Agencija kao stub institucionalne samostalnosti

Dodik je podsjetio da je Agencija formirana prije dvije decenije u izuzetno teškim političkim okolnostima. Prema njegovim riječima, njeno postojanje nije samo administrativno pitanje, već jasan dokaz subjektiviteta Republike Srpske.

“Agencija je formirana kao dokaz onoga na šta Republika Srpska ima pravo i onoga što želi. Ona je prepoznata kao značajan faktor u sektoru osiguranja i borbi za očuvanje nadležnosti koje su stalno pod napadom,” poručio je Dodik.

Borba protiv prenosa nadležnosti

Predsjednik SNSD-a je naglasio da su institucije poput ove pod konstantnim pritiskom da budu ukinute ili prebačene na nivo BiH. On je pohvalio rukovodstvo i tim Agencije za “znalačko provođenje politike očuvanja institucija”.

Glavne poruke Milorada Dodika:

• Očuvanje nadležnosti: Republika Srpska se bori da zadrži ono što joj po pravu pripada.
• Regulacija tržišta: Agencija uspješno uređuje tržište osiguranja u uslovima teške globalne konkurencije.
• Interes građana: Sređeno tržište osiguranja primarno služi osiguranicima i institucijama Srpske.

Uspješnih 20 godina rada

Dodik je čestitao jubilej rukovodstvu, ističući da je iza Agencije period uspješnog rada koji osigurava vidljivost Republike Srpske na finansijskom tržištu.

“Republika Srpska kroz djelovanje ovakvih agencija poručuje da želi da brine o sebi i da ima pravo da upravlja sobom. Mi savršeno dobro znamo šta su naše nadležnosti, a ovih 20 uspješnih godina je doprinos toj politici,” zaključio je Dodik.

The post Dodik na 20. godišnjici Agencije za osiguranje RS: “Ova institucija je dokaz subjektiviteta Republike Srpske” first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić se oglasio putem društvenih mreža, ne štedeći riječi za nastup dvojice funkcionera, ocjenjujući da je viđeno u TV debati zapravo “ogledalo naše stvarnosti”, ali i sumorna prognoza za budućnost entiteta.

Političko prepucavanje bez sadržaja

Prema Grbićevim riječima, gledaoci su umjesto konstruktivne rasprave dobili klasično političko nadmudrivanje koje nije ponudilo nikakva rješenja za nagomilane probleme građana.

„TV debata pokazala je jedno političko prepucavanje bez ijednog dosljednog odgovora“, napisao je Grbić, ističući da je nivo diskusije bio poražavajući.

“Spremnite se za lobotomiju”

Grbić je u svom osvrtu bio prilično pesimističan, koristeći narodne izreke kako bi opisao trenutno stanje na političkoj sceni Republike Srpske. Njegova poruka građanima bila je direktna i upozoravajuća.

• O stanju u društvu: „Ko nas je kleo, nije dangubio!“
• O prognozi za budućnost: „Jednom riječju, kratko i jasno za sve građane RS – budite spremni za lobotomiju mozga!“

Ovakva reakcija poslanika SDP-a dolazi u trenutku pojačanih tenzija i sve češćih medijskih sučeljavanja u kojima, prema mišljenju mnogih analitičara, dominira populizam i lične uvrede nauštrb konkretnih političkih programa i argumenata.

The post GRBIĆ OŠTRO O DUELU STANIVUKOVIĆA I MINIĆA: „Ko nas je kleo, nije dangubio – budite spremni za lobotomiju!“ first appeared on VIJESTI PLUS.

“Vlado Đajić je dvolična osoba i folirant. Gnušam se licemjerstva i lažnog dušebrižništva. A, upravo te osobine pokazuje Vlado Đajić”, kazao je Dodik.

Kako je rekao, kada je on predlagao povećanje plate radnicima, Đajić je tražio izgradnju garaže.

“Kada smo budžet UKC Republike Srpske povećali sa 80 na 220 miliona, tražio sam da se povećaju plate ljekara i medicinskih sestara, a on da se gradi garaža. On zna zašto mu je to bilo važnije od plata kolega. Žao mi je što smo popustili i što smo mu to dozvolili”, rekao je Dodik.

Kako je rekao, dok je bio direktor sve što je tražio za UKC Vlada mu je dala.

“Tada nije predlagao da plate ljekara budu 5.000 KM, imao je preče stvari. Sada glumi brigu. Ovim je Vlado Đajić pokazao da nije jedan od nas, ako je to ikada i bio. Sada sam siguran da mu je SNSD bio samo paravan”, kazao je on.

Dodik je reagovao nakon što je Đajić rekao da zdravstveni radnici u Srpskoj zaslužuju veće plate.

“Drago mi je što ću danas, kao narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, imati priliku da raspravljam i glasam za povećanje plata budžetskih korisnika, a posebno zdravstvenih radnika. Povećanje plata zdravstvenih radnika bio je jedan od mojih prioriteta i tokom mandata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske”, kazao je Đajić, dodajući da je kada je on postao direktor UKC plate su bile neredovne.

Plate bile neredovne

“Kada sam postao direktor, plate zaposlenih bile su neredovne, što je bilo ponižavajuće, a četiri i po godine isplaćivane su bez uplaćenih doprinosa. Nakon mog dolaska na mjesto direktora, plate su od prve do posljednje isplaćivane redovno, sa uplaćenim doprinosima, uz ukupno povećanje od 69%. Smatrao sam, a i danas smatram, da plate zdravstvenih radnika treba da budu veće. To sam često isticao na Klubu poslanika i u Narodnoj skupštini, o čemu postoje i video-zapisi. Na prvoj konferenciji za medije, nakon što sam postao direktor, rekao sam da nema zadovoljnog pacijenta bez zadovoljnog radnika”, kazao je on.

Kako je rekao, zadovoljan radnik je onaj koji ima dostojanstvenu platu, sigurne uslove rada i osjećaj da se njegov trud poštuje i cijeni.

“Na zahtjev ljekara koji, iz raznih razloga, nisu smjeli da pokažu svoje platne liste, a zamolili su me da ja, kao poslanik, pokažem svoju platnu listu koja je identična njihovim, odlučio sam da je javno prezentujem. Nakon završenog jednog od najzahtjevnijih fakulteta (Medicinskog fakulteta), specijalizacije, supspecijalizacije, magistarskih i doktorskih studija, nakon zvanja asistenta, docenta, vanrednog profesora, a danas kao redovni profesor, šef odjeljenja i ljekar sa 30 godina radnog staža, sa edukacijama u Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj, Londonu i drugim bolnicama širom Evrope i svijeta, imam, kao i ostali ljekari, platu u iznosu od oko 3.100 KM. Smatram da ova činjenica najbolje govori o tome koliko je važno sistemski urediti plate zdravstvenih radnika, jer njihov rad, znanje i odgovornost zaslužuju mnogo više”, kazao je Đajić.

Plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom

Kako je rekao, plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom, a ne povremenim odlukama ili političkom voljom.

“Medicinske sestre su stub zdravstvenog sistema, a njihova zanimanja postaju sve deficitarnija. Zato je neophodno jasno i trajno definisati da medicinske sestre imaju platu u visini najmanje dvije minimalne plate, kako bi mladi koji završe srednju medicinsku školu znali da ih čeka sigurna i dostojanstvena plata u iznosu od oko 2.500 KM, dok plate ljekara moraju biti najmanje 5.000 KM mjesečno”, kazao je on.

Kako je dodao, o platama zdravstvenih radnika ne smije se govoriti populistički, niti donositi kratkoročna rješenja. Ovo pitanje mora biti sistemski uređeno kroz zakon i u dogovoru sa Sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

“Zdravstveni radnici su stub svakog društva. Oni brinu o našim životima, našoj djeci i našim porodicama. Upravo zato obaveza svih nas je da im obezbijedimo dostojanstvene plate, sigurne uslove rada i poštovanje kakvo zaslužuju. Samo tako možemo imati stabilan zdravstveni sistem i sigurnu budućnost za naše građane.

Kao ljekar, kao narodni poslanik, a prije svega kao čovjek, nastaviću svoju borbu za što bolje uslove rada svih zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj”, kazao je Đajić.

Šobot: Licemjerno slušati žalbe

Nikola Šobot, v.d. direktora UKC Republike Srpske, koji je na tom mjestu naslijedio upravo Đajića, kazao je da je licemjerno danas slušati žalbe o visini plata od onih koji su imali priliku da o tim istim platama odlučuju.

“Posebno kad dolaze od bivših rukovodilaca koji su, dok su bili na poziciji direktora, imali odgovornost i mehanizme da unaprijede materijalni položaj zaposlenih. Zato današnje kritike djeluju ne samo nedosljedno, već i krajnje licemjerno i, svima je jasno, služe za ubiranje jeftinih političkih poena“, naveo je Šobot u saopštenju iz UKC RS.

The post “Đajić predložio plate od 5.000 KM za ljekare, Dodik oštro odgovorio: ‘On je folirant’, reagovao i Šobot” first appeared on VIJESTI PLUS.

Medicinske sestre na margini: Razlika u koeficijentu sramotna?
Najveći apsurd novog prijedloga ogleda se u ponižavajuće maloj razlici između stručnog i nekvalifikovanog rada.

Medicinska sestra (SSS): Sa koeficijentom od 13,47, ona nosi odgovornost za terapije, njegu i ljudske živote.

Nekvalifikovani radnik: Ima koeficijent 9,74.

Sa razlikom koja je jedva primjetna na platnoj listi, postavlja se pitanje: Kako mislimo zaustaviti masovni egzodus srednjeg medicinskog kadra u Austriju i Njemačku? Ovakvim vrednovanjem, država im praktično sama pakuje kofere.

Direktorske fotelje vrijede duplo više od hirurškog skalpela?
Analiza koeficijenata otkriva frapantan jaz:

Direktor kliničkog centra: Koeficijent 52,60.

Ljekar supspecijalista: U najboljem slučaju 30,08.

Dok oni koji direktno operišu i liječe ljude nose najveći teret i stres, administracija i menadžment su vrednovani gotovo dvostruko više. Da li je u našem sistemu važnije upravljati papirima nego ljudskim zdravljem?

“Zdravstveni dodatak” – Nagrada ili ucjena?
Uvođenje dodatka do 20% zvuči primamljivo, ali đavo je u detaljima. Zakon ostavlja Vladi i direktorima odriješene ruke da odlučuju ko će taj novac dobiti.

Hoće li dodatak biti “mrkva na štapu” za poslušne?

Ima li novca u trezoru za 2026. godinu ili je ovo samo predizborni trik?

Šta je sa bolnicama koje su u milionskim dugovima?

“Ne smijemo dozvoliti da plata medicinskog radnika zavisi od volje direktora ili stanja u trezoru. Zakon mora garantovati, a ne obećavati.”

Zaključak: Hitni postupak krije manjkavosti
Zašto se strateški zakon donosi “preko koljena”, bez stvarne javne rasprave i glasa sindikata? Posebno pozdravljamo pomak za radnike u sudskoj medicini, ali kozmetičke promjene neće sakriti sistemsku nepravdu.

The post “Saša Grbić: Novi Zakon o platama je karta u jednom pravcu – Da li država svjesno tjera medicinare?” first appeared on VIJESTI PLUS.

Priznanje za rukovođenje i porodicu Milanković

Đajić je istakao da Milankovićeva uspješno vodi finansije i organizaciju javnog servisa u teškim vremenima. Posebno je naglasio njenu skromnost, podsjećajući da je ona kćerka narodnog heroja Veljka Milankovića, komandanta „Vukova sa Vučijaka“.

„Ponosan sam na njega i sve koji su bili u tom bataljonu,“ poručio je Đajić.

Sporno uklanjanje priloga o humanitarnoj akciji

Glavni dio kritike odnosio se na uklanjanje televizijskog priloga o podjeli 5.000 paketića povodom Svetog Nikole. Ovu akciju su, prema Đajićevim riječima, zajedno sa narodom organizovali naši ljudi iz dijaspore.

• Događaj: Podjela paketića u Bronzanom Majdanu i drugim opštinama.
• Problem: Prilog je objavljen na RTRS-u, ali je nakon samo dva sata uklonjen.
• Pitanje: Ko je i zbog čega naredio da se obriše trag o humanosti naših ljudi?

Apel za poštovanje dijaspore

Đajić je naglasio da se ime pojedinca može ignorisati, ali se ne smije ignorisati doprinos ljudi koji žive širom svijeta.

„Naša dijaspora je dolazila svakog petka punih džepova i gepeka, a odlazili su bez ičega. Oni zaslužuju zahvalnost, jer su pomogli Republici Srpskoj mnogo više nego što smo mi njima,“ zaključio je Đajić.

The post Đajić o RTRS-u: Dijaspora zaslužuje poštovanje, a ne cenzuru first appeared on VIJESTI PLUS.

“Informativni program bez ravnoteže”

Iako se RTRS u izvještaju hvali podatkom da informativni program čini preko 34% ukupnog sadržaja (više od 3.000 sati), Grbić smatra da kvantitet ne znači i kvalitet.

“Ono što građani gledaju nije objektivno informisanje, već jednosmjerno, politički obojeno izvještavanje bez ravnoteže mišljenja. Nema prostora za kritiku, niti ravnopravnog predstavljanja opozicije. To nije javni servis, to je propagandni aparat,” poručio je Grbić.

Finansijske improvizacije i zanemarivanje mladih

Poseban fokus diskusije bio je na finansijskom stanju i strukturi programa. Grbić je upozorio na kontradiktornost između ogromne imovine RTRS-a, koja iznosi blizu 190 miliona KM, i nagomilanih sudskih sporova te rasta potraživanja.

Kao ključne probleme naveo je:

• Nedostatak istraživačkog novinarstva: Uprkos tome što RTRS ima 613 zaposlenih, izostaju priče od javnog interesa.
• Dominacija repriza: Više od polovine programa čine reprizni i strani sadržaji.
• Zanemarivanje djece i mladih: Dječiji program čini tek 2%, dok omladinski program zauzima poražavajućih 0,4% ukupnog sadržaja.

“Ako je ovo javni servis, zašto mu građani ne vjeruju? Zašto ga mladi ne gledaju?” upitao je Grbić, zaključivši da je neophodna hitna i korjenita reforma kako bi se RTRS vratio građanima, a ne služio isključivo jednoj političkoj opciji.

Pogledajte kompletnu diskusiju Saše Grbića:

The post Grbić oštro o RTRS-u: “Ovo nije javni servis, već propagandni aparat vlasti” first appeared on VIJESTI PLUS.

Rast plata bez jasnih efekata

Grbić je naglasio da ukupni rashodi Komisije rastu za skoro 6%, dok troškovi plata bilježe skok od gotovo 10%. Prema njegovim riječima, čak 88% ukupnog budžeta troši se na administraciju, umjesto na unapređenje sistema, zaštitu potrošača ili stabilnost tržišta.

„Postavlja se ključno pitanje: šta građani dobijaju za taj novac? Dobijaju regulatora koji nije u stanju da jasno objasni ni osnovne stvari, poput formiranja cijene električne energije“, izjavio je Grbić.

„Region se smije konfuznim objašnjenjima“

Poseban osvrt poslanik je dao na javni nastup predsjednika Komisije, Vladislava Vladića, navodeći da je njegovo objašnjenje cijena struje postalo predmet ismijavanja u cijelom regionu. Grbić smatra da je takva konfuzija nedopustiva za instituciju koja bi trebala biti vrhunski stručna.

Region se smije objašnjenjima cijene struje, a administracija troši milione

Ključne zamjerke na budžet za 2026. godinu:

• Netransparentnost: Povećanje troškova za konsultantske i pravne usluge.
• Izostanak reformi: Nema digitalizacije niti mehanizama koji bi građanima pojasnili cijene.
• Pitanje nezavisnosti: Komisija se finansira od subjekata koje bi trebala da kontroliše.
• Visoke otpremnine: Dalji rast nematerijalnih troškova bez opravdanja.

Zaključak: Pitanje povjerenja, a ne samo brojki

Grbić je zaključio da ovaj prijedlog budžeta ne može podržati jer on ne nudi povećanje odgovornosti i stručnosti. „Danas ne raspravljamo samo o brojkama, već o povjerenju. Da li ova institucija radi u interesu javnosti ili u interesu same sebe?“, upitao je Grbić na kraju svog izlaganja.

The post Grbić: Region nam se smije zbog cijene struje! first appeared on VIJESTI PLUS.

Izlaganje Saše Grbića u Narodnoj skupštini RS o izmjenama Zakona o ugostiteljstvu

Elektronska evidencija umjesto papirnih knjiga

Grbić ističe da je termin „knjiga gostiju“ u digitalnom dobu zastario. S obzirom na to da je Centralni informacioni sistem (CIS) već u upotrebi, poslanik predlaže da elektronska evidencija postane primarni standard.

„Vođenje fizičke knjige treba biti obavezno samo tamo gdje nema tehničkih mogućnosti za internet, poput planinskih domova, dok u gradovima moramo potpuno preći na digitalni sistem“, poručio je Grbić.

Problem „Self Check-in“ i rok od 12 sati

Jedan od ključnih problema u praksi je prijava gostiju koji koriste samostalni ulazak u apartmane kasno noću. Grbić upozorava da je trenutni sistem često neprimjenjiv kada u objekte poput onih u Banji Vrućici odjednom stigne deset autobusa gostiju.

• Prijedlog: Uvođenje roka od 12 sati za prijavu gosta od trenutka ulaska u smještaj, čime se vlasnicima daje prostor za legalno poslovanje bez pritiska trenutne prijave u sitne sate.

Transparentnost i „Stan na dan“

Kako bi se olakšao rad inspekciji i komunalnoj policiji, predloženo je obavezno označavanje jedinica u stambenim zgradama. Pločica sa nazivom smještaja, spratom, brojem stana i kontakt telefonom odgovornog lica trebala bi biti istaknuta na ulazu u zgradu. Time bi se spriječilo narušavanje kućnog reda i omogućilo brzo djelovanje nadležnih organa.

Kuhari nisu administratori: Ukidanje „knjige kuhinje“

Najveću pažnju izazvalo je Grbićevo poređenje vrhunskih kuhara sa umjetnicima. On smatra da je „knjiga kuhinje“ nepotreban teret koji tjera radnu snagu iz Republike Srpske.

„Vrhunski kuhar danas ima veću platu od kardiovaskularnog hirurga, a mi ga opterećujemo pisanjem normativa za svaku namirnicu. To je kao da slikaru ograničite koliko kistova i boje smije koristiti za jedno ulje na platnu“, slikovito je objasnio Grbić.

Umjesto toga, predlaže se vođenje evidencije samo o nabavci repromaterijala i prometu hrane u skladu sa propisima o bezbjednosti, bez posebnih administrativnih barijera u samoj kuhinji.

The post Saša Grbić: Digitalizacija ugostiteljstva i kraj „knjige kuhinje“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Video: Izjava Milorada Dodika o novom modelu povrata akciza i institucionalnoj borbi RS.

Direktna pomoć umjesto prenosa nadležnosti

Dodik je istakao da Republika Srpska neće prihvatiti izmjene zakona o akcizama koje bi pravo odlučivanja prenijele na Savjet ministara BiH. Prema njegovim riječima, insistiranje na centralizaciji kroz poreski sistem nije patriotski čin niti je u interesu Srpske.

Umjesto toga, predložen je mehanizam po kojem će građani i privrednici sa državljanstvom RS moći ostvariti povrat:

• Povrat za građane: Na osnovu priloženih fiskalnih računa sa benzinskih pumpi, Poreska uprava će automatski vršiti povrat dijela sredstava (akciza iznosi 0,35 KM).
• Povrat za privredu: Predviđen je povrat u iznosu između 10% i 20%.

Odnos prema Briselu i blokadama granica

Komentarišući probleme prevoznika i odnos sa Evropskom unijom, Dodik je kritikovao “briselsku birokratiju” i politiku “zavadi pa vladaj”. Iako podržava zahtjeve prevoznika, naglasio je da blokada granica unutar RS nije rješenje, jer se time zaustavlja protok sirovina i nafte neophodnih za domaće tržište.

“Patriotski bi bilo da u Sarajevu kažemo da nećemo donijeti nijednu odluku o evropskom putu dok se ne riješi pitanje naših prevoznika,” poručio je Dodik.

Patriotizam kao ključ opstanka

Na kraju, lider SNSD-a je podvukao da je patriotizam ključna riječ vremena koja dolaze. Pozvao je na jačanje identiteta kroz posvećenost svakom konkretnom poslu, od novinarstva do medicine, kako bi se Republika Srpska institucionalno ojačala i odbranila od spoljnih pritisaka.

The post Dodik: Povrat akciza građanima Srpske first appeared on VIJESTI PLUS.

Bezrezervna podrška SDP-a

Grbić je istakao da će poslanička grupa SDP-a “objeručke” podržati ovaj zakon, naglašavajući njegovu važnost za zaštitu prava djece u Republici Srpskoj.

“Kao narodni poslanik mogu reći da je ovo najbolji zakon koji se našao u Skupštini u ovom mandatu. Bilo bi bezobrazno dodati zarez ili slovo, a kamoli nešto oduzeti od ovih 23 člana,” izjavio je Grbić tokom svog obraćanja.

Pohvala ministru i jedan konstruktivan prijedlog

Poslanik je uputio direktnu pohvalu ministru zdravlja i socijalne zaštite, Alenu Šeraniću, koristeći narodni izraz poštovanja.

• Priznanje struci: Grbić je poručio ministru: “Kapa do poda za ovakav zakon”.
• Prijedlog za bržu primjenu: Jedina sugestija koju je poslanik iznio ticala se člana 23, odnosno roka za stupanje zakona na snagu. Umjesto predviđenih 90 dana, Grbić je predložio da se taj rok skrati na 30 ili 60 dana, kako bi primjena počela što ranije.

Zakon o privremenom izdržavanju djece ključan je korak ka rješavanju problema roditelja koji ne primaju alimentaciju, jer će država preko Fonda preuzeti isplatu sredstava, a zatim se regresivno naplaćivati od nesavjesnih obveznika.

The post Grbić: Ovo je najbolji zakon u ovom mandatu first appeared on VIJESTI PLUS.