Rana dijagnostika u Domu zdravlja Banja Luka

Direktorica Doma zdravlja, dr Nevena Todorović, istakla je da je ustanova uvela inovativne metode u redovnu praksu.

• Automatsko računanje FIB-4 indeksa: Od 2023. godine, laboratorijski sistem automatski računa ovaj parametar koji ukazuje na potencijalno oštećenje jetre.
• Preventivno djelovanje: Doktori imaju jasne protokole za postupanje sa pacijentima koji imaju povišene vrijednosti, čime se omogućava rana intervencija.
• Edukacija: Pored pregleda, organizovana su stručna predavanja za doktore medicine kako bi se unaprijedila primarna zdravstvena zaštita.

“Bolesti jetre su najčešće tihe i ne daju simptome do trenutka kada može biti kasno za liječenje,” upozorava dr Todorović.

Masna jetra – faktor rizika za srčani i moždani udar

Dr Sanja Glamočanin iz Klinike za gastroenterologiju UKC Republike Srpske naglasila je da jetra predstavlja “centralnu laboratoriju” našeg organizma.

Poseban akcenat stavljen je na nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD), koja je usko povezana sa:

1. Metaboličkim poremećajima (posebno šećernom bolešću).
2. Kardiovaskularnim oštećenjima (rizik od srčanog i moždanog udara).
3. Razvojem ciroze i primarnog karcinoma jetre.

Dr Glamočanin je najavila i objavu novih smjernica za masnu bolest jetre koje će pomoći profesionalcima u praksi da brže prepoznaju i tretiraju ovo stanje.

Veza između jetre i bubrega: Šta kaže nefrolog?

Iznenađujuću, ali ključnu vezu objasnio je dr Goran Topić, specijalista nefrologije. On ističe da se rani pokazatelji slabosti bubrega često mogu povezati sa problemima jetre.

Statistika koja poziva na oprez:

• Svaki drugi pacijent koji uradi ultrazvuk abdomena ima masnu jetru.
• 30% tih pacijenata razvija steatohepatitis (hronično zapaljenje).
• 10-12% pacijenata sa ovim upalama može razviti karcinom jetre u roku od pet godina ako se ne liječe.

Fibroscan – bezbolna i precizna dijagnostika

Tokom akcije, pacijentima je bio dostupan Fibroscan pregled. Riječ je o ultrazvučnoj metodi koja:

• Traje svega desetak minuta.
• Potpuno je bezbolna.
• Precizno kvantifikuje procenat masnoće i stepen fibroze (oštećenja) jetre.

Zaključak

Pravovremeni pregled i promjena životnog stila jedini su siguran put ka očuvanju zdravlja jetre. Dom zdravlja Banja Luka i stručnjaci sa UKC-a nastavljaju zajednički rad na unapređenju skrining protokola kako bi se spriječile teške komplikacije.

The post Svjetski dan jetre: Besplatni pregledi u Banjoj Luci first appeared on VIJESTI PLUS.

“Vlado Đajić je dvolična osoba i folirant. Gnušam se licemjerstva i lažnog dušebrižništva. A, upravo te osobine pokazuje Vlado Đajić”, kazao je Dodik.

Kako je rekao, kada je on predlagao povećanje plate radnicima, Đajić je tražio izgradnju garaže.

“Kada smo budžet UKC Republike Srpske povećali sa 80 na 220 miliona, tražio sam da se povećaju plate ljekara i medicinskih sestara, a on da se gradi garaža. On zna zašto mu je to bilo važnije od plata kolega. Žao mi je što smo popustili i što smo mu to dozvolili”, rekao je Dodik.

Kako je rekao, dok je bio direktor sve što je tražio za UKC Vlada mu je dala.

“Tada nije predlagao da plate ljekara budu 5.000 KM, imao je preče stvari. Sada glumi brigu. Ovim je Vlado Đajić pokazao da nije jedan od nas, ako je to ikada i bio. Sada sam siguran da mu je SNSD bio samo paravan”, kazao je on.

Dodik je reagovao nakon što je Đajić rekao da zdravstveni radnici u Srpskoj zaslužuju veće plate.

“Drago mi je što ću danas, kao narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, imati priliku da raspravljam i glasam za povećanje plata budžetskih korisnika, a posebno zdravstvenih radnika. Povećanje plata zdravstvenih radnika bio je jedan od mojih prioriteta i tokom mandata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske”, kazao je Đajić, dodajući da je kada je on postao direktor UKC plate su bile neredovne.

Plate bile neredovne

“Kada sam postao direktor, plate zaposlenih bile su neredovne, što je bilo ponižavajuće, a četiri i po godine isplaćivane su bez uplaćenih doprinosa. Nakon mog dolaska na mjesto direktora, plate su od prve do posljednje isplaćivane redovno, sa uplaćenim doprinosima, uz ukupno povećanje od 69%. Smatrao sam, a i danas smatram, da plate zdravstvenih radnika treba da budu veće. To sam često isticao na Klubu poslanika i u Narodnoj skupštini, o čemu postoje i video-zapisi. Na prvoj konferenciji za medije, nakon što sam postao direktor, rekao sam da nema zadovoljnog pacijenta bez zadovoljnog radnika”, kazao je on.

Kako je rekao, zadovoljan radnik je onaj koji ima dostojanstvenu platu, sigurne uslove rada i osjećaj da se njegov trud poštuje i cijeni.

“Na zahtjev ljekara koji, iz raznih razloga, nisu smjeli da pokažu svoje platne liste, a zamolili su me da ja, kao poslanik, pokažem svoju platnu listu koja je identična njihovim, odlučio sam da je javno prezentujem. Nakon završenog jednog od najzahtjevnijih fakulteta (Medicinskog fakulteta), specijalizacije, supspecijalizacije, magistarskih i doktorskih studija, nakon zvanja asistenta, docenta, vanrednog profesora, a danas kao redovni profesor, šef odjeljenja i ljekar sa 30 godina radnog staža, sa edukacijama u Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj, Londonu i drugim bolnicama širom Evrope i svijeta, imam, kao i ostali ljekari, platu u iznosu od oko 3.100 KM. Smatram da ova činjenica najbolje govori o tome koliko je važno sistemski urediti plate zdravstvenih radnika, jer njihov rad, znanje i odgovornost zaslužuju mnogo više”, kazao je Đajić.

Plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom

Kako je rekao, plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom, a ne povremenim odlukama ili političkom voljom.

“Medicinske sestre su stub zdravstvenog sistema, a njihova zanimanja postaju sve deficitarnija. Zato je neophodno jasno i trajno definisati da medicinske sestre imaju platu u visini najmanje dvije minimalne plate, kako bi mladi koji završe srednju medicinsku školu znali da ih čeka sigurna i dostojanstvena plata u iznosu od oko 2.500 KM, dok plate ljekara moraju biti najmanje 5.000 KM mjesečno”, kazao je on.

Kako je dodao, o platama zdravstvenih radnika ne smije se govoriti populistički, niti donositi kratkoročna rješenja. Ovo pitanje mora biti sistemski uređeno kroz zakon i u dogovoru sa Sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

“Zdravstveni radnici su stub svakog društva. Oni brinu o našim životima, našoj djeci i našim porodicama. Upravo zato obaveza svih nas je da im obezbijedimo dostojanstvene plate, sigurne uslove rada i poštovanje kakvo zaslužuju. Samo tako možemo imati stabilan zdravstveni sistem i sigurnu budućnost za naše građane.

Kao ljekar, kao narodni poslanik, a prije svega kao čovjek, nastaviću svoju borbu za što bolje uslove rada svih zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj”, kazao je Đajić.

Šobot: Licemjerno slušati žalbe

Nikola Šobot, v.d. direktora UKC Republike Srpske, koji je na tom mjestu naslijedio upravo Đajića, kazao je da je licemjerno danas slušati žalbe o visini plata od onih koji su imali priliku da o tim istim platama odlučuju.

“Posebno kad dolaze od bivših rukovodilaca koji su, dok su bili na poziciji direktora, imali odgovornost i mehanizme da unaprijede materijalni položaj zaposlenih. Zato današnje kritike djeluju ne samo nedosljedno, već i krajnje licemjerno i, svima je jasno, služe za ubiranje jeftinih političkih poena“, naveo je Šobot u saopštenju iz UKC RS.

The post “Đajić predložio plate od 5.000 KM za ljekare, Dodik oštro odgovorio: ‘On je folirant’, reagovao i Šobot” first appeared on VIJESTI PLUS.

Ovaj potez posebno će olakšati kretanje starijim osobama i hroničnim bolesnicima koji su do sada specifične uzorke morali lično dostavljati na UKC.

Dejan Kusturić: Zdravstvo nije besplatno, ali mora biti efikasno

VD direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Dejan Kusturić, istakao je da je uvođenje IZIS-a (Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema) omogućilo elektronsku razmjenu dokumenata, čime se smanjuje administracija i čekanje.

Kusturić je naglasio da Fond u 2026. godini planira izdvojiti oko 1,3 milijarde KM za zdravstvenu zaštitu, te je pozvao građane da preuzmu svoje elektronske kartice jer bez njih standardno liječenje neće biti moguće.

Prof. dr Nevena Todorović: Dom zdravlja preuzima značajan teret

Direktorica Doma zdravlja Banja Luka navela je da ovaj projekat zahtijeva dodatne resurse – od većeg broja laboratorijskih tehničara do posebnih vozila za siguran transport biološkog materijala do UKC-a.

“Kroz našu laboratoriju dnevno prođe između 700 i 800 pacijenata. Molimo građane za strpljenje jer ulažemo maksimalne napore da, uprkos velikom prilivu, usluga bude brza i kvalitetna,” poručila je dr Todorović.

Kako izgleda procedura?

Glavna sestra Centra za biohemijsku i laboratorijsku dijagnostiku, Jelena Adžaip, objasnila je detaljan protokol za pacijente:

1. Uputnica: Porodični doktor izdaje uputnice za sve nivoe zaštite.
2. Plaćanje: Ukoliko pacijent ima analize za UKC, medicinska sestra izdaje predračun koji se mora uplatiti prije dolaska u laboratoriju.
3. Termini: Uzorkovanje za UKC vrši se isključivo u Centralnoj laboratoriji (Poliklinika) ponedjeljkom, srijedom i petkom od 07:00 do 09:00 časova.
4. Rezultati: Nalazi sa UKC-a podižu se narednog dana u prostorijama Kliničkog centra od 07:00 do 19:00 časova.

Fokus na pacijentu: Uskoro i mobilna aplikacija

Dr Ranka Knežević, zamjenik direktora za strateško upravljanje, najavila je dalju digitalizaciju sistema. Cilj je uvođenje mobilne aplikacije putem koje će građani imati uvid u svoje zdravstvene podatke, ali i realne troškove usluga koje država plaća za njih.

The post Kraj gužvama: Lab nalaze UKC-a radite u Poliklinici first appeared on VIJESTI PLUS.