O programskim aktivnostima i značaju ovogodišnjeg jubileja govorila je Ljiljana Petrović, direktorica NUB RS, najavljujući radionice, poetska okupljanja i svečane izložbene sadržaje posvećene liku i djelu Petra Kočića.

Radionica Zmijanjskog veza i predprogram (25. avgust)

Kao uvod u zvanične dane manifestacije, u prostorijama biblioteke 25. avgusta s početkom u 19:00 časova biće održana posebna večer posvećena Zmijanjskom vezu i književnosti.

„Kroz Kočićeve priče održaćemo radionicu Zmijanjskog veza za sve naše posjetioce koji žele da nauče nešto više o ovom kulturnom nasljeđu i tradiciji Zmijanja“, istakla je Petrović.

Zvanični početak: Poetsko podne i svečano otvaranje (27. avgust)

Zvanični program Kočićevog zbora počinje 27. avgusta. Nakon polaganja vijenaca u Parku Petar Kočić, centralne aktivnosti sele se pred prostorije NUB RS i njen izložbeni salon.

• Poetsko podne: Ispred samog ulaza u biblioteku biće upriličen poetski program u kojem učestvuju mladi pjesnici.
• Svečano otvaranje zbora (20:00 č): U izložbenim salonima biblioteke zvanično će biti otvorene i izložbene postavke 61. Kočićevog zbora.

Očuvanje identiteta i jezika

Direktorica NUB RS naglasila je da je cilj ovogodišnjeg programa spajanje različitih umjetničkih izraza u čast velikog pisca i narodnog tribuna.

„Naša želja je da kroz književnost, poeziju, glumu i muziku dočaramo Kočićevo vrijeme, ali i da pošaljemo snažnu poruku o identitetu, dostojanstvu, patriotizmu i jeziku – o svemu onome što nam je u nasljeđe ostavio Petar Kočić“, zaključila je Petrović.

The post Ljiljana Petrović: Narodna i univerzitetska biblioteka RS pripremila bogat program u susret 61. Kočićevom zboru first appeared on VIJESTI PLUS.

Razgovarala: Neda Gavrić

Kao što naši gledaoci i čitaoci znaju, Banjaluka je ove godine izuzetno bogata sadržajima i sjajnim manifestacijama, a to se nastavlja i tokom ovog vrelog ljeta. Šta je ono što nas očekuje u narednom periodu kada govorimo o projektima koje je podržao Grad?

Kajkut: Teško je pitanje kada bi me neko i privatno i profesionalno pitao šta sve možemo očekivati, jer se bojim da ću, ako krenem nabrajati, većinu ispustiti. Proteklog vikenda svjedočili smo brojnim manifestacijama. Grad se zaista trudi tokom čitave godine da organizuje niz kulturnih, sportskih, omladinskih i uopšte društvenih sadržaja za sve generacije – od najmlađih sugrađana do onih u trećoj životnoj dobi.

Imali smo sjajan, po prvi put organizovan „Riverside“, koji je pokazao da Banjaluka zaslužuje jedan takav festival. U isto vrijeme, na ljetnoj sceni održan je 11. po redu Festival srpskog folklora u organizaciji ANIP „Veselin Masleša“. Dešava se da u istoj noći imamo toliko sadržaja da ne samo mi iz Gradske uprave, nego ni sami sugrađani ne mogu stići da obiđu sve što bi željeli.

Šta je ono što je na programu već ovih dana?

Kajkut: Već od večeras počinju „Petrovdanski dani Petrićevca“. Trudimo se da u posljednje vrijeme što više angažujemo naše banjalučke umjetnike. Tako ćemo večeras imati nastup Dječijeg hora „Vrapčići“ i mališana iz vrtića „Cvrčak i mrav“, kao i koncert naše sugrađanke Romane Panić. Sutra je Petrovdanski sabor, a kreće i „Sportsko ljeto“ na plaži kod Zelenog mosta.

Nekada se govorilo da je zima za planinu, ljeto za more, a proljeće za Banjaluku, ali smo sada došli u situaciju da Banjaluka tokom svih 365 dana u godini živi punim plućima. Nakon „Sportskog ljeta“, koje na plaži kod Zelenog mosta traje do 26. jula, na istoj lokaciji od 27. jula nastavljamo sa muzičkim programom i nastupima banjalučkih izvođača svako veče, čime privodimo kraju jul.

August je tradicionalno posvećen duhu Petra Kočića i „Kočićevim danima“, u susret „Kočićevom zboru“, a ljetnu sezonu završavamo manifestacijom „Veliki početak“, namijenjenoj učenicima osnovnih škola pred početak nove školske godine.

"Nekada se govorilo da je zima za planinu, ljeto za more, a proljeće za Banjaluku, 
ali sada Banjaluka tokom svih 365 dana u godini živi punim plućima."

U nekoliko manifestacija uključeni su domaći autori i umjetnici, što je zaista za svaku pohvalu. Pretpostavljam da ćete nastaviti sa takvom praksom i u narednim projektima?

Kajkut: Naravno. Kada je u pitanju Grad Banjaluka, u organizaciji manifestacija gdje smo mi nosioci aktivnosti uvijek ćemo voditi računa da to budu naši domaći umjetnici. Tu su, naravno, i komercijalni koncerti na koje Grad ne može direktno uticati, ali koji svakako dodatno obogaćuju turističku ponudu. Banjaluka je pozicionirana visoko na mapi regiona, kako za naše sugrađane, tako i za goste.

Za Dan grada takođe smo imali niz koncerata naših banjalučkih umjetnika – nastupali su i Gradski tamburaški orkestar i Rok simfonija. Kada god nam dođu delegacije iz drugih gradova, budu oduševljene. Zaista imamo čime da se ponosimo i dičimo, a naši umjetnici su naši najbolji ambasadori.

Koji su osnovni kriterijumi kada se raspoređuju sredstva iz budžeta za ovakve manifestacije?

Kajkut: Odjeljenje za društvene djelatnosti pokriva širok spektar – obrazovanje, omladinu, zdravstvo, kulturu i kompletan društveni život. Kada je u pitanju kultura, raspisuju se dva javna poziva. Jedan se odnosi na Kalendar kulturnih manifestacija. Tu postoje jasni kriterijumi definisani pravilnikom – moraju biti tradicionalne manifestacije udruženja iz oblasti kulture koje se realizuju najmanje tri godine, jer želimo sačuvati kontinuitet i tradiciju.

Za ostale projekte iz oblasti kulture takođe raspisujemo javni poziv. Nismo obavezni da finansiramo projekat u stopostotnom iznosu, ali se trudimo da sufinansiramo maksimalno koliko je u našoj mogućnosti kako bismo podržali što veći broj kvalitetnih ideja.

Kakva je trenutno saradnja sa udruženjima građana i nevladinim sektorom?

Kajkut: Ta saradnja je zaista neprocjenjiva. Kao što čovjek ne može funkcionisati sam, tako ni grad ne bi mogao funkcionalno raditi bez partnerskog odnosa sa udruženjima građana. Oni su kreativni pokretači, a na nama je da prepoznamo njihove ideje i budemo im partneri – bilo u finansijskom, tehničkom ili logističkom smislu. Upravo zato i realizujemo ovako velik broj uspješnih manifestacija, poput „Trotoara“ koji je postao jedan od najprepoznatljivijih događaja u gradu.

"Kao što čovjek ne može funkcionisati sam, tako ni grad ne bi mogao raditi 
bez partnerskog odnosa sa udruženjima građana."

Svjedoci smo i velikih ulaganja u infrastrukturu – obnovu domova kulture, sportskih dvorana, škola i vrtića. Kakav je plan za naredni period?

Kajkut: Infrastruktura u našoj nadležnosti je brojna i prepoznatljiva. Kada prošetate gradom – od vidikovca na Šehitlucima/Banj brdu, preko novih šetališta, Parka oslobodjenja, Ćiriličnog parka, Parka knjige, pa do Kuće Milanovića koja je prvi obnovljeni kulturni centar nakon toliko godina – vidi se da je urađeno mnogo.

Naravno, uvek može više i bolje u skladu sa sredstvima. Kada su u pitanju škole, imamo 35 centralnih i skoro isto toliko područnih objekata. Trudimo se da svake godine obezbijedimo sredstva za sanacije i rekonstrukcije prema prioritetima. Što se tiče vrtića, u posljednjih pet godina otvorili smo pet novih objekata, a već u septembru očekujemo da sa radom počne i novi vrtić u Novoseliji.

Na samom kraju, gdje građani i posjetioci mogu pronaći detaljnije informacije o svim događajima?

Kajkut: Sve informacije o nadolazećim događajima dostupne su na zvaničnom sajtu Grada Banjaluka, kao i na društvenim mrežama koje su izuzetno aktivne i transparentne. Pozivam sve građane i turiste da isprate bogat ljetni program i uživaju u našem gradu.

The post Danijela Kajkut za „Stil“: Banjaluka živi punim plućima 365 dana u godini first appeared on VIJESTI PLUS.

BANJA LUKA / MANJAČA – Narodni poslanik i jedan od najbližih saradnika gradonačelnika Banje Luke, Nebojša Drinić, prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji na Manjači, odakle je poslao snažne poruke o važnosti očuvanja seoskih područja, ali i o kapitalnim projektima koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja životnog standarda mještana ovog kraja.

Drinić je istakao da mu nikada nije problem otići tamo gdje se nalazi naš narod, a posebno u sela za koja naglašava da su ključna za opstanak cijele regije.

„Uvijek sam tamo gdje je naš narod, pogotovo u selima gdje se brani grad“, istakao je Drinić na početku svog obraćanja.

Od pedeset učesnika do masovne manifestacije

Prisjećajući se samih početaka manifestacije, Drinić je izrazio ponos zbog nevjerovatnog rasta broja učesnika i razvoja cijelog događaja koji je danas postao prepoznatljiv brend.

• Rast manifestacije: Sa početnih 50 do 60 učesnika, događaj danas okuplja preko 500 ljudi.
• Prepoznat potencijal: „Ponosan sam što sam prepoznao kapacitet ovih ljudi da naprave nešto veliko i da ožive ovaj kraj. Naš tadašnji prvi razgovor danas ima puni smisao“, rekao je Drinić.

Obnova društvenog doma u Lokvarima: Podrška domaćim proizvođačima

Jedan od ključnih koraka u oživljavanju Manjače jeste i infrastrukturno uređenje. Drinić je naglasio da se trenutno nalazi u Lokvarima, kod društvenog doma, gdje su već urađene prve hitne intervencije, poput sanacije sanitarnih čvorova za pješake i posjetioce. Ipak, planovi su mnogo veći.

U saradnji sa mještanima, urađen je projekat kompletne sanacije i rekonstrukcije društvenog doma.

„Zamišljeno je da ovaj dom ne služi svrsi samo dva ili tri dana u godini. Želimo da ljudi koji ovdje proizvode domaće proizvode biljnog, mliječnog i životinjskog porijekla – koji su danas izuzetno atraktivni i traženi u Republici Srpskoj i regionu – imaju mjesto gdje će na štandovima izložiti svoju robu, a kupci doći da je pazare. To je odlična priča koja će omogućiti da ovaj dio konstantno živi“, pojasnio je on.

Kočićevo ognjište i rješavanje višedecenijskog problema vode

Tokom obraćanja, Drinić se osvrnuo i na uređenje Kočićevog ognjišta, ističući doprinos gradonačelnika Draška Stanivukovića. Ognjište koje je često bivalo zaraslo i zapušteno, danas ima lijepo uređen plato i adekvatnu brigu.

Pored kulturnog i turističkog aspekta, fokus Gradske uprave bio je na rješavanju osnovnih životnih uslova bez kojih nema opstanka na selu.

• Vodosnabdijevanje: Uspješno je riješeno pitanje vodosnabdijevanja za kompletan plato Manjače.
• Infrastruktura: Urađeni su brojni putevi i postavljena nova rasvjeta na javnim površinama.

„Ako nemate osnovne uslove, ne možete očekivati ni da ljudi ostaju, a ni da se vraćaju. Izuzetno smo ponosni što smo upravo mi pokrenuli i realizovali priču o vodosnabdijevanju i napravili moderno zborište za Kočićev zbor kako bi se manifestacija održavala na jednom mjestu“, dodao je Drinić, napominjući da Manjača trenutno koristi tek oko 20% svog ogromnog potencijala, te da posla ima još mnogo.

Povratak zajedništvu u izazovnim vremenima

Za kraj, Drinić je podvukao da su manifestacije poput ove idealna prilika da građani koji do sada nisu dolazili osjete ljepotu Manjače, ali i da se narod ponovo zbliži.

„U ovom izazovnom vremenu ljudi su se otuđili jedni od drugih. Nekada su naši preci išli u radne akcije i mnogo brže rješavali projekte. Danas, pored sve mehanizacije, to ide teže, što dokazuje da je ljudski faktor najvažniji. Najbitnije je da se ljudi slože, te da rade sa voljom i željom. A kada radite za svoju otadžbinu, onda to jedino i možete raditi na takav način“, zaključio je Nebojša Drinić.

The post DRINIĆ SA MANJAČE: Manifestacija „Kočićevim stazama“ zbližava ljude, oživljavamo sela u kojima se brani grad first appeared on VIJESTI PLUS.