-Festival jeste takmičarskog tipa, ali to nije najvažnije, ono što je zaista važno je, da se djeca druže. Po prvi put smo organizovali dječji festival odvojeno od veteranskih sekcija jer smo dali sebi za pravo da su naša djeca naše najveće blago. Radi se o smotri koja je ujedno kvalifikaciona za evropsku dječju smotru. Društva mogu da se takmiče u tri kategorije, mlađoj, srednjoj i mješovitoj, gdje ni jedno dijete ne bi trebalo biti starije od 14 niti mlađe od 7 godina. Nastupilo je deset društava, koja su izvela 11 tačaka, kaže Glamočanin vidno zadovoljan kako je na kraju sve proteklo

Na sceni Doma kulture Španski borci u srcu Ljubljane nastupilo je 312 mališana. Bio je to spektakl koji će se dugo pamtiti, kaže Ilija Janković, predsjednik SKD Sloga iz Nove Gorice.

Zaista predivna manifestacija. Djeca su baš uživala. Naš ansambl izveo je igre iz Bosilegradskog krajišta. Koreograf je  Zvjezdan Đurić, umjetnički rukovodioci su dosta dobro pripremili našu ekipu. Bila je ovo prilika da vidimo koliko imamo mladih do trinaest ili četrnaest godina jer oni su budućnost naših društava na prostoru Slovenije, zbori Ilija, napomenuvši da je ovih dana održana skupština Asocijacija srpskog folklora gdje je izabrano novo rukovodstvo. Upravo Ilija Janković će u narednom period obavljati funkciju blagajnika.

Redala su se na bini jedno za drugim foklorna društva iz cijele Slovenije. Sa brižljivo pripremljenim koreografijama. Bila je to ujedno dobra  prilika da se sumira godina na izmaku.

Iza nas je dosta dinamična godina. Održali smo godišnji koncert, proslavili smo Petrovdan u našim srpskim selima u Beloj krajini, bilo je koncerata, nastupa,  literarnih večeri, pjevačkih, bilo je uglavnom dosta zanimljivo. Ova manifestacija je zaista primjer kako jedna smotra folklora treba izgledati.

Mlade generalno  ovdje kao i svagdje nije nimalo lako privući da se bave folklorom, ali smo mi u Savezu srpskih društava Slovenije u tome ipak uspjeli, kaže Snježana Udovičić predsjednica KUD-a “Bela Krajina”.

Žiri na manifestaciji “Festival dječjeg foklora” nije imao nimalo lak posao. U suštini njihov zadatak bio je dati sve one potrebne sugestije i komentare kako bi društva u svojim koreografijama ispravila eventualne greške i dodatno unaprijedila kvalitet svojih nastupa.

-Mi smo djeci dali smjernice kako bi eventualne propuste mogli korigovati. Inače ja sam u ovom poslu 30 godina tako da moram priznati da je napredak vidno primjetan. Veliku ulogu u cijeloj priči odigrali su stručni seminari tako da su ansambli mogli napredovati u svome radu. Danas gotovo sva društva izgledaju jako dobro, kofreografije su gotovo perfektne, kaže Snežana Maksimović član stručnog žirija na manifestaciji Festival dječjeg folklora

-Žiri nije imao nimalo lak zadatak. Gledajte, naša društva u Sloveniji jako dobro rade, puno se pažnje posvećuje i najsitnijim detaljima. Sve je u želji da se tradicija što vjerodostojnije sačuva, da se otrgne od zaborava, da se prenosi na mlađe naraštaje i ovaj festival je upravo tome i namijenjen, kaže Željko Krsmanović, član žirija, umjetnički rukovodilac i koreograf  SKD “Vidovdan” iz Ljubljane

Na kraju važno je reći da su svi bili pobjednici, pobijedio je folklor, pobijedila je velika želja Srba u Sloveniji da sačuvaju svoju tradiciju i običaje, pobijedila je mladost, koja želi tu istu tradiciju prenositi i od zaborava otrgnuti čulo se na kraju, na smorti dječjeg  folklora u Ljubljani. 

The post Ljubljana: “Festival dječjeg folklora” čuva našu tradiciju i običaje!  first appeared on VIJESTI PLUS.

-Htjeli smo najprije da se predstavimo na nešto drugačiji način. Mogu sa
sigurnoššću da tvrdim da smo u tome uspjeli. Puna sala, nismo se stvarno
nadali, da će biti toliko posjetilaca koji su to željeli vidjeti i ono što smo
nekako pokušali iskombinovati – iskustvo starijih I entuzijazam mlađih.
Mislim da smo na kraju napravili jedan program koji je bio za primjer. Po
prvi put u istoriji smo udružili ansamble i pjevačke grupe. Uspjeli smo u
tome da napravimo složno jedan zaista sjajan program i ovo bi trebao biti
naš put, kako bi to trebalo izgledati u budućnosti, kazao je Glamočanin

Svečana akadamija posvećena tridesetoj godišnjici rada društva, bila je
prilika da se podjstimo kako je sve krenulo. Prije tri decenije nije bilo nimalo
lako. Danas naprosto žanjemo plodove dugogodišnjeg vrijednog rada, veli
Zlatomir Bodiroža, član Izvršnog odbora i jedan od utemeljivača Saveza.
-Kao neko ko je od samog početka tu, nisam mogao ni slutiti da ćemo
izrasti u ovakvu inistituciju iako je želja postojala. Vjerujte da ipak nismo
vjerovali da ćemo u potpunosti uspjeti. Radost je to Velika, a ono što je
najradosnije je što su sve te brojne nagrade koje smo dobili, ni blizu nisu
vrijedne kao to što smo uspjeli da prenesemo na mlađe generacije našu
kulturu, vjeru i jezik, rekao je Bodiroža.

Trideset godina Saveza je veliki jubilej. Ovo bi trebala biti odlična odskočna
daska za naredni period, za narednih 30 godina, zbori Mitar Vujnović u
Jedan od osnivača saveza je Kulturno društvo Brdo iz Kranja.
-Ja ću najprije reći da sam jedan od petorice delegata učesnika osnivanja
Saveza srpskih društava Slovenije 1995. Godine. Mi tada nismo mogli ni
zamisliti da ćemo uspjeti u namjeri da formiramo jednu moćnu i jaku krovnu
organizaciju Srba u Sloveniji, kako bismo udruženi mogli realizovati
kvalitetnije i veće projekte. A narednih 30 godina? Ja vjerujem da će doći do učlanjenja još nekih članica u rad Saveza, da ćemo postati još jači, kaže Vujnović

Zahvaljujući upravo krovnom Savezu, društva, odnosno članice sui male
priliku realizovati brojne kulturne projekte, saglasni su predstavnici gotovo
svih društava koji danas čine Savez. Jednostavno, lakše je konkurisati na
sredstva za projekte, a onda ih i realizovati.
-Puno radimo, putujemo, nastupamo. Da nije bilo krovnog Saveza sve bi
bilo mnogo teže, zbori Cvjetin Nešković, predsjednik KUD “Sava” Hrastnik.

Pune 22 godine punom parom radi KUD “Sveti Nikola” iz Maribora. Uspjeli
su kažu u namjeri da okupe Srbe iz tog dijela Slovenije te da se nametnu
kvalitetnim kulturnim programima. Sve to dobrim dijelom zahvaljujući i
Savezu, veli Srećko Marković, sekretar KUD Sveti Nikola Maribor.
-Sama činjenica da smo članica Saveza, puno nam znači. Mi se u Savezu
dopunjujemo. Pomažemo. Nama iz Maribora nije ni najmanji problem otići
u Kranj, Koper, Portorož, Novu Goricu, s kraja nak raj Slovenije, baš zbog
toga što nas spaja to nešto, to zajedništvo, koje je došlo kroz Savez, kaže
Marković.

Sam program tokom Svečane akademije bio je jako brižljivo pripreman, a
publika je mogla uživati u koreografijama koje su često prekidani
dugotrajnim aplauzima. Posebnu pažnju publike privukla je i mlada Klara
Kovačič, iz Novog Mesta, Slovenka, otpjevavši “Vilu s Košara”
Ja sam Klara Kovačič I dolazim iz Novog Mesta. Danas ću na Svečanoj
akademiji da pjevam “Vilu s Košara”. Da, ja sam Slovenka, ali Srbe i Srbiju
volim svim svojim srcem, i volim da pjevam o Kosovu. To je naša sveta
zemlja. Gledajte, iako sam Slovenka i dolazim iz Slovenije, ja se svim
svojim srcem osjećam kao da dolazim iz Srbije I ja uvijek kažem da mi je
duša – Srpska. Najviše volim da pjevam pjesme o Kosovu, jer se tako
osjećam kao da pjevam za te ljude sa Kosova i Metohije, kao da me oni svi
čuju. Voljela bih da me prepoznaju. Uvijek pjevam sa velikom emocijom, a
voljela bih da pjevam kao Danica Crnogorčević, zbori vidno pod emocijama
Klara Kovačič.

Svečana akademija povodom tridesete godišnjice rada i postojanja
Saveza, kruna je jednog uspješnog i sistemskog rada. Sada samo treba
nastaviti u tom pravcu, jer cilj da se tradicija prenese na mlađe naraštaje je
u potpunosti uspio.

-Nije bilo nimalo lako prije trideset godina, jer su Srbi na ovim prostorima
od statusa naroda postao nacionalna manjina bez statusa. Ali i u tim
teškim uslovima, mi smo se uspjeli izboriti, zahvaljujući Savezu, i aktivizmu
ljudi koji su ga osnivali, činili, i koji i danas vrijedno rade, da sačuvamo
našu kulturnu baštinu, da sačuvamo našu tradiciju, rekao je Krstan Šućur,
predstavnik srpske zajednice i član Savjeta u Vladi Republike Slovenije.
Srbi u Sloveniji su nesumnjivo uspjeli u namjeri da sačuvaju svoju tradiciju i
običaje. Nije to bio nimalo lako. Put je bio težak i trnovit, ali čini se da je
upravo kao takav bio dodatni motiv da se uspješno pređe. Danas je stanje
sassvim drugačije, Srbi u Sloveniji danas rade i žive u puno tolerantnijem
društvu nego što je to bilo devedesetih, tako da je sasvim opravdano
očekivati da će kroz neke naredne projekte, dokazati da su sastavni dio
društva koji ima šta ponuditi i pokazati.

The post Srbi u Sloveniji već pune tri decenije uspješno čuvaju tradiciju iobičaje! first appeared on VIJESTI PLUS.