S dolaskom ljeta, Srpsko narodno vijeće i srpska zajednica na više lokacija u Hrvatskoj obilježavaju stradanja Srba — kako iz Drugog svjetskog rata, tako i iz rata 90-ih godina. Cilj ovih okupljanja jest ukazivanje na rasprostranjenost zločina i stradanja u svim mjestima, ali bez namjere produbljivanja društvenih podjela.

“Ne govorimo danas o prošlosti zato da bismo produbljivali podjele, već zato što bez istine i pravde nema trajnog povjerenja među građanima, nema pune demokracije niti istinskog pomirenja”, poručeno je s komemoracije u Uzdolju.

Zahtjev za istraživanjem svih zločina i sudbina nestalih

Posebno je istaknuta važnost pronalaska svih nestalih osoba i rasvjetljavanja svakog počinjenog zločina, neovisno o nacionalnosti žrtava. Prema službenim podacima, još uvijek se traga za 1.727 osoba različitih nacionalnosti, od kojih su oko 40 posto pripadnici srpske zajednice.

Naglašeno je kako su zajedničke komemoracije i dolasci najviših državnih predstavnika u ranijim razdobljima bili značajan korak prema:

• Rješavanju međusobnih odnosa i građenju tolerancije.
• Prihvaćanju različitosti kao bogatstva, a ne prepreke.
• Iskazivanju tuge zbog činjenice da hrvatska država u tim trenucima nije uspjela zaštititi sve svoje građane.

Također je upućen poziv društvu da smogne snage i prizna da su tijekom i nakon operacije “Oluja” počinjeni zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli i morali dogoditi.

Ustavni sud o “traljavoj istrazi” zločina u Uzdolju

Tema neprocesuiranja zločina ponovno je došla u fokus javnosti nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno objavio odluku kojom je utvrđeno da je neprovođenjem učinkovite istrage u slučaju ubojstva osam srpskih civila u Uzdolju 6. kolovoza 1995. godine povrijeđen Ustav RH, kao i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava.

Nakon što su 2001. godine na groblju u Kninu ekshumirani posmrtni ostaci, Šibensko državno odvjetništvo je 2004. formiralo spis protiv nepoznatog počinitelja. Međutim, nadležna tijela godinama nisu uspjela točno utvrditi koje su konkretno postrojbe prolazile tim područjem navedenog dana.

Izdvojeno mišljenje sutkinje Ustavnog suda Lovorke Kušan jasno navodi da svi prikupljeni dokazi — kako pred međunarodnim tako i pred domaćim pravosudnim tijelima — upućuju na to da su izravni počinitelji bili pripadnici Hrvatske vojske.

Potresno svjedočanstvo preživjele

Tijekom napada ubijeni su svi zatečeni civili, osim jedne žene koja je preživjela unatoč teškim ranama u predjelu glave i noge. Nakon što su se počinitelji udaljili, uspjela se sakriti u brdu iznad sela gdje su je kasnije pronašli mještani.

Svjedokinja je opisala napadače kao mlađe naoružane muškarce u maskirnim uniformama, detaljno navodeći izgled i obilježja jednog od njih, kao i konkretno ime potencijalnog počinitelja. Unatoč tim navodima, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu obaviješteno je o obavljenom obavijesnom razgovoru tek u lipnju 2022. godine.

Poruka za budućnost

Na samom kraju komemoracije naglašeno je kako traženje pravde za srpske žrtve ni na koji način ne umanjuje patnju hrvatskih žrtava.

“Dosljedna osuda svih zločina i jednaka briga za sve stradale jedini su put prema društvu koje počiva na univerzalnim vrijednostima, a ne na selektivnom sjećanju. Neka je nevino stradalima na ovom i svim drugim mjestima vječna slava i hvala.”

The post Šimpraga: Bez istine i pravde nema trajnog povjerenja, istina o zločinima ne umanjuje patnju drugih žrtava first appeared on VIJESTI PLUS.