-Hvala Bogu pa imamo dosta iskustva. Iza nas je preko 30 godina rada. Ovo je već 17
naš cjelovečernji koncert pod nazivom „Đurđevdanske igre“, tako da ovakve
manifestacije, iako su jako zahtjevne, sada organizujemo bez većih poteškoća. Ovo je
nama jako važan koncert jer predstavlja svojevrsnu ličnu kartu našeg društva, kaže
Mitar Vujinović, predsjednik KD „Brdo“ iz Kranja.

Inače KD „Brdo“ iz Kranja je, može se to slobodno reći, hobi za cijelu porodicu. Tako su
nam rekli svi oni koji su se aktivno uključili u rad ovog društva. A danas je u društvu
gotovo 200 porodica. Među njima je i Darja Del Fabro, koja je kaže sasvim slučajno
zavoljela folklor.

-Moji roditelji su počeli igrati prvi, pa kada sam ja dobila dvije kćerke, oni su me
nagovorili da njih dovedem, pa sam tako počela i ja. I evo već sam 15 godina tu, igram
u veteranima, učim školicu, i moje cure još uvijek igraju, kaže Darja del Fabro.

Iz Kamnika nam dolazi Luka Erić. Folklor je zavolio prije 17 godina, na majčin nagovor. I
kaže, nije se ni jednog trena pokajao.
-Moja majka je dugi niz godina bila folklorašica, u Kragujevcu, u Srbiji. Tako je nekako ta
njena ljubav prema folkloru prešla i na mene. Šta bih izdvojio za sve ove godine? Pa
možda smotru u Portorožu, iz 2017. godine. Bio je to nastup koji mi se urezao u
sjećanje. Ja inače dolazim iz Kamnika, tamo je isto dosta Srba učlanjeno u folklor, tako
da se ovdje puno vodi računa o očuvanju tradicije i običaja, veli Luka.

Među folklorašima je i Jovana Oštir. Ona se već dugi niz godina bavila folklorom u
rodnom Beogradu. Nakon udaje, seli se u Sloveniju, i odmah se s mužem, uključuje u
rad KD „Brdo“ Kranj.
-Ovdje su me primili raširenih ruku i pružili priliku da vodim dječji ansambl. Ide to dosta
dobro, puno radimo, puno putujemo. Nedavno smo bili u Piskavici kod Banjaluke, djeca
su se sjajno provela, baš nam je lijepo bilo, zbori Jovana.

Ovo su manifestacije koje se pripremaju mjesecima. Ovo su manifestacije na koje smo
ponosni, kaže Zlatomir Bodiroža jedan od osnivača KD „Brdo“ i dugogodišnji
predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije.-Vratili smo se ovim koncertom na velika vrata. U to sam potpuno uvjeren, nije krio
zadovoljstvo Bodiroža.

Inače opština Kranj podržava aktivnosti KD „Brdo“. Oni, svakako svojim aktivnostima
dodatno pozicioniraju Kranj na kulturnoj mapi Evrope, kaže nam to kranjski župan
Matjaž Rakovec.
-Sve čestitke Kulturnom društvu „Brdo“. Oni su baš značajni za Kranj, za kulturu Kranja,
bilo je fenomenalno. Od nas stiže podrška njihovim aktivnostima. Znate, u Kranju živi
puno ljudi iz bivših jugoslovenskih republika, stoga Grad Kranj ulaže jako puno da se
nastavi tradicija naroda koji su doselili na ovo područje. Sve je počelo još tamo
šezdesetih godina prošlog vijeka, ovo je već treća generacija, ali svi oni i dalje čuvaju
svoju tradiciju i običaje, što je za svaku pohvalu, zbori Rakovec.

Đurđevdanske igre su, kako smo više puta čuli, svojevrsna lična karta KD „Brdo“. Od
onih najmanjih koji su tek nedavno načinili prve korake, pa sve do veterana, svi su dali
svoj maksimum. Zbori nam to na kraju priče Milan Glamočanin, predsjednik Saveza
srpskih društava Slovenije.
-Imali smo tri premijere večeras. Imali smo 17 tačaka. Imali smo 5 izvođačkih tačaka,
imali smo 190 igrača na sceni. Neću da se hvalim, ali mislim da je to zaista veliki
uspjeh. KD „Brdo“ Kranj jako dobro radi i važna su karika Saveza, kaže Milan
Glamočanin na kraju, najavivši veliki dječji festival u Kranju početkom juna ove godine.

Ovakva društva zasigurno zaslužuju podršku inistitucija, čuli smo na kraju, jer ono što
su pokazali na Đurđevdanskim igrama dokaz je da se u KD „Brdo“ tokom proteklih
nekoliko godina vrijedno radilo na očuvanju naše tradicije i običaja.

The post KD „Brdo“ iz Kranja vjerni čuvari tradicije i običaja! first appeared on VIJESTI PLUS.

-Htjeli smo najprije da se predstavimo na nešto drugačiji način. Mogu sa
sigurnoššću da tvrdim da smo u tome uspjeli. Puna sala, nismo se stvarno
nadali, da će biti toliko posjetilaca koji su to željeli vidjeti i ono što smo
nekako pokušali iskombinovati – iskustvo starijih I entuzijazam mlađih.
Mislim da smo na kraju napravili jedan program koji je bio za primjer. Po
prvi put u istoriji smo udružili ansamble i pjevačke grupe. Uspjeli smo u
tome da napravimo složno jedan zaista sjajan program i ovo bi trebao biti
naš put, kako bi to trebalo izgledati u budućnosti, kazao je Glamočanin

Svečana akadamija posvećena tridesetoj godišnjici rada društva, bila je
prilika da se podjstimo kako je sve krenulo. Prije tri decenije nije bilo nimalo
lako. Danas naprosto žanjemo plodove dugogodišnjeg vrijednog rada, veli
Zlatomir Bodiroža, član Izvršnog odbora i jedan od utemeljivača Saveza.
-Kao neko ko je od samog početka tu, nisam mogao ni slutiti da ćemo
izrasti u ovakvu inistituciju iako je želja postojala. Vjerujte da ipak nismo
vjerovali da ćemo u potpunosti uspjeti. Radost je to Velika, a ono što je
najradosnije je što su sve te brojne nagrade koje smo dobili, ni blizu nisu
vrijedne kao to što smo uspjeli da prenesemo na mlađe generacije našu
kulturu, vjeru i jezik, rekao je Bodiroža.

Trideset godina Saveza je veliki jubilej. Ovo bi trebala biti odlična odskočna
daska za naredni period, za narednih 30 godina, zbori Mitar Vujnović u
Jedan od osnivača saveza je Kulturno društvo Brdo iz Kranja.
-Ja ću najprije reći da sam jedan od petorice delegata učesnika osnivanja
Saveza srpskih društava Slovenije 1995. Godine. Mi tada nismo mogli ni
zamisliti da ćemo uspjeti u namjeri da formiramo jednu moćnu i jaku krovnu
organizaciju Srba u Sloveniji, kako bismo udruženi mogli realizovati
kvalitetnije i veće projekte. A narednih 30 godina? Ja vjerujem da će doći do učlanjenja još nekih članica u rad Saveza, da ćemo postati još jači, kaže Vujnović

Zahvaljujući upravo krovnom Savezu, društva, odnosno članice sui male
priliku realizovati brojne kulturne projekte, saglasni su predstavnici gotovo
svih društava koji danas čine Savez. Jednostavno, lakše je konkurisati na
sredstva za projekte, a onda ih i realizovati.
-Puno radimo, putujemo, nastupamo. Da nije bilo krovnog Saveza sve bi
bilo mnogo teže, zbori Cvjetin Nešković, predsjednik KUD “Sava” Hrastnik.

Pune 22 godine punom parom radi KUD “Sveti Nikola” iz Maribora. Uspjeli
su kažu u namjeri da okupe Srbe iz tog dijela Slovenije te da se nametnu
kvalitetnim kulturnim programima. Sve to dobrim dijelom zahvaljujući i
Savezu, veli Srećko Marković, sekretar KUD Sveti Nikola Maribor.
-Sama činjenica da smo članica Saveza, puno nam znači. Mi se u Savezu
dopunjujemo. Pomažemo. Nama iz Maribora nije ni najmanji problem otići
u Kranj, Koper, Portorož, Novu Goricu, s kraja nak raj Slovenije, baš zbog
toga što nas spaja to nešto, to zajedništvo, koje je došlo kroz Savez, kaže
Marković.

Sam program tokom Svečane akademije bio je jako brižljivo pripreman, a
publika je mogla uživati u koreografijama koje su često prekidani
dugotrajnim aplauzima. Posebnu pažnju publike privukla je i mlada Klara
Kovačič, iz Novog Mesta, Slovenka, otpjevavši “Vilu s Košara”
Ja sam Klara Kovačič I dolazim iz Novog Mesta. Danas ću na Svečanoj
akademiji da pjevam “Vilu s Košara”. Da, ja sam Slovenka, ali Srbe i Srbiju
volim svim svojim srcem, i volim da pjevam o Kosovu. To je naša sveta
zemlja. Gledajte, iako sam Slovenka i dolazim iz Slovenije, ja se svim
svojim srcem osjećam kao da dolazim iz Srbije I ja uvijek kažem da mi je
duša – Srpska. Najviše volim da pjevam pjesme o Kosovu, jer se tako
osjećam kao da pjevam za te ljude sa Kosova i Metohije, kao da me oni svi
čuju. Voljela bih da me prepoznaju. Uvijek pjevam sa velikom emocijom, a
voljela bih da pjevam kao Danica Crnogorčević, zbori vidno pod emocijama
Klara Kovačič.

Svečana akademija povodom tridesete godišnjice rada i postojanja
Saveza, kruna je jednog uspješnog i sistemskog rada. Sada samo treba
nastaviti u tom pravcu, jer cilj da se tradicija prenese na mlađe naraštaje je
u potpunosti uspio.

-Nije bilo nimalo lako prije trideset godina, jer su Srbi na ovim prostorima
od statusa naroda postao nacionalna manjina bez statusa. Ali i u tim
teškim uslovima, mi smo se uspjeli izboriti, zahvaljujući Savezu, i aktivizmu
ljudi koji su ga osnivali, činili, i koji i danas vrijedno rade, da sačuvamo
našu kulturnu baštinu, da sačuvamo našu tradiciju, rekao je Krstan Šućur,
predstavnik srpske zajednice i član Savjeta u Vladi Republike Slovenije.
Srbi u Sloveniji su nesumnjivo uspjeli u namjeri da sačuvaju svoju tradiciju i
običaje. Nije to bio nimalo lako. Put je bio težak i trnovit, ali čini se da je
upravo kao takav bio dodatni motiv da se uspješno pređe. Danas je stanje
sassvim drugačije, Srbi u Sloveniji danas rade i žive u puno tolerantnijem
društvu nego što je to bilo devedesetih, tako da je sasvim opravdano
očekivati da će kroz neke naredne projekte, dokazati da su sastavni dio
društva koji ima šta ponuditi i pokazati.

The post Srbi u Sloveniji već pune tri decenije uspješno čuvaju tradiciju iobičaje! first appeared on VIJESTI PLUS.

Početak i razvoj Sloge

Srpsko kulturno društvo Sloga registrovano je 1995. godine. U svojim ranim danima, radili su u iznajmljenim prostorijama, a danas su jedino kulturno društvo u Sloveniji koje posjeduje sopstveni prostor.

• “Ovdje imamo sastanke, pišemo projekte i organizujemo naše aktivnosti. Želja nam je da pokažemo sve što smo postigli u proteklih 30 godina. Sloga je jedno od najmasovnijih kulturnih društava u Novoj Gorici, okuplja više od 200 članova i dio je Zveze kulturnih društava Nova Gorica. Uz podršku opštine, dobili smo prostor za probe naše folklorne sekcije i finansijski smo stabilni,” rekao je Ilija Janković, predsjednik SKD Sloga.

Trideset godina zapisano u knjizi

Priču o tri decenije rada Sloge zabilježio je Siniša Živković, sekretar društva, u knjizi “Trideset godina Sloge”.

• “Imao sam sreću da su mnogi akteri iz vremena osnivanja još uvijek aktivni. Zahvaljujući tome, lako sam došao do vjerodostojnih podataka. Veliku pomoć u prevođenju na slovenački, italijanski i engleski pružila mi je Nina Maksić,” izjavio je Živković.

Sloga kroz oči članova

Sloga je danas respektabilno kulturno-umjetničko društvo koje okuplja mnogo mladih.

• “Učlanila sam se 1999. godine, kada sam kao desetogodišnjakinja vidjela njihov nastup na lokalnoj televiziji. Tada nisam znala da će folklor postati moj poziv, ali sada sam u prilici da svoje znanje prenesem drugima,” podijelila je Biljana Savić, rukovodilac jedne od sekcija u SKD Sloga.

Njena priča nije usamljen primjer. Sretan Đajić, potpredsjednik Sloge, ponosan je što su njegove tri kćerke dio ovog folklornog ansambla.

• “Raditi ovdje je čast, a trud se uvijek isplati,” dodao je.

Stevo Arsenić, član Izvršnog odbora Sloge, naglašava da društvo ima tri folklorne grupe, redovno putuje, nastupa i donosi nagrade.

Podrška lokalne zajednice

Srbi u Novoj Gorici značajno doprinose kulturnom životu grada, što potvrđuje i Samo Turel, župan Nove Gorice.

• “Raznolikost kulture je naša snaga. Zato je Nova Gorica proglašena Evropskom prijestonicom kulture za 2025. godinu,” kazao je Turel.

Milan Glamočanin, predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije, istakao je značaj Sloge u zajednici.

• “Ovo je primjer kako jedno kulturno umjetničko društvo treba da funkcioniše. Savez i Sloga postoje 30 godina, a taj odnos uzajamne podrške traje od samog početka.”

Budućnost Sloge

Na kraju priče, domaćini su poručili da je ovo tek prvih 30 godina. Sve veći broj mladih uključuje se u rad društva, što garantuje svijetlu budućnost za Srbe u Novoj Gorici. Tradicija i običaji biće sačuvani, a Sloga će nastaviti svoju misiju sa istim entuzijazmom i energijom.

The post Nova Gorica: Tri decenije „Sloge“ – čuvara srpske tradicije i običaja! first appeared on VIJESTI PLUS.

I pokazalo se da smo upravo u Trbovlju prisustvovali manifestaciji o
kojoj će se dugo pričati.

-Ovo je najveća manifestacija srpskog folklora u Sloveniji. To je festival koji organizujemo
23 godine. Evo večeras smo u Trbovlju, idemo sa organizacijom iz grada u grad.

Bili smo prošle godine u Novoj Gorici, pretprošle u Ljubljani, ovo je festival srpske omladine,
srpske kulture, srpskog jezika, igre, pjesme i običaja, a sve u organizaciji Saveza srskoh
društava Slovenije, kaže Milan Glamočanin predsjednik Saveza.
I zaista, u sve smo se i sami uvjerili. Podrška koju društva imaju od Saveza je ključna.
Država i lokalne zajednice prepoznale su značaj cijele priče, a ono što je najvažnije, u
foklor i rad srpskih društava na tlu Republike Slovenije, iz dana u dan uključuje se sve
više mladih ljudi i djece, dodaje Glamočanin

Upravo to je suština, da se međusobno društva pomažu, Savez je tu kao krovna
organizacija, sve je to dobro uspostavljen sistem koji odlično fukncioniše kaže Ilija
Janković, predsjednik Srpskog kulturnog društva Sloga iz Nove Gorice.
-Srpsko kulturno društvo Sloga postoji 30 godina. Upravo narednog vikenda, puna tri
dana čemo obilježavati naš jubilej. Inače mi smo jedino kulturno društvo Srba u Sloveniji
koje ima svoje prostorije u kojima radimo projekte, osmišljavamo programe i održavamo
naše skupštine, kaže Janković
Upravo naš sagovornik je bio godinama na čelu saveza, stoga jako dobro zna koliko je
važno postojanje krovne organizacije koja okuplja sva kulturna društva u Sloveniji.
Posebno se to, kaže vidi pri organizaciji manifestacije koju smo imali priliku pogledati u
Trbovlju, dodaje Janković

–Mi dolazimo Iz Ljubljane. Mi smo SKD „Mladost“. Postojimo već više od dvije decenije i
jako smo dobro organizovani. Ponosni smo na činjenicu da okupljamo zaista veliki broj
mladih ljudi i djece. Trenutno imaju 230 članova i redovni su učesnici svih manifestacija
u okviru Saveza, kaže Bojan Antonić predsjednik SKD „Mladost“ iz Ljubljane.

Iz Kranja u Trbovlje je stiglo Kulturno društvo Brdo.

Prošle godine proslavili su 30 godina uspješnog rada.

Tokom te tri decenije, obišli su, kažu, cijelu Evropu, uzduž i poprijeko.
-U rad društva uključeno je više od 250 porodica, imamo preko 200 folkloraša, a počeli
smo radimo i u Kamniku, imamo i tamo 50 novih fokloraša tako da se

KD Brdo iz dana u dan širi, uspjeli smo okupiti i puno mladih ljudi i djece i po tome smo prepoznatljivi,

kaže Mitar Vujinović, predsjednik KD Brdo Kranj.

Da Srbi u Sloveniji pokazuju sve više želje da se uključe u rad folklornih i kulturnih
društava pokazuje primjer Srba iz Bele krajine. I tamo su se Srbi organizovali u folklorna
društva i uključili u Savez srpskih društava Slovenije, zbori Snježana Branisavljević,
potpredsjednica Saveza srpskih društava Slovenije

U Trbovlje su stigli i fokloraši iz Novog Mesta. Društvo im je kažu konačno

postalo punoljetno. Postoje već 18 godina. Pohvališe nam se velikim interesovanjem

mladih i djece koji se sve više uključuju u rad društva.
-Imamo 4 grupe, dvije dječije grupe, omladinsku i veteransku grupu.

Organizujemo pored folkllora i književne večeri, turnire u fudbalu, tako da se bavimo i manifestacijama
i književnošću i sportom, kaže Nada Cukut predsjednica SKD „Novo Mesto“ iz Novog
Mesta.

Iz Maribora na 23. smotra folklornih društava stigli su članovi KUD „Sveti Nikola“. Od
velikog je značaja je, kažu, to što su članica Saveza srpskih društava, te što imaju tu
privilegiju da tako šalju i svoje predstavnike na Evropsku smotru koja će se održati u
Banjaluci, zbori Srećko Marković, predstavnik KUD „Sveti Nikola“ Maribor

-Ovo je sjajna manifestacija. Ovako Srbi u Sloveniji, na ponajbolji način njeguju svoju
kulturu i tradiciju. Svoje običaje. Stoga podrška Srbima u Sloveniji, stiže iz matice, zbori
na kraju Aleksandar Stamatović, prvi savjetnik u ambasadi Republike Srbije u Sloveniji,
naglasivši da Ambasada uvijek podržava ovakve aktivnosti.

Upravo ovako je izgledala 23 smotra folklora u organizaciji Saveza srpskih

društava u Sloveniji, koja je ove godine upriličena u Trbovlju nadomak Ljubljane. Dvorana je bila
premala da primi sve one koji su željeli pogledati smotru,

a ono što ostaje kao pečat večeri, jesu upravo najmlađi koji su briljirali sve u želji da svima nama pokaži i dokažu da zaista žele sačuvati i otrgnuti od zaborava svoju tradiciju i običaje.

Piše:Ljubinko Spasojević

The post Trbovlje: Srbi u Sloveniji su pokazali da čuvaju svoju tradiciju i običaje first appeared on VIJESTI PLUS.