Nekadašnja potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i zastupnica u Hrvatskom saboru, Anja Šimpraga, naglasila je u svom govoru da mjesta poput Varivoda, Gošića, Prukljana, Žagrovića, Golubića i Škabrinje predstavljaju ogledalo današnjeg društva i zalog za buduće generacije.

“Nećemo pristati na to da moramo dokazivati da smo građani ove zemlje”

Šimpraga se osvrnula na trenutnu atmosferu u društvu, upozorivši na ponovno jačanje retorike podjela i relativizaciju zločina.

„Kada pogledamo atmosferu u društvu, moramo priznati da ponovo ima previše riječi koje dijele, previše pokušaja da se određeni ljudi učine manje poželjnima. Previše je potrebe da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovode u pitanje. Zato je važno reći da nećemo pristati na to da ponovo moramo dokazivati da smo građani ove zemlje“, poručila je Šimpraga.

Istaknula je kako su u Varivodama ubijeni civili na svojim ognjištima, nakon završetka ratnih djelovanja, te da oni nisu predstavljali nikakvu vojnu prijetnju.

„Zato njihova smrt za nikoga od nas i za državu ne smije biti fusnota, već trajno pitanje naše savjesti“, dodala je.

Poziv na društvo bez mržnje i osvete

Govoreći o porastu netolerancije u javnom prostoru i na društvenim mrežama, Šimpraga je naglasila da povijest uči kako mržnja uvijek započinje govorom i podjelom na „nas i njih“.

„Ne želim šutjeti, ali ne želim ni uzvratiti mržnjom. Ako na mržnju odgovorimo mržnjom, samo ćemo nastaviti isti krug. Naša snaga mora biti u tome da o istini govorimo bez mržnje i da tražimo pravdu bez osvete. Svoje sjećanje moramo čuvati, ali i poštovati tuđe — to nas ne čini slabijima, to je civilizacijski minimum.“

Naglasila je kako Hrvatska neće biti ništa manje Hrvatska ako u njoj Srbi slobodno govore svojim jezikom, koriste ćirilicu tamo gdje je zakonom dopušteno, te ako se komemoriraju srpske žrtve i govori istina o zločinima počinjenima nakon operacije „Oluja“.

“Tražimo da se povijest ne koristi za proizvodnju nove mržnje”

U svojoj poruci usmjerenoj prema cjelokupnoj javnosti — Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, Romima, Židovima i svim ostalim građanima — pozvala je na građenje društva u kojem se nitko ne mora ispričavati zbog svoje nacionalne pripadnosti.

„Hrvatska i Srbija ne moraju se slagati oko svega da bi poštovale žrtve, ali moraju imati dovoljno hrabrosti da priznaju patnju drugih. Pomirenje ne počinje onda kad zaboravimo svoje žrtve, nego onda kad možemo oplakati i tuđu žrtvu“, rekla je Šimpraga, pozivajući se i na pomirbene poruke riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.

Završavajući obraćanje, poručila je kako imena devet nevinih žrtava iz Varivoda moraju biti obveza za izgradnju boljeg društva:

„Neka Varivode budu mjesto na kojem ćemo svake godine ponovno reći: Sjećamo se, ne zaboravljamo, govorit ćemo i ne mrzimo. Želimo živjeti u zemlji koja ima potencijal biti najbolja.“

The post Anja Šimpraga: „Pomirenje ne počinje kad zaboravimo svoje žrtve, nego kad možemo oplakati i tuđu“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Pupovac: “Sudovi su utvrdili zločin, ali počinitelji nisu odgovarali”

Milorad Pupovac naglasio je da se prilikom prisjećanja na stradale u Gruborima ne može zaobići činjenica na koji su način ti ljudi izgubili živote te kako se država odnijela prema tom zločinu.

“Govorimo o ljudima kojima je Republika Hrvatska deklarirala zaštitu, sigurnost, građanska i ljudska prava. Umjesto toga, ove su ljude ubili pripadnici hrvatske policije — jedne od oružanih sila RH,” poručio je Pupovac.

Istaknuo je da su zločine počinili “pljačkaši u uniformama” i egzekutori te podsjetio na nalaze domaćih i međunarodnih sudova:

• Pravosudni epilog: Unatoč tome što su i Haaški sud i domaće pravosuđe nesumnjivo utvrdili da je zločin počinjen, nitko za njega nije pravomoćno osuđen.
• Sustavni propusti: Pupovac je ukazao na zataškavanje zločina, ometanje pravde i nedostatak političke i pravosudne volje da se procesi dovedu do kraja.
• Konačni ishod: “Ovdje je pravda izostala,” zaključio je.

Šimpraga: “Pomirenje ne smije biti jednokratni politički projekt”

Anja Šimpraga osvrnula se na važnost jednakog tretmana svih nevinih žrtava, naglasivši da se budućnost ne može graditi na prešućivanju jednih, a pamćenju drugih žrtava. Podsjetila je na pozitivne pomake napravljene prije nekoliko godina, kada su lokalitet posjetili najviši državni dužnosnici — predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

“Bilo je moguće da se predstavnici hrvatske države poklone nevino stradalima u Plavnom i Varivodama, kao što je bilo moguće da se predstavnici srpske zajednice poklone hrvatskim žrtvama. To su bili mali koraci za državu, ali veliki za nas ljude,” rekla je Šimpraga.

Međutim, upozorila je da su ti procesi u posljednje vrijeme stagnirali ili krenuli korak unatrag:

• Obnova zaseoka: Na temelju odluka Vlade započela je obnova kuća u Gruborima, no završne faze još traju.
• Održivost dijaloga: Pomirenje se ne smije svoditi na jednu položenu ružu ili političku izjavu kad je trenutak povoljan.
• Trajna obveza: Proces pomirenja zahtijeva kontinuirani rad, bez potrebe da jedni drugima dokazujemo “čija je bol veća”.

The post Godišnjica zločina u Gruborima: Pravda izostala, a procesi pomirenja zastali first appeared on VIJESTI PLUS.

Direktnih svjedoka zločina nije bilo, no preživjeli i rodbina žrtava tvrde da su osobe u vojnim uniformama danima uoči napada dolazile u selo i pljačkale i zlostavljale preostale srpske stanovnike, rekla je Šimpraga.

– I ove godine ponavljamo da ne odstupamo od naših osjećaja i kulture sjećanja za sve nevino postradale i od toga da ratni zločin ne zastarijeva, da su sve žrtve iste i svi ljudi ravnopravni. Ponavljamo da se pitanje prošlosti ne treba zatvoriti u smislu da se ono izbriše ili zaboravi, već da Hrvatsku trebamo nastaviti graditi kao zemlju koja omogućava dostojanstven i ugodan život za sve svoje građane, naglasila je Šimpraga.

– Oluja je prošla, ali su se zločini dogodili i to treba jasno i glasno ponavljati, baš kao i svaki osuditi. Ubijeni su bolesni i stari, na kućnom pragu, na mjestu na kojem su rođeni i na kojem su njihovi preci vijekovima živjeli. Ubijeni su jer nisu htjeli otići, jer nikome ništa nažao nisu učinili. Ti ljudi izdani su od svih. Nažalost, oni koji su im obećavali zaštitu i mir okrenuli su glavu dok se zlo događalo,  zaključila je Šinpraga 

Jovanu Beriću iz Varivoda, na kućnom pragu pobijeni su roditelji i rodbina. Tužno je što se ni nakon tri decenije od zločina u Varivodama krivci nisu pronađeni i procesuirani, kazao je Berić

– Iz godine u godinu je sve manje mještana ovdje. Plašim se da će, evo i meni je 79 godina, uskoro ovdje zavladati tišina, te da na obilježavanje stradanja u Varivodama neće imati ko da dođe, rekao je Berić

– Teško mi je svake godine doći u svoje selo u kojem sam rođena doći na dane oko zločina koji se desio, prije eto trideset godina. A eto, ja sam bila u Varivodama, dan prije zločina, trebali smo grožđe brati, ali eto nisam ostala. Ko zna kako bih završila da sam ostala upitala se Mika Pokrajac. 

Na današnji dan prije 30 godina, 28. septembra 1995, u  Varivodama je ubijeno devet starijih civila. Većina ih je ubijena hicima u glavu dok su se nalazili u svojim kućama i dvorištima.Za zločine u Varivodama i obližnjem Gošiću, sumnjičilo se šest pripadnika Hrvatske vojske. Svi optuženi su, zbog nedostatka dokaza, oslobođeni krivnje.

– Imamo pravo sjećati se, okupljati se, govoriti o problemima Srba u Hrvatskoj, imamo pravo biti građani u svojoj zemlji. I svake naredne godine sjećaćemo se svih izgubljenih života, kako ovdje na ovom mjestu, tako i u Zatonu Obrovačkom, Promini i Škabrnji. Razumjeli nas ili ne, bićemo istrajni u kulturi sjećanja i komemoriranja. Porodicama ovih žrtava kao i svima vama izražavamo svoje saučešće jer sjećanje na civilne žrtve rata je naša dužnost, ko god one bile – poručila je na komemoraciji žrtvama u Varivodama – Anja Šimpraga.

Uz lokalne predstavnike SDSS-a, na čelu sa Miloradom Pupovcem, predsjednikom stranke, predstavnike vijeća srpske nacionalne manjine, Ambasade Republike Srbije te porodice žrtava, u Varivodama su vijence položili izaslanici predsjednika, Vlade i Sabora Republike Hrvatske.

The post Varivode: Tri decenije od zločina, ovdje je tišina sve glasnija first appeared on VIJESTI PLUS.