-Htjeli smo najprije da se predstavimo na nešto drugačiji način. Mogu sa
sigurnoššću da tvrdim da smo u tome uspjeli. Puna sala, nismo se stvarno
nadali, da će biti toliko posjetilaca koji su to željeli vidjeti i ono što smo
nekako pokušali iskombinovati – iskustvo starijih I entuzijazam mlađih.
Mislim da smo na kraju napravili jedan program koji je bio za primjer. Po
prvi put u istoriji smo udružili ansamble i pjevačke grupe. Uspjeli smo u
tome da napravimo složno jedan zaista sjajan program i ovo bi trebao biti
naš put, kako bi to trebalo izgledati u budućnosti, kazao je Glamočanin

Svečana akadamija posvećena tridesetoj godišnjici rada društva, bila je
prilika da se podjstimo kako je sve krenulo. Prije tri decenije nije bilo nimalo
lako. Danas naprosto žanjemo plodove dugogodišnjeg vrijednog rada, veli
Zlatomir Bodiroža, član Izvršnog odbora i jedan od utemeljivača Saveza.
-Kao neko ko je od samog početka tu, nisam mogao ni slutiti da ćemo
izrasti u ovakvu inistituciju iako je želja postojala. Vjerujte da ipak nismo
vjerovali da ćemo u potpunosti uspjeti. Radost je to Velika, a ono što je
najradosnije je što su sve te brojne nagrade koje smo dobili, ni blizu nisu
vrijedne kao to što smo uspjeli da prenesemo na mlađe generacije našu
kulturu, vjeru i jezik, rekao je Bodiroža.

Trideset godina Saveza je veliki jubilej. Ovo bi trebala biti odlična odskočna
daska za naredni period, za narednih 30 godina, zbori Mitar Vujnović u
Jedan od osnivača saveza je Kulturno društvo Brdo iz Kranja.
-Ja ću najprije reći da sam jedan od petorice delegata učesnika osnivanja
Saveza srpskih društava Slovenije 1995. Godine. Mi tada nismo mogli ni
zamisliti da ćemo uspjeti u namjeri da formiramo jednu moćnu i jaku krovnu
organizaciju Srba u Sloveniji, kako bismo udruženi mogli realizovati
kvalitetnije i veće projekte. A narednih 30 godina? Ja vjerujem da će doći do učlanjenja još nekih članica u rad Saveza, da ćemo postati još jači, kaže Vujnović

Zahvaljujući upravo krovnom Savezu, društva, odnosno članice sui male
priliku realizovati brojne kulturne projekte, saglasni su predstavnici gotovo
svih društava koji danas čine Savez. Jednostavno, lakše je konkurisati na
sredstva za projekte, a onda ih i realizovati.
-Puno radimo, putujemo, nastupamo. Da nije bilo krovnog Saveza sve bi
bilo mnogo teže, zbori Cvjetin Nešković, predsjednik KUD “Sava” Hrastnik.

Pune 22 godine punom parom radi KUD “Sveti Nikola” iz Maribora. Uspjeli
su kažu u namjeri da okupe Srbe iz tog dijela Slovenije te da se nametnu
kvalitetnim kulturnim programima. Sve to dobrim dijelom zahvaljujući i
Savezu, veli Srećko Marković, sekretar KUD Sveti Nikola Maribor.
-Sama činjenica da smo članica Saveza, puno nam znači. Mi se u Savezu
dopunjujemo. Pomažemo. Nama iz Maribora nije ni najmanji problem otići
u Kranj, Koper, Portorož, Novu Goricu, s kraja nak raj Slovenije, baš zbog
toga što nas spaja to nešto, to zajedništvo, koje je došlo kroz Savez, kaže
Marković.

Sam program tokom Svečane akademije bio je jako brižljivo pripreman, a
publika je mogla uživati u koreografijama koje su često prekidani
dugotrajnim aplauzima. Posebnu pažnju publike privukla je i mlada Klara
Kovačič, iz Novog Mesta, Slovenka, otpjevavši “Vilu s Košara”
Ja sam Klara Kovačič I dolazim iz Novog Mesta. Danas ću na Svečanoj
akademiji da pjevam “Vilu s Košara”. Da, ja sam Slovenka, ali Srbe i Srbiju
volim svim svojim srcem, i volim da pjevam o Kosovu. To je naša sveta
zemlja. Gledajte, iako sam Slovenka i dolazim iz Slovenije, ja se svim
svojim srcem osjećam kao da dolazim iz Srbije I ja uvijek kažem da mi je
duša – Srpska. Najviše volim da pjevam pjesme o Kosovu, jer se tako
osjećam kao da pjevam za te ljude sa Kosova i Metohije, kao da me oni svi
čuju. Voljela bih da me prepoznaju. Uvijek pjevam sa velikom emocijom, a
voljela bih da pjevam kao Danica Crnogorčević, zbori vidno pod emocijama
Klara Kovačič.

Svečana akademija povodom tridesete godišnjice rada i postojanja
Saveza, kruna je jednog uspješnog i sistemskog rada. Sada samo treba
nastaviti u tom pravcu, jer cilj da se tradicija prenese na mlađe naraštaje je
u potpunosti uspio.

-Nije bilo nimalo lako prije trideset godina, jer su Srbi na ovim prostorima
od statusa naroda postao nacionalna manjina bez statusa. Ali i u tim
teškim uslovima, mi smo se uspjeli izboriti, zahvaljujući Savezu, i aktivizmu
ljudi koji su ga osnivali, činili, i koji i danas vrijedno rade, da sačuvamo
našu kulturnu baštinu, da sačuvamo našu tradiciju, rekao je Krstan Šućur,
predstavnik srpske zajednice i član Savjeta u Vladi Republike Slovenije.
Srbi u Sloveniji su nesumnjivo uspjeli u namjeri da sačuvaju svoju tradiciju i
običaje. Nije to bio nimalo lako. Put je bio težak i trnovit, ali čini se da je
upravo kao takav bio dodatni motiv da se uspješno pređe. Danas je stanje
sassvim drugačije, Srbi u Sloveniji danas rade i žive u puno tolerantnijem
društvu nego što je to bilo devedesetih, tako da je sasvim opravdano
očekivati da će kroz neke naredne projekte, dokazati da su sastavni dio
društva koji ima šta ponuditi i pokazati.

The post Srbi u Sloveniji već pune tri decenije uspješno čuvaju tradiciju iobičaje! first appeared on VIJESTI PLUS.