkih plesačica će tokom tri dana, osim takmičenja, imati priliku i da kroz radionice i seminare, uče od najboljih evropskih i svjetskih koreografa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Koreografiju &#8220;Search&#8221; Plesnog kluba &#8220;Blok&#8221; koje će se predstaviti na &#8220;World of Dance Austria&#8221;, potpisuju Aleksandra Pilipović i Svetlana Vidić</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Svako međunarodno predstavljanje, za Plesni klub &#8216;Blok&#8217; je od izuzetne važnosti. To je ogromno iskustvo i za naše članove, ali i trenere, jer kroz svaki događaj na međunarodnoj sceni, imamo priliku za razmjenu ideja, saradnje, ali i prezentaciju naših talenata&#8221;, kazala je Jelena Stojaković, predsjednica Plesnog kluba &#8220;Blok&#8221;.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="750" height="500" src="https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/11/20261013122103468176.jpg" alt="" class="wp-image-3776" srcset="https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/11/20261013122103468176.jpg 750w, https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/11/20261013122103468176-300x200.jpg 300w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;World of Dance&#8221; je međunarodni plesni brend poznat po takmičenjima, nastupima plesnih grupa, urbanim plesnim stilovima i povezivanju plesača, koreografa i plesnih zajednica širom svijeta, a u okviru njihovog američkog šoua koji je emitovan od 2017. do 2020. godine, u žiriju su bili Dženifer Lopez, Džafer Smit poznatiji kao Ne-Yo i Derek Haf.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za događaj u Beču, navedena su imena i umjetnička imena poput Todd, Daria Pop, Diego, Juliana i Rudi2, a za &#8220;All Styles Battle&#8221;, posebno su navedeni Ian, Jimmy, Leon V, EnRythm i Wave.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Raduje nas činjenica da naši plesači iz godine u godinu napreduju i ostvaruju vrhunske rezultate, a izuzetno smo ponosni na svako predstavljanje na međunarodnoj sceni, jer i sami, kao organizatori događaja &#8216;Dance Arena Banjaluka&#8217;, znamo koliko predanog rada i truda je potrebno za pripreme koreografija koje treba da se nađu među najboljima od najboljih&#8221;, dodala je Stojakovićeva i poželjela mnogo sreće cijelom timu hip-hop sekcije, iako su oni za klub, kako kaže, već pobjednici.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Gradska dvorana u Beču ubraja se u 10 najboljih evropskih arena, a upravo na toj sceni, održani su mnogi veliki svjetski događaji, poput &#8220;Evrovizije&#8221;, ali i brojnih evropskih i svjetskih prvenstava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Podsjećamo, Plesni klub &#8220;Blok&#8221; osnovan je 2014. godine u Banjaluci, a njegovi članovi ostvarili su više od 400 pobjeda na međunarodnim takmičenjima, od čega se izdvaja pobjeda na Svjetskom prvenstvu u Italiji 2018, pobjeda na Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj 2025. godine, kao i brojne specijalne nagrade i priznanja. Plesni klub &#8220;Blok&#8221; je domaćin plesnog događaja &#8220;Dance Arena Banjaluka&#8221;, u okviru kojeg se, početkom maja sljedeće godine, održava WADF Evropsko prvenstvo, ali i međunarodni plesni festival.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/plesni-klub-blok-predstavlja-banjaluku-na-takmicenju-u-becu/">Plesni klub “Blok” predstavlja Banjaluku na takmičenju u Beču</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/plesni-klub-blok-predstavlja-banjaluku-na-takmicenju-u-becu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZAVRŠENI XXI DANI PORODIČNE MEDICINE NA JAHORINI: Porodična medicina je nosilac zdravstvenog sistema i spona sa zajednicom</title>
		<link>https://vijestiplus.com/zavrseni-xxi-dani-porodicne-medicine-na-jahorini-porodicna-medicina-je-nosilac-zdravstvenog-sistema-i-spona-sa-zajednicom/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/zavrseni-xxi-dani-porodicne-medicine-na-jahorini-porodicna-medicina-je-nosilac-zdravstvenog-sistema-i-spona-sa-zajednicom/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 11 Oct 2026 14:01:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Antonija Verhaz]]></category>
		<category><![CDATA[Dani porodične medicine]]></category>
		<category><![CDATA[Draško Kuprešak]]></category>
		<category><![CDATA[FZO RS]]></category>
		<category><![CDATA[Jahorina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinski kongres]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo zdravlja RS]]></category>
		<category><![CDATA[primarna zdravstvena zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[Udruženje doktora porodične medicine RS]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstvo Srpske]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3707</guid>

					<description><![CDATA[<p>XXI Dani porodične medicine, koji su na Jahorini okupili više od 250 ljekara i zdravstvenih stručnjaka iz Republike</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/zavrseni-xxi-dani-porodicne-medicine-na-jahorini-porodicna-medicina-je-nosilac-zdravstvenog-sistema-i-spona-sa-zajednicom/">ZAVRŠENI XXI DANI PORODIČNE MEDICINE NA JAHORINI: Porodična medicina je nosilac zdravstvenog sistema i spona sa zajednicom</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://porodicnamedicina.com/">XXI Dani porodične medicine</a>, koji su na Jahorini okupili više od 250 ljekara i zdravstvenih stručnjaka iz Republike Srpske, regiona i Evrope, potvrdili su ključnu ulogu primarne zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovništva. Pod sloganom koji naglašava da je porodična medicina nit koja povezuje čitav sistem, učesnici i panelisti otvoreno su diskutovali o izazovima poput preopterećenosti ljekara, odliva kadrova i administracije, ali i o konkretnim sistemskim rješenjima, edukaciji mladih ljekara i uvođenju novih medicinskih tehnologija.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Prim dr Draško Kuprešak predsjednik udruženja doktora porodične medicine RS" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/VkmOQ5KsGFo?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Prim. dr Draško Kuprešak: &#8220;Porodični ljekar je prvi kontakt i najveći prijatelj pacijenta&#8221;</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, <strong>prim. dr Draško Kuprešak</strong>, naglasio je da nema stabilnog zdravstvenog sistema bez jake porodične medicine, posebno u ekonomski izazovnijim okruženjima gdje resursima treba upravljati racionalno.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Kao što i sam slogan kaže, snaga porodične medicine je u zajednici – ona je nit koja povezuje. Nema nijednog zdravstvenog sistema, pa ni našeg, bez stuba kakav je porodična medicina. Mi pripadamo ekonomski slabije razvijenim zemljama i moramo racionalno koristiti resurse. Još prije 20 godina prepoznali smo da je odgovor na te izazove upravo porodična medicina&#8221;</em>, istakao je dr Kuprešak.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o trenutnom položaju ljekara, Kuprešak se osvrnuo na svakodnevne opterećujuće faktore u praksi:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Nismo u potpunosti zadovoljni trenutnim pozicioniranjem u društvu i sistemu. Suočavamo se sa fluktuacijom ljudskih resursa, niskim standardom doktora, velikim brojem dnevnih pregleda i obimnom administracijom. U Srpskoj 702 tima porodične medicine godišnje obave oko 4.000.000 pregleda, što je u prosjeku oko 35 pregleda dnevno po timu. Međutim, zbog bolovanja, odsustava i priliva hroničnih bolesnika, realno opterećenje na terenu je daleko veće.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Kuprešak ističe da Udruženje aktivno nudi konkretna rješenja u saradnji sa nadležnim institucijama:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Ne bježimo od problema – u otvorenom dijalogu sa Ministarstvom zdravlja i Fondom nudimo rješenja. Jedno od njih je povećanje upisnih kvota na medicinskim fakultetima i motivacija ljekara boljim platama kako bi ostajali u domovima zdravlja. Porodični ljekar je prvi kontakt sa pacijentom – mi najbolje znamo potrebe građana od preventive i dijagnostike, do slanja na bolničko liječenje i prihvata pacijenta nakon otpusta. Ko je pacijentu najveći prijatelj ako ne njegov specijalista porodične medicine?&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Dean Đukanović ministarstvo zdravlja RS" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/6aYfFOMxEcI?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Podrška Ministarstva i FZO RS: Veća ulaganja, edukacija i novi pravilnici</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Predstavnici resornog ministarstva i Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručili su da je jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite strateški prioritet.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dean Đukanović</strong> iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS istakao je važnost kontinuirane edukacije i stvaranja prilika za mlade ljekare:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Porodična medicina je stub našeg zdravstvenog sistema – tu počinje rano otkrivanje bolesti, prevencija i praćenje toka liječenja. Ministarstvo u saradnji sa strukom radi na zakonima i pravilnicima koji omogućavaju dalju edukaciju i specijalizacije. Poseban fokus stavljamo na animiranje mladih kadrova da se odlučuju za porodičnu medicinu, kao i na uvođenje savremenih tehnologija. Skupovi poput ovog na Jahorini, koji se uspješno održavaju već 21. put, neprocjenjivi su za razmjenu iskustava sa kolegama iz inostranstva.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Aleksandar Sekulić FZO RS" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/eJgC7S0EqyE?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Ispred Fonda zdravstvenog osiguranja RS, <strong>Aleksandar Sekulić</strong> naglasio je da je u proteklim godinama napravljen značajan finansijski pomak ka primarnoj zaštiti:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;U protekle dvije do tri godine stavili smo fokus na povećanje sredstava namijenjenih porodičnoj medicini. Povećali smo ukupna izdvajanja po pacijentu i uveli nove usluge u cjenovnike kako bi ustanove i ljekari imali bolje uslove za rad. Svjesni smo da populacija stari i da su izazovi sve veći. Porodična medicina je čuvar zdravstvenog sistema i trudimo se da joj pružimo položaj koji zaslužuje. Konferencije poput ove idealna su prilika da čujemo potrebe ljekara sa terena i dodatno unaprijedimo naše politike.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Načelnica Klinike za infektivne bolesti Univeritetsko kliničkog centra prof  dr Antonija Verhaz" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/b15WpWkJY7w?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Multidisciplinarni pristup i pogled stručnjaka iz regiona i inostranstva</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Gostujući predavači i specijalisti iz različitih oblasti medicine potvrdili su da je multidisciplinarni rad ključ uspjeha u savremenom liječenju.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Antonija Verhaz</strong>, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC Banja Luka, pohvalila je visok naučni i stručni nivo manifestacije:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Program ovogodišnjeg kongresa obuhvatio je najnovije terapijske i dijagnostičke modalitete za hronične zarazne i nezarazne bolesti. Porodični ljekar je u samom centru zdravstvene zaštite i ima najbliži odnos sa pacijentom. Izuzetno je važno što je organizacioni odbor prepoznao značaj multidisciplinarnog pristupa i u budućnosti moramo nastaviti raditi na tome da uloga porodičnog ljekara bude još vidljivija i vrednovanija.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="dr sci  med  Dimitrije Jakovljević, Medicinski fakultet Clinicim Helsinki" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/KH0YqeN7kaM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr sci. med. Dimitrije Jakovljević</strong> sa Medicinskog fakulteta u Helsinkiju (Clinicim Helsinki) naglasio je važnost tematike gerijatrije:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Preko 250 kolega na jednom mjestu dokaz je velikog značaja ovih susreta za unapređenje zdravstvenog sistema. Fokus mog predavanja bio je na gerijatriji i specifičnostima tretmana starijih pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što je tema od ključne važnosti za sve evropske sisteme.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Prim  dr Dragana Trifunović Balanović, Predsjednik Sekcije opšte medicine Republika Srbija" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/5Haj1hyPaAU?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Dragana Trifunović Balanović</strong>, predsjednica Sekcije opšte medicine Republike Srbije, istakla je regionalnu povezanost i praćenje evropskih standarda:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Republika Srpska i Srbija ne zaostaju za Evropom i svijetom – sve savremene medicinske novine primjenjuju se i kod nas. Ovakvi skupovi su mjesto gdje se susreću iskustvo i budućnost, gdje mlade kolege uče od starijih. Sa Jahorine odlazimo bogatiji za nova znanja i kompetencije koje ćemo direktno primjenjivati u našim ordinacijama, na dobrobit svih pacijenata.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="dr Nataša Tomić JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju dr Mirosla" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/GmKUtXJX7EM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Nataša Tomić</strong> iz JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju &#8220;Dr Miroslav Zotović&#8221; ukazala je na važnost sinergije i prevencije:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>&#8220;Mnogobrojne su niti koje Institut &#8216;Dr Miroslav Zotović&#8217; povezuju sa porodičnom medicinom. Ključno pitanje koje svaki pojedinac treba postaviti sebi jeste šta sam može uraditi za svoje zdravlje – od sna i pravilne ishrane, do fizičke aktivnosti. Promjena navika je jednostavna na papiru, ali njeno održavanje zahtijeva trajnu podršku. Tu leži snaga sinergije između sekundarnog nivoa i porodičnih ljekara u radu sa zajedničkim pacijentima.&#8221;</em></p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Gojko Pjetlović" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/onWjQ_T6esM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Na konferenciji je naglašeno i da su sport i zdravlje neraskidivo povezani, što je potvrdio i <strong>Gojko Pjetlović</strong>, istakavši zadovoljstvo učešćem na panelu posvećenom promociji zdravih životnih stilova i sportske rekreacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zaključak</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">XXI Dani porodične medicine još jednom su pokazali da, uprkos brojnim sistemskim i kadrovskim izazovima, struka posjeduje jasnu viziju razvoja. Uz jačanje saradnje između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, bolju finansijsku podršku i kontinuiranu edukaciju mladih ljekara, porodična medicina ostaje čvrst oslonac i &#8220;prva linija odbrane&#8221; zdravlja svih građana.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/zavrseni-xxi-dani-porodicne-medicine-na-jahorini-porodicna-medicina-je-nosilac-zdravstvenog-sistema-i-spona-sa-zajednicom/">ZAVRŠENI XXI DANI PORODIČNE MEDICINE NA JAHORINI: Porodična medicina je nosilac zdravstvenog sistema i spona sa zajednicom</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/zavrseni-xxi-dani-porodicne-medicine-na-jahorini-porodicna-medicina-je-nosilac-zdravstvenog-sistema-i-spona-sa-zajednicom/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Anja Šimpraga: „Pomirenje ne počinje kad zaboravimo svoje žrtve, nego kad možemo oplakati i tuđu“</title>
		<link>https://vijestiplus.com/anja-simpraga-pomirenje-ne-pocinje-kad-zaboravimo-svoje-zrtve-nego-kad-mozemo-oplakati-i-tudu/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/anja-simpraga-pomirenje-ne-pocinje-kad-zaboravimo-svoje-zrtve-nego-kad-mozemo-oplakati-i-tudu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 02 Oct 2026 16:22:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Anja Šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[govor mržnje]]></category>
		<category><![CDATA[komemoracija Varivode]]></category>
		<category><![CDATA[Mate Uzinić]]></category>
		<category><![CDATA[Oluja]]></category>
		<category><![CDATA[pomirenje]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Srbi u Hrvatskoj]]></category>
		<category><![CDATA[Varivode]]></category>
		<category><![CDATA[zločini nakon Oluje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3679</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Varivodama je održana komemoracija za devetoro srpskih civila ubijenih nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“. S skupa je poručeno</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/anja-simpraga-pomirenje-ne-pocinje-kad-zaboravimo-svoje-zrtve-nego-kad-mozemo-oplakati-i-tudu/">Anja Šimpraga: „Pomirenje ne počinje kad zaboravimo svoje žrtve, nego kad možemo oplakati i tuđu“</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U Varivodama je održana komemoracija za devetoro srpskih civila ubijenih nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“. S skupa je poručeno kako mjesta stradanja ne smiju biti fusnota u povijesti niti povod za nove podjele, već trajni podsjetnik na važnost izgradnje društva bez mržnje i nesnošljivosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nekadašnja potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i zastupnica u Hrvatskom saboru, Anja Šimpraga, naglasila je u svom govoru da mjesta poput Varivoda, Gošića, Prukljana, Žagrovića, Golubića i Škabrinje predstavljaju ogledalo današnjeg društva i zalog za buduće generacije.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8220;Nećemo pristati na to da moramo dokazivati da smo građani ove zemlje&#8221;</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Šimpraga se osvrnula na trenutnu atmosferu u društvu, upozorivši na ponovno jačanje retorike podjela i relativizaciju zločina.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">„Kada pogledamo atmosferu u društvu, moramo priznati da ponovo ima previše riječi koje dijele, previše pokušaja da se određeni ljudi učine manje poželjnima. Previše je potrebe da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovode u pitanje. Zato je važno reći da nećemo pristati na to da ponovo moramo dokazivati da smo građani ove zemlje“, poručila je Šimpraga.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Istaknula je kako su u Varivodama ubijeni civili na svojim ognjištima, nakon završetka ratnih djelovanja, te da oni nisu predstavljali nikakvu vojnu prijetnju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Zato njihova smrt za nikoga od nas i za državu ne smije biti fusnota, već trajno pitanje naše savjesti“, dodala je.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Anja Šimpraga u Varivodama „Pomirenje počinje kada možemo oplakati i tuđu žrtvu“" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/cXBc30fr5rE?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h4 class="wp-block-heading">Poziv na društvo bez mržnje i osvete</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o porastu netolerancije u javnom prostoru i na društvenim mrežama, Šimpraga je naglasila da povijest uči kako mržnja uvijek započinje govorom i podjelom na „nas i njih“.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">„Ne želim šutjeti, ali ne želim ni uzvratiti mržnjom. Ako na mržnju odgovorimo mržnjom, samo ćemo nastaviti isti krug. Naša snaga mora biti u tome da o istini govorimo bez mržnje i da tražimo pravdu bez osvete. Svoje sjećanje moramo čuvati, ali i poštovati tuđe — to nas ne čini slabijima, to je civilizacijski minimum.“</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Naglasila je kako Hrvatska neće biti ništa manje Hrvatska ako u njoj Srbi slobodno govore svojim jezikom, koriste ćirilicu tamo gdje je zakonom dopušteno, te ako se komemoriraju srpske žrtve i govori istina o zločinima počinjenima nakon operacije „Oluja“.</p>



<h4 class="wp-block-heading">&#8220;Tražimo da se povijest ne koristi za proizvodnju nove mržnje&#8221;</h4>



<p class="wp-block-paragraph">U svojoj poruci usmjerenoj prema cjelokupnoj javnosti — Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, Romima, Židovima i svim ostalim građanima — pozvala je na građenje društva u kojem se nitko ne mora ispričavati zbog svoje nacionalne pripadnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Hrvatska i Srbija ne moraju se slagati oko svega da bi poštovale žrtve, ali moraju imati dovoljno hrabrosti da priznaju patnju drugih. Pomirenje ne počinje onda kad zaboravimo svoje žrtve, nego onda kad možemo oplakati i tuđu žrtvu“, rekla je Šimpraga, pozivajući se i na pomirbene poruke riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Završavajući obraćanje, poručila je kako imena devet nevinih žrtava iz Varivoda moraju biti obveza za izgradnju boljeg društva:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">„Neka Varivode budu mjesto na kojem ćemo svake godine ponovno reći: Sjećamo se, ne zaboravljamo, govorit ćemo i ne mrzimo. Želimo živjeti u zemlji koja ima potencijal biti najbolja.“</p>
</blockquote><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/anja-simpraga-pomirenje-ne-pocinje-kad-zaboravimo-svoje-zrtve-nego-kad-mozemo-oplakati-i-tudu/">Anja Šimpraga: „Pomirenje ne počinje kad zaboravimo svoje žrtve, nego kad možemo oplakati i tuđu“</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/anja-simpraga-pomirenje-ne-pocinje-kad-zaboravimo-svoje-zrtve-nego-kad-mozemo-oplakati-i-tudu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Emisija „Stil“ dobija pojačanje: Dragan Grbić pridružuje se ekipi</title>
		<link>https://vijestiplus.com/emisija-stil-dobija-pojacanje-dragan-grbic-pridruzuje-se-ekipi/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/emisija-stil-dobija-pojacanje-dragan-grbic-pridruzuje-se-ekipi/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Sep 2026 15:37:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[digitalni marketing]]></category>
		<category><![CDATA[domaći influenseri]]></category>
		<category><![CDATA[Dragan Grbić]]></category>
		<category><![CDATA[emisija Stil]]></category>
		<category><![CDATA[Jelena Matošević]]></category>
		<category><![CDATA[kafa]]></category>
		<category><![CDATA[Neda Gavrić]]></category>
		<category><![CDATA[novi voditeljski tandem]]></category>
		<category><![CDATA[TV emisija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3640</guid>

					<description><![CDATA[<p>Emisija „Stil“ dobija novo lice. Dugogodišnjoj ekipi, koju čine voditeljice i urednice Neda Gavrić i Jelena Matošević, pridružuje</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/emisija-stil-dobija-pojacanje-dragan-grbic-pridruzuje-se-ekipi/">Emisija „Stil“ dobija pojačanje: Dragan Grbić pridružuje se ekipi</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Emisija „Stil“ dobija novo lice. Dugogodišnjoj ekipi, koju čine voditeljice i urednice Neda Gavrić i Jelena Matošević, pridružuje se Dragan Grbić, javnosti poznat po bogatom iskustvu na društvenim mrežama te u oblasti digitalnog marketinga.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dragan je kroz godine izgradio prepoznatljiv stil komunikacije s publikom, a svojim radom na društvenim mrežama stekao je status jednog od zapaženijih influensera na domaćoj sceni.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="770" height="1024" src="https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/09/emisija-stil-voditeljice-jelena-neda-producent-jaksa-770x1024.jpg" alt="Tim emisije &quot;Stil&quot;: Voditeljice Jelena Matošević i Neda Gavrić, te producent Jakša, snimljeni ispred crvene skulpture srca u parku." class="wp-image-3641" srcset="https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/09/emisija-stil-voditeljice-jelena-neda-producent-jaksa-770x1024.jpg 770w, https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/09/emisija-stil-voditeljice-jelena-neda-producent-jaksa-225x300.jpg 225w, https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/09/emisija-stil-voditeljice-jelena-neda-producent-jaksa-768x1021.jpg 768w, https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2026/09/emisija-stil-voditeljice-jelena-neda-producent-jaksa.jpg 1125w" sizes="(max-width: 770px) 100vw, 770px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Pored digitalnog marketinga, njegova velika strast je kafa. Kao poznavalac i profesionalac u svijetu kafe, Dragan je svoje znanje i iskustvo već imao priliku da predstavi na televizijskim ekranima, gdje je govorio o oblasti koja mu je posebno bliska.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U novoj sezoni „Stila“ upravo će Dragan i Jelena činiti voditeljski tandem. Njih dvoje donijeće gledaocima spoj različitih iskustava, energije te pogleda na svijet, kroz priče o ljudima, zanimljivim događajima, aktuelnim temama i svemu onome što privlači pažnju javnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz prepoznatljiv šarm, neposrednost te iskustvo pred kamerama, Jelena i Dragan otvaraće teme iz različitih oblasti, ugostiti zanimljive sagovornike, ali donositi i priče koje se ne završavaju samo televizijskim prilogom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Stil“ tako u novu sezonu ulazi s osvježenom energijom i novim tandemom, a gledaoci će imati priliku da upoznaju i jednu novu televizijsku stranu Dragana Grbića.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/emisija-stil-dobija-pojacanje-dragan-grbic-pridruzuje-se-ekipi/">Emisija „Stil“ dobija pojačanje: Dragan Grbić pridružuje se ekipi</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/emisija-stil-dobija-pojacanje-dragan-grbic-pridruzuje-se-ekipi/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ODRŽAN 30. MEĐUNARODNI KONGRES RAČUNOVOĐA I REVIZORA RS: Prilagođavanje novim tehnologijama ključ opstanka profesije</title>
		<link>https://vijestiplus.com/odrzan-30-medunarodni-kongres-racunovoda-i-revizora-rs-prilagodavanje-novim-tehnologijama-kljuc-opstanka-profesije/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/odrzan-30-medunarodni-kongres-racunovoda-i-revizora-rs-prilagodavanje-novim-tehnologijama-kljuc-opstanka-profesije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Sep 2026 11:57:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[AI u računovodstvu]]></category>
		<category><![CDATA[Dragan Mikerević]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija RS]]></category>
		<category><![CDATA[Finansijski sektor]]></category>
		<category><![CDATA[Kongres računovođa]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[Revizija]]></category>
		<category><![CDATA[Savez računovođa i revizora RS]]></category>
		<category><![CDATA[Srđan Amidžić]]></category>
		<category><![CDATA[Vještačka inteligencija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3634</guid>

					<description><![CDATA[<p>U organizaciji Saveza računovođa i revizora Republike Srpske održan je jubilarni, 30. Međunarodni kongres koji je okupio brojne</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/odrzan-30-medunarodni-kongres-racunovoda-i-revizora-rs-prilagodavanje-novim-tehnologijama-kljuc-opstanka-profesije/">ODRŽAN 30. MEĐUNARODNI KONGRES RAČUNOVOĐA I REVIZORA RS: Prilagođavanje novim tehnologijama ključ opstanka profesije</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U organizaciji Saveza računovođa i revizora Republike Srpske održan je jubilarni, 30. Međunarodni kongres koji je okupio brojne domaće i strane stručnjake iz oblasti finansija, računovodstva i revizije. Glavne teme ovogodišnjeg kongresa bile su digitalna transformacija, uticaj vještačke inteligencije na struku, te kreiranje transparentnijeg ekonomskog okruženja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Skerletna nit svih diskusija bila je potreba za brzom adaptacijom novim tehnološkim trendovima, kako bi računovodstvena i revizorska struka zadržala svoju ključnu ulogu u savremenom poslovanju.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Srđan Amidžić Predan i dosljedan rad daju rezultate  30 Kongres računovođa i revizora RS" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/p1wn1mi7czk?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Amidžić: Predan rad daje stabilnost ekonomiji i finansijskom sektoru</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić, izrazio je veliku zahvalnost Savezu računovođa i revizora na trodecenijskom radu i uspostavljanju visokih standarda u struci.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Zahvalan sam Savezu računovođa i revizora Republike Srpske na organizaciji 30. Međunarodnog kongresa. Kroz razmjenu znanja i kontinuirani rast njihove profesije, dolazimo u situaciju da imamo transparentan sistem i siguran oslonac kako za ekonomiju, tako i za finansijski sektor. Vjerujem da je ovo samo jedna uspješna stepenica ka narednim jubilejima. Uopšte ne sumnjam da će se ovakvim radom proslavljati i 40, 50 i ko zna koliko još godina profesije, jer predan i dosljedan rad uvijek daje ovakve rezultate&#8221;, poručio je Amidžić.</p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Dragan Mikerević Od kamenog doba do AI  Evolucija računovodstvene i revizorske profesije" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/yHeGUoWzmOM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Mikerević: Vještačka inteligencija mijenja rutinu, stručnjaci kreiraju politike</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Predsjednik Upravnog odbora Saveza računovođa i revizora RS, dr Dragan Mikerević, istakao je da se profesija nalazi na velikoj prekretnici i da je transformacija načina rada jedini uslov opstanka na tržištu.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Želim da izrazim zadovoljstvo fantastičnom atmosferom na našem jubilarnom kongresu. Cilj nam je bio da ukažemo na transformaciju kroz koju prolazimo i da upozorimo na potrebu prilagođavanja, jer je to jedini uslov opstanka na tržištu pružanja naših usluga,&#8221; naglasio je Mikerević.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Osvrćući se na sve brži razvoj novih tehnologija, Mikerević je objasnio na koji način vještačka inteligencija preuzima dio svakodnevnog posla, ali i otvara nove mogućnosti za stručnjake:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Kongres treba da odgovori na pitanje šta uraditi kako bismo lakše prihvatili nove izazove, prije svega agresivan prodor vještačke inteligencije i modernih tehnologija. Prošli smo dugačak put od &#8216;kamenog doba&#8217; i vremena kada se sve radilo ručno, pa do danas. Sada, kada mnoge rutinske poslove treba da zamijeni vještačka inteligencija, računovodstvenoj profesiji preostaje onaj najvažniji dio — da razmišlja, promišlja i dizajnira odgovarajuće politike koje će biti od najveće koristi pravnim subjektima i vlasnicima kapitala.&#8221;</p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Pohvala kontinuitetu i pogled u budućnost</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Jubilarni 30. kongres još jednom je potvrdio status centralnog strukovnog događaja u regiji, šaljući jasnu poruku da tehnologija ne mijenja čovjeka u računovodstvu, već ga oslobađa rutine kako bi pružio veću stratešku vrijednost&nbsp;</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/odrzan-30-medunarodni-kongres-racunovoda-i-revizora-rs-prilagodavanje-novim-tehnologijama-kljuc-opstanka-profesije/">ODRŽAN 30. MEĐUNARODNI KONGRES RAČUNOVOĐA I REVIZORA RS: Prilagođavanje novim tehnologijama ključ opstanka profesije</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/odrzan-30-medunarodni-kongres-racunovoda-i-revizora-rs-prilagodavanje-novim-tehnologijama-kljuc-opstanka-profesije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Marina Rokvić Miljković: Kada spojite odgovornost, strast i ljubav prema porodici, uspeh je zagarantovan</title>
		<link>https://vijestiplus.com/marina-rokvic-miljkovic-kada-spojite-odgovornost-strast-i-ljubav-prema-porodici-uspeh-je-zagarantovan/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/marina-rokvic-miljkovic-kada-spojite-odgovornost-strast-i-ljubav-prema-porodici-uspeh-je-zagarantovan/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Sep 2026 00:27:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Agencija za bezbjednost saobraćaja]]></category>
		<category><![CDATA[bezbjednost saobraćaja]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[majčinstvo i karijera]]></category>
		<category><![CDATA[Marina Miljković]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[saobraćajna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[TV emisija STIL]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3631</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novom izdanju emisije „STIL“, ugostili smo Marinu Rokvić Miljković, vršioca dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/marina-rokvic-miljkovic-kada-spojite-odgovornost-strast-i-ljubav-prema-porodici-uspeh-je-zagarantovan/">Marina Rokvić Miljković: Kada spojite odgovornost, strast i ljubav prema porodici, uspeh je zagarantovan</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U novom izdanju emisije <strong>„STIL“</strong>, ugostili smo Marinu Rokvić Miljković, vršioca dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske. Kroz otvoren i srdačan razgovor, Marina nam je otkrila kako izgleda balansirati između izuzetno odgovorne funkcije, uloge majke dvije djevojčice i ličnih kreativnih strasti koje joj hrane dušu.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="PROMENILA BIH SVE DA SPASIM JEDAN ŽIVOT!  Marina Miljković za TV Emisiju STIL" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/_jAivOecuqY?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Saobraćaj nije samo zakon — to su ljudski životi</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Iako se na prvi pogled bezbjednost saobraćaja čini kao polje definisano isključivo zakonima, propisima i statistikama, Marina ističe da je njen profesionalni put od samog početka bio vođen dubljim motivom.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Nisam u početku znala gdje će me odvesti smjer tehničara drumskog saobraćaja koji sam upisala u srednjoj školi. Ali vremenom me privukla činjenica da saobraćaj nije samo pitanje pravila, već sastavni dio života svakog čovjeka. Mogućnost da dam doprinos tome da neko bezbjedno stigne svojoj kući i porodici — to je moja najveća motivacija“</em>, objašnjava Marina.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Opisujući spektar rada Agencije — od edukacija i preventivnih kampanja do saradnje sa ključnim institucijama — naglašava da je suština njihovog posla u podizanju svijesti: <strong>bezbjedno ponašanje u saobraćaju nije samo obaveza, već odgovornost prema sebi i drugima.</strong></p>



<h3 class="wp-block-heading">Najveći izazov: Doprijeti do ljudi i promijeniti navike</h3>



<p class="wp-block-paragraph">U eri brzih informacija i brojnih platformi, prenijeti pravu poruku vozačima i pešacima predstavlja velik izazov.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Nije dovoljno samo reći: &#8216;Vežite pojas&#8217; ili &#8216;Smanjite brzinu&#8217;. Važno je pokazati ljudima zašto je to važno i podsjetiti ih da ih kod kuće neko čeka. Najveća nagrada u ovom poslu je kada shvatite da je poruka doprla do ljudi i da je možda promijenila nečiju odluku i spasila život.“</em></p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno mjesto u njenom radu zauzimaju najmlađi. Kao majka dvije djevojčice, Marina sa posebnom emocijom pristupa edukaciji osnovaca:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Edukacija djece je najvažnija investicija u bezbjednost saobraćaja. Kada dijete od malih nogu nauči osnovna pravila, velike su šanse da će te navike nositi kroz cijeli život. A najljepše od svega je što djeca te poruke prenesu svojim roditeljima — tako jedna mala lekcija stigne do čitave porodice.“</em></p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Balans između poslovnog i privatnog: Ljubav kao pokretač</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Biti na rukovodećoj poziciji i istovremeno prisutan roditelj zahtijeva dobru organizaciju, ali i oslobađanje od pritiska savršenstva.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Bila bih neiskrena kada bih rekla da je uvijek lako. Postoje dani kada osjećate da ne možete na sto strana. Ali važno je shvatiti da ne moramo biti savršeni u svemu, već prisutni tamo gdje je u tom trenutku najpotrebnije. Kada dođem kući svojim djevojčicama, one su moj prioritet. Ta ljubav je moja najveća snaga i pokretač.“</em></p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Slikanje i šminkanje kao bijeg od svakodnevice</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Iza poslovne i odgovorne žene krije se i izražena umjetnička duša. Marina ne krije da u slobodno vrijeme uživa u kreativnim hobijima koji joj pomažu da napuni baterije.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Oduvijek sam voljela da stvaram i da se igram bojama, a šminkanje, slikanje i crtanje su došli kao način da izrazim kreativnost. To je moj odmor za dušu. Kada se posvetim tome, potpuno se isključim od svakodnevnih briga i odvojim trenutak isključivo za sebe.“</em></p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Za nju, briga o sebi nije samo estetska kategorija, već način da se žena osjeća dobro u svojoj koži:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><em>„Mi žene imamo privilegiju da uz malo šminke i frizure promijenimo ne samo ono što vidimo u ogledalu, već i to kako se osjećamo. Nije poenta u tome da budete našminkani 24 sata, već u tome da odvojite malo vremena za sebe.“</em></p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Poruka za kraj: Ne zaboravite na sebe</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Na samom kraju razgovora u emisiji <strong>„STIL“</strong>, Marina je poslala snažnu i toplu poruku svim ženama:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>„Žene često pokušavaju da budu sve svima — dobra majka, supruga, koleginica, prijateljica — i u toj želji zaborave na sebe. Imamo pravo da budemo umorne, imamo pravo da pogriješimo. Odvojite vrijeme za ono što volite. Čuvajte ljude koje volite, ali nikada ne zaboravite sebe.“</strong></p>
</blockquote><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/marina-rokvic-miljkovic-kada-spojite-odgovornost-strast-i-ljubav-prema-porodici-uspeh-je-zagarantovan/">Marina Rokvić Miljković: Kada spojite odgovornost, strast i ljubav prema porodici, uspeh je zagarantovan</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/marina-rokvic-miljkovic-kada-spojite-odgovornost-strast-i-ljubav-prema-porodici-uspeh-je-zagarantovan/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Studenti, evo kako do jednokratne pomoći od 150 KM: Aktivan link za prijave</title>
		<link>https://vijestiplus.com/studenti-evo-kako-do-jednokratne-pomoci-od-150-km-aktivan-link-za-prijave/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/studenti-evo-kako-do-jednokratne-pomoci-od-150-km-aktivan-link-za-prijave/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 08 Sep 2026 20:51:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[150 KM]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[novčana pomoć]]></category>
		<category><![CDATA[prijave za studente]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[studenti]]></category>
		<category><![CDATA[visoko obrazovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3596</guid>

					<description><![CDATA[<p>Vlada Republike Srpske obezbijedila je jednokratnu pomoć od 150 KM za redovne studente, a prijave su otvorene do</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/studenti-evo-kako-do-jednokratne-pomoci-od-150-km-aktivan-link-za-prijave/">Studenti, evo kako do jednokratne pomoći od 150 KM: Aktivan link za prijave</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Vlada Republike Srpske obezbijedila je jednokratnu pomoć od 150 KM za redovne studente, a prijave su otvorene do 15. septembra 2026. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vlada Republike Srpske obezbijedila je jednokratnu novčanu pomoć za studente u iznosu od 150 KM, a link za prijave pušten je u rad danas.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske pozivaju sve studente koji ispunjavaju uslove da se prijave i iskoriste mogućnost ostvarivanja ove finansijske podrške.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Ko ima pravo na prijavu?</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Pravo na jednokratnu pomoć od 150 KM imaju:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li class="">Redovni studenti sva tri ciklusa studija</li>



<li class="">Državljani Republike Srpske / BiH</li>



<li class="">Studenti koji studiraju na visoškolskim ustanovama u Republici Srpskoj.</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Kako i do kada se možete prijaviti?</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Studenti prijavu mogu podnijeti putem zvanične internet stranice Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske&nbsp;<a href="https://fondmilanjelic.org/jednokratna-novcana-pomoc?fbclid=PAVERFWAUM1r1wZG9mAmZkaWQWUOC5bNuUGGkvZPaLXXjS54El6m2le2V4dG4DYWVtAjEwAHNydGMGYXBwX2lkDzEyNDAyNDU3NDI4NzQxNAABp351cD9KMjWsZgJnRfz7oe36jMpy6aSJaRg_LBkCuU9QCx5iZ-F8HexkXD9t_aem_TvZsyBDKwB7VIKEW-znrXQ" rel="noopener" target="_blank">na ovom linku.</a></p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave su otvorene do 15. septembra 2026. godine, a iz resornog ministarstva pozivaju studente da izvrše prijavu na vrijeme.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/studenti-evo-kako-do-jednokratne-pomoci-od-150-km-aktivan-link-za-prijave/">Studenti, evo kako do jednokratne pomoći od 150 KM: Aktivan link za prijave</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/studenti-evo-kako-do-jednokratne-pomoci-od-150-km-aktivan-link-za-prijave/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Godišnjica zločina u Gruborima: Pravda izostala, a procesi pomirenja zastali</title>
		<link>https://vijestiplus.com/godisnjica-zlocina-u-gruborima-pravda-izostala-a-procesi-pomirenja-zastali/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/godisnjica-zlocina-u-gruborima-pravda-izostala-a-procesi-pomirenja-zastali/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 27 Aug 2026 17:44:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Anja Šimpraga]]></category>
		<category><![CDATA[Grubori]]></category>
		<category><![CDATA[komemoracija]]></category>
		<category><![CDATA[Milorad Pupovac]]></category>
		<category><![CDATA[Plavno]]></category>
		<category><![CDATA[pomirenje]]></category>
		<category><![CDATA[pravosuđe]]></category>
		<category><![CDATA[Varivode]]></category>
		<category><![CDATA[zločini u Oluji]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3496</guid>

					<description><![CDATA[<p>U zaseoku Grubori pored Plavna održan je komemorativni skup u spomen na srpske civile ubijene nakon vojno-redarstvene operacije</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/godisnjica-zlocina-u-gruborima-pravda-izostala-a-procesi-pomirenja-zastali/">Godišnjica zločina u Gruborima: Pravda izostala, a procesi pomirenja zastali</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U zaseoku Grubori pored Plavna održan je komemorativni skup u spomen na srpske civile ubijene nakon vojno-redarstvene operacije &#8220;Oluja&#8221; 1995. godine. Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, Milorad Pupovac i Anja Šimpraga, u svojim su obraćanjima upozorili na izostanak pravosudne odgovornosti za počinjene zločine, ali i na usporavanje procesa pomirenja koji su započeti proteklih godina.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pupovac: &#8220;Sudovi su utvrdili zločin, ali počinitelji nisu odgovarali&#8221;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Milorad Pupovac naglasio je da se prilikom prisjećanja na stradale u Gruborima ne može zaobići činjenica na koji su način ti ljudi izgubili živote te kako se država odnijela prema tom zločinu.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Govorimo o ljudima kojima je Republika Hrvatska deklarirala zaštitu, sigurnost, građanska i ljudska prava. Umjesto toga, ove su ljude ubili pripadnici hrvatske policije — jedne od oružanih sila RH,&#8221; poručio je Pupovac.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Istaknuo je da su zločine počinili &#8220;pljačkaši u uniformama&#8221; i egzekutori te podsjetio na nalaze domaćih i međunarodnih sudova:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li class=""><strong>Pravosudni epilog:</strong> Unatoč tome što su i Haaški sud i domaće pravosuđe nesumnjivo utvrdili da je zločin počinjen, nitko za njega nije pravomoćno osuđen.</li>



<li class=""><strong>Sustavni propusti:</strong> Pupovac je ukazao na zataškavanje zločina, ometanje pravde i nedostatak političke i pravosudne volje da se procesi dovedu do kraja.</li>



<li class=""><strong>Konačni ishod:</strong> &#8220;Ovdje je pravda izostala,&#8221; zaključio je.</li>
</ul>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Milorad Pupovac u Gruborima Sud je utvrdio zločin, ali pravda je izostala" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/MC1x_qfwraQ?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Šimpraga: &#8220;Pomirenje ne smije biti jednokratni politički projekt&#8221;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Anja Šimpraga osvrnula se na važnost jednakog tretmana svih nevinih žrtava, naglasivši da se budućnost ne može graditi na prešućivanju jednih, a pamćenju drugih žrtava. Podsjetila je na pozitivne pomake napravljene prije nekoliko godina, kada su lokalitet posjetili najviši državni dužnosnici — predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Bilo je moguće da se predstavnici hrvatske države poklone nevino stradalima u Plavnom i Varivodama, kao što je bilo moguće da se predstavnici srpske zajednice poklone hrvatskim žrtvama. To su bili mali koraci za državu, ali veliki za nas ljude,&#8221; rekla je Šimpraga.</p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Anja Šimpraga Pomirenje ne smije biti jednokratan politički projekt" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/u7DYXIcA7mM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Međutim, upozorila je da su ti procesi u posljednje vrijeme stagnirali ili krenuli korak unatrag:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li class=""><strong>Obnova zaseoka:</strong> Na temelju odluka Vlade započela je obnova kuća u Gruborima, no završne faze još traju.</li>



<li class=""><strong>Održivost dijaloga:</strong> Pomirenje se ne smije svoditi na jednu položenu ružu ili političku izjavu kad je trenutak povoljan.</li>



<li class=""><strong>Trajna obveza:</strong> Proces pomirenja zahtijeva kontinuirani rad, bez potrebe da jedni drugima dokazujemo &#8220;čija je bol veća&#8221;.</li>
</ul><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/godisnjica-zlocina-u-gruborima-pravda-izostala-a-procesi-pomirenja-zastali/">Godišnjica zločina u Gruborima: Pravda izostala, a procesi pomirenja zastali</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/godisnjica-zlocina-u-gruborima-pravda-izostala-a-procesi-pomirenja-zastali/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Preminuo general Ratko Mladić</title>
		<link>https://vijestiplus.com/preminuo-general-ratko-mladic/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/preminuo-general-ratko-mladic/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 27 Aug 2026 16:50:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Hag]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni rezidualni mehanizam]]></category>
		<category><![CDATA[preminuo Ratko Mladić]]></category>
		<category><![CDATA[Ratko Mladić]]></category>
		<category><![CDATA[Ševeningen]]></category>
		<category><![CDATA[vijesti Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[Vojska Republike Srpske]]></category>
		<category><![CDATA[VRS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3493</guid>

					<description><![CDATA[<p>U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu, preminuo je general</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/preminuo-general-ratko-mladic/">Preminuo general Ratko Mladić</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu, preminuo je general Ratko Mladić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vijest o smrti generala potvrdila je njegova porodica.</p>



<p class="wp-block-paragraph">General Mladić je doživio više moždanih udara, nakon čega se njegovo stanje, koje je već bilo jako loše, dodatno pogoršalo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Porodica i ljekari su više puta upozoravali na stanje u kojem se general nalazio i zahtijevali puštanje iz zatvora na dalje liječenje, ali su svi takvi zahtjevi odbijeni od strane nadležnih organa u Hagu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">General Mladić rođen je 12. marta 1943. godine u Božanovićima, kod Kalinovika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Srednju Vojnoindustrijsku školu završio je u Zemunu, potom Komandno – štabnu i Vojnu akademiju u Beogradu, kao najbolji u klasi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Službovanje je počeo u Skolju kao komandir voda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Kumanovu je komandovao bataljonom. U Štipu, brigadom. U predvečerje raspada bivše Jugoslavije, tada već pukovnik Ratko Mladić, prekomandovan je prvo u Prištinu, a potom u Knin i to u vrijeme kada Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zbog vojničkih zasluga, u oktobru 1991. unaprijeđen je u čin general-majora. Nedugo kasnije i u čin general – potpukovnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada je putem Slovenije i Hrvatske krenula i BiH, general potpukovnik Ratko Mladić prekomandovan je u Sarajevo, gdje je imenovan za načelnika Štaba Druge vojne oblasti JNA.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Muslimanska i hrvatska strana već su bile formirale svoje nacionalne vojske, kada je 12. maja 1992. Skupština izglasala stvaranje Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine i istog dana za komandanta Vrhovnog štaba imenovala generala Ratka Mladića.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U ljeto 1992. otvaraju se frontovi na cijelom prostoru BiH. Srpska vojska, pod komandom generala Mladića, štiti front od skoro 1.200 kilometara.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon brojnih uspješnih vojnih operacija, politika je bila ta koja je usljed međunarodnih pritisaka i ucjena zaustavila dalji napredak srpske vojske, koja je tad kontrolisala više od 65 odsto teritorije BiH.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Usprotivio se Vens-Ovenovom mirovnom planu, prema kome je Republika Srpska trebalo da bude rasparčana. Na čelu Vojske Republike Srpske bio je do 1996. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon što je pred Haškim trinalom 1995. optužen za ratne zločine, u novembru 1996. godine, ukazom tadašnje predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić smijenjen je sa mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz javnosti se povukao 2002. godine, a haški pritisak i ucjene Zapada presumjerene su na njegovu porodicu i najbliže saradnike. Za to vrijeme, general Mladić skromno je živio u rođakovoj kući u Banatu, sve do maja 2011. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Teško narušenog zdravstvenog stanja uhapšen je i isporučen u Hag.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvostepeni proces protiv njega trajao je sedam godina, nakon kojeg je general Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U drugostepenom postupku, preglasana predsjedavajuća Vijeća, sutkinja Priska Matimba Mijambe, razotkrila je da presuda nije izrečena na osnovu dokaza, već na osnovu konstruisanih pretpostavki i, kako je, rekla “nebuloznih i nejasnih analiza”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izvor: Agencija</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/preminuo-general-ratko-mladic/">Preminuo general Ratko Mladić</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/preminuo-general-ratko-mladic/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>PROF. DR SUZANA SAVIĆ ZA STIL: Suptilna harmonizacija, ne prenapumpan izgled – kako do najljepše verzije sebe</title>
		<link>https://vijestiplus.com/prof-dr-suzana-savic-za-stil-suptilna-harmonizacija-ne-prenapumpan-izgled-kako-do-najljepse-verzije-sebe/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/prof-dr-suzana-savic-za-stil-suptilna-harmonizacija-ne-prenapumpan-izgled-kako-do-najljepse-verzije-sebe/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 21 Aug 2026 11:03:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[antiaging]]></category>
		<category><![CDATA[botoks]]></category>
		<category><![CDATA[emisija Stil]]></category>
		<category><![CDATA[estetska medicina]]></category>
		<category><![CDATA[hijaluronski fileri]]></category>
		<category><![CDATA[korekcija usana]]></category>
		<category><![CDATA[lipoliza]]></category>
		<category><![CDATA[njega lica]]></category>
		<category><![CDATA[podmlađivanje lica]]></category>
		<category><![CDATA[Suzana Savić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3425</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novom izdanju popularne emisije „Stil”, voditeljka Jelena Matošević obavila je redovni estetski pregled i razgovor sa prof.</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/prof-dr-suzana-savic-za-stil-suptilna-harmonizacija-ne-prenapumpan-izgled-kako-do-najljepse-verzije-sebe/">PROF. DR SUZANA SAVIĆ ZA STIL: Suptilna harmonizacija, ne prenapumpan izgled – kako do najljepše verzije sebe</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>U novom izdanju popularne emisije „Stil”, voditeljka Jelena Matošević obavila je redovni estetski pregled i razgovor sa prof. dr Suzanom Savić. Otkrivamo kako izgleda savremeni „full face” pristup, zašto su fileri u pokretnim zonama lica privremeni, te koje su najnovije primjene botoksa i enzimskih seruma.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Svaki prelazni period idealno je vrijeme za njegu kože i osvježenje lica. Međutim, savremena estetska medicina odavno je prevazišla trendove naglašenih volumena i umjetnog izgleda. O inovativnim procedurama, bezbjednosti pacijenata i filozofiji prirodnog izgleda razgovarali smo sa prof. dr Suzanom Savić.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Prevencija starenja i „full face” pristup</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U emisiji ste naglasili važnost takozvanog „full face” pristupa. Šta on zapravo podrazumijeva na konkretnom primjeru?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Suština je u pravljenju harmoničnog, prirodnog i suptilnog izgleda lica, tako da pacijentice budu oduševljene, a da rezultat ne izgleda veštački. Fokusiramo se na prevenciju starenja i srednji dio lica (<em>midface</em>), gdje s vremenom dolazi do diskretnog gubitka masnog jastučića. Posebnim tehnikama i primjenom kvalitetnih filera direktno uz zigomatičnu kost dobijamo podizanje (lifting) lica i projekciju bez dodavanja nepotrebnog volumena ili &#8216;debljanja&#8217; lica, čega se pacijenti često plaše.”</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Mnoge klijentice brinu da li su ovakve procedure bolne i koliko traje oporavak?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Procedura nije bolna i zaista nema razloga za strah. Radimo vrlo posvećeno, detaljno i precizno. Često napravimo jedan ubod kako bi pacijentica odmah mogla vidjeti u kom smjeru idemo. Koristimo constitutes isključivo vrhunske materijale, uz konstantno ulaganje u znanje i anatomsku preciznost. Cilj je osvježenje, bolji kvalitet kože i ublažavanje nazolabijalnih bora.”</p>
</blockquote>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Prof  dr Suzana Savić Tajna prirodnog izgleda i najnovije estetske metode  Emisija STIL" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/BgobIPwQ8oY?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Hijaluronski fileri u usnama: Zašto je potrebna obnova?</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Često se postavlja pitanje zašto je tretmane usana potrebno ponavljati i zašto filer &#8216;nestaje&#8217; brže u odnosu na druga područja?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Usne su izuzetno pokretan dio lica. Tu imamo snažan mišićni sloj, vezivno tkivo i izraženu mrežu krvnih sudova koji prirodno resorbuju hijaluronsku kiselinu. Pored toga, brži metabolizam, izlaganje suncu i boravak na moru dodatno ubrzavaju taj proces. S vremenom, čak i prirodno pune usne gube hidrataciju i dobijaju sitne borice. Ne moramo uvijek ići na pun mililitar – često je dovoljan samo pola mililitra za hidrataciju i finu konturu bez pretjerivanja.”</p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Napredne alternative lipolizi i njega osjetljivih zona</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Lipoliza je izuzetno popularna, ali spomenuli ste da medicina zasnovana na dokazima (<em>evidence-based medicine</em>) donosi još efikasnija rješenja?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Tako je. Kao neko ko prati naučne inovacije, u radu koristimo enzimske serume koji predstavljaju napredniju generaciju lipolize. Riječ je o kombinaciji enzima poput hijaluronidaze i lipaze. Oni su potpuno sigurni za organizam, jetru i bubrege, a izuzetno su djelotvorni za podbradak, donju trećinu lica (<em>jowls</em>), ali i za tijelo – nadlaktice, leđa, stomak i unutarnju stranu butina. Nakon ovih enzima nisu potrebne nikakve dodatne masaže ni aparatski tretmani.”</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Sezona je i tretmana protiv prekomjernog znojenja. Kakva su vaša iskustva sa primjenom botoksa u te svrhe?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Botulinum toksin je zlatni standard za hiperhidrozu (pazušna regija). To je jednostavan, a revolucionaran tretman za ljude koji imaju problem sa prekomjernim znojenjem na poslu ili u teretani. Već nakon nekoliko dana znojenje prestaje, a rezultat traje mjesecima.”</p>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Inovacije: Botoks za oblikovanje nosa, vilice i vrata</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pored klasičnog tretiranja čela i regije oko očiju, gdje se sve danas primjenjuje botoks?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Botoks ima čudotvornu primjenu kada se aplicira u tačno određene slojeve i mišiće:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li class=""><strong>Otvoreniji pogled:</strong> Preciznim targetiranjem mišića <em>orbicularis oculi</em> možemo otvoriti oko i dati mu izražajniji oblik.</li>



<li class=""><strong>Podizanje i sužavanje nosa:</strong> Moguće je blagim tretmanom podići vrh nosa ili ga vizuelno suziti.</li>



<li class=""><strong>Lip flip:</strong> Za dame koje ne žele hijaluron, botoksom se može blago podići gornja usna.</li>



<li class=""><strong>Oblikovanje vilice (Masseter):</strong> Opuštanjem <em>masseter</em> mišića, četvrtasto lice dobija ženstveniji, ovalni oblik.</li>



<li class=""><strong>Podmlađivanje vrata i brade:</strong> Tretiranjem <em>platysma</em> mišića vrata i <em>mentalis</em> mišića na bradi, sprečava se povlačenje lica nadole i postiže efektivan lifting.</li>



<li class=""><strong>Nefertiti vrat i dekolte:</strong> Kombinacijom botoksa i posebnih koktela postižemo zategnut i sjajan vrat i dekolte bez sitnih mreškastih bora.”</li>
</ul>
</blockquote>



<h3 class="wp-block-heading">Ključ je u rukama stručnjaka</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Za kraj, koja je vaša glavna poruka pacijentima koji razmišljaju o estetskim zahvatima?</strong></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Suzana Savić:</strong> „Nebrojeno puta moram ponoviti – izuzetno je važno kome poklanjate povjerenje. Injektor mora besprekorno poznavati anatomiju, vaskularizaciju i facijalne nerve. Nepravilna aplikacija botoksa ili filera može dovesti do ozbiljnih komplikacija, od asimetrije usana do ometanog žvakanja. Kada radite sa iskusnim ljekarom koji poznaje sigurne zone i prave dubine aplikacije, rizik od neželjenih dejstava ne postoji. Cilj je uvijek isti: ostati najljepša verzija sebe u godinama koje imamo.”</p>
</blockquote><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/prof-dr-suzana-savic-za-stil-suptilna-harmonizacija-ne-prenapumpan-izgled-kako-do-najljepse-verzije-sebe/">PROF. DR SUZANA SAVIĆ ZA STIL: Suptilna harmonizacija, ne prenapumpan izgled – kako do najljepše verzije sebe</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/prof-dr-suzana-savic-za-stil-suptilna-harmonizacija-ne-prenapumpan-izgled-kako-do-najljepse-verzije-sebe/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
