Krivičnu prijavu podnio je Ivan Begić, a njome su obuhvaćena za sada nepoznata službena i odgovorna lica u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine i Gradskoj izbornoj komisiji Prijedor.

U prijavi, u koju je Provjereno.info imalo uvid, navodi se da je biračko mjesto Gornja Ravska, šifra 009B041, ranije bilo smješteno u Domu Gornja Ravska te da je obuhvatalo naselja Gornja Ravska i Tisova sa ukupno 206 registrovanih birača.

Sporno ukidanje biračkog mjesta

Podnosilac prijave traži da Tužilaštvo BiH utvrdi ko je donio, naložio ili odobrio odluku o ukidanju odnosno premještanju ovog biračkog mjesta, kao i da li je neko od odgovornih propustio da takvu odluku spriječi.

Posebno se upozorava na položaj starijih i udaljenih birača kojima bi odlazak na drugo biračko mjesto mogao značajno otežati, a u pojedinim slučajevima praktično onemogućiti glasanje. Od Tužilaštva je zatraženo da utvrdi kompletan lanac odlučivanja, stvarne razloge donošenja odluke i eventualno postojanje protivpravne namjere.

Kao jedan od ključnih elemenata prijave navodi se Uputstvo CIK-a BiH. Iako ono predviđa pravilo od najmanje 300 birača po biračkom mjestu, istovremeno omogućava izuzetak kada bi udaljenost do najbližeg biračkog mjesta građanima stvarala poteškoće u ostvarivanju biračkog prava.

Upravo zbog toga od istražnih organa se traži da utvrde da li je mogućnost takvog izuzetka u slučaju Gornje Ravske uopšte razmatrana.

Pitanje položaja hrvatske zajednice

U prijavi je posebno otvoreno i pitanje mogućeg nejednakog postupanja.

Prema neposrednim saznanjima podnosioca, stanovništvo koje danas faktički živi u Gornjoj Ravskoj hrvatske je nacionalnosti i predstavlja malu i teritorijalno izolovanu zajednicu u Republici Srpskoj.

Ukoliko se utvrdi da je zakonski predviđeni izuzetak mogao biti primijenjen, ali da nije ni razmatran ili je odbijen bez pojedinačnog i razmjernog obrazloženja, u prijavi se upozorava da bi posljedica mogla predstavljati ozbiljno ograničenje biračkog prava.

Takođe se traži provjera da li je eventualno zanemaren učinak odluke na hrvatsku povratničku zajednicu i postoji li osnov za ispitivanje mogućeg diskriminatornog motiva.

Traži se izuzimanje dokumentacije CIK-a i GIK-a

Od Tužilaštva BiH zatraženo je hitno pribavljanje kompletne dokumentacije GIK-a Prijedor koja se odnosi na određivanje biračkih mjesta za Opće izbore 2026. godine, uključujući zapisnike i rezultate glasanja članova komisije.

Traži se i provjera da li je GIK Prijedor CIK-u uputio obrazloženi zahtjev da u Gornjoj Ravskoj bude dopušteno biračko mjesto sa manje od 300 birača. Ukoliko zahtjev nije upućen, od istražnih organa se traži da utvrde ko je donio takvu odluku i zbog čega.

Od CIK-a BiH predloženo je pribavljanje svih instrukcija, dopisa, elektronske pošte, službenih zabilješki i podataka iz informacionih sistema koji se odnose na Gornju Ravsku, Šurkovac, prag od 300 birača i racionalizaciju biračkih mjesta.

Predloženo je i hitno očuvanje elektronske komunikacije, revizijskih tragova i službenih telefona kako ne bi došlo do eventualnog gubitka dokaza.

Traži se mjerenje udaljenosti i stanja puta

Među predloženim istražnim radnjama je i izlazak na teren, odnosno stručno mjerenje stvarne rute koju bi stanovnici morali prelaziti do novog biračkog mjesta.

Tužilaštvu je predloženo da provjeri udaljenost, vrijeme potrebno za putovanje, stanje makadamskog puta, mogućnost korištenja javnog prevoza, troškove puta, kao i pristupačnost za osobe smanjene pokretljivosti.

Predloženo je i poređenje sa svim drugim biračkim mjestima sa manje od 300 birača u Prijedoru, ali i drugim udaljenim naseljima u BiH, kako bi se utvrdilo da li su prema svim građanima primjenjivani jednaki kriterijumi.

Tužilaštvu predloženo hitno formiranje predmeta

U prijavi se ukazuje na moguću primjenu odredaba Krivičnog zakona BiH koje se odnose na povredu ravnopravnosti, uskraćivanje biračkog prava, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi, uz izričitu napomenu da konačnu pravnu kvalifikaciju utvrđuje Tužilaštvo.

Zbog približavanja Općih izbora 2026. godine, od Tužilaštva BiH zatraženo je da prijavu odmah evidentira i formira predmet, identifikuje sva lica koja su predložila, donijela, odobrila ili provela spornu odluku i provede potrebne istražne radnje.

The post Begić podnio krivičnu protiv CIK-a, sporno ukidanja biračkog mjesta first appeared on VIJESTI PLUS.

Govoreći na stručnoj konferenciji organizovanoj uz podršku Vlade RS i Centra za društveno-politička pitanja, Selak je istakao da je cilj skupa ukazivanje na pokušaje falsifikovanja istorije i revizije statusa Republike Srpske.

“Sude nam zbog potpisa i fotografija”

Ministar je oštro kritikovao rad Suda i Tužilaštva BiH, podsjećajući da ove institucije nisu predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom niti Ustavom BiH.

“Prvo je počela retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH isključivo na štetu srpskih boraca, što nije činjeno drugim narodima. Zatim smo došli u situaciju da se sudi predsjedniku Republike Srpske samo zato što je potpisao ukaz, izvršavajući svoju ustavnu obavezu. Danas idemo i korak dalje – ljudi se osuđuju zbog postavljanja transparenata i fotografija”, upozorio je Selak.

Struka daje smjernice za dalje korake

Selak je naglasio da je premijer Radovan Višković zatražio od svih institucija aktivno uključenje u traženje rješenja, te da će zaključci današnje konferencije, na kojoj učestvuju predstavnici akademske zajednice, boračkih organizacija i pravosuđa, biti temelj za buduće korake Vlade.

Ključne poruke ministra Selaka:

• Poštovanje Dejtona: Republika Srpska ostaje privržena slovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.
• Poziv na dijalog: Srpska je uvijek otvorena za saradnju sa Federacijom BiH, ali bez ugnjetavanja njenih građana.
• Pravo na sjećanje: “Nemamo ništa protiv drugih naroda, njihovih heroja i žrtava, ali tražimo da nas puste da i mi imamo svoje, kao srpski narod i Republika Srpska.”

“Ne možemo stajati po strani i gledati procese koji nas vraćaju u ratnu prošlost. Moramo uvažavati ljude koji su stvarali Republiku Srpsku i okvir za život u BiH”, zaključio je ministar pravde.

Nakon završetka konferencije, Vlada Republike Srpske će, kao kolektivni organ, razmatrati stručne zaključke i definisati dalje poteze u zaštiti institucija i građana Srpske.

The post SELAK: Institucije Srpske spremaju odgovor na pravosudni progon srpskog naroda first appeared on VIJESTI PLUS.