U najnovijem izdanju emisije “Stil”, gost Milana Glamočanina, predsjednika Saveza srpskih društava u Sloveniji, najavio je ambiciozan projekat koji po prvi put u istoriji na ovaj način povezuje srpsku zajednicu u Sloveniji i šire.

Iskorak ka istinskoj sabornosti

Iako je folklorno stvaralaštvo srž sabora, organizatori ističu da ovo nije samo još jedna smotra. Fokus je na sabornosti – međusobnom podržavanju i rastu kao naroda, bez uobičajenog takmičarskog karaktera koji često stvara nepotrebne tenzije.

“Ne želimo da se među nama stvara negativna konotacija takmičenja. Želimo da naša djeca sklapaju prijateljstva, da se zaljubljuju i da iz toga izrastaju nova kumstva i saradnje,” poručio je Glamočanin

Bogat četverodnevni program

Sabor počinje 17. septembra i trajaće četiri dana, nudeći raznovrstan sadržaj za sve generacije:

• Četvrtak (17. septembar): Dolazak i smještaj učesnika.
• Petak: Sportske aktivnosti (odbojka na pijesku) i jedinstveni “Folklor party” – prva etno zabava gdje je “dress code” barem jedan etno detalj, poput prsluka, šubare ili šajkače.
• Subota: Glavni festivalski dan. Uz nastupe folklornih ansambala, posjetioci će moći uživati u predstavljanju srpske kulinarike, domaće šljive i drugih autohtonih proizvoda na kultivisan i dostojanstven način.
• Nedjelja: Završni dan predviđen za sumiranje utisaka i povratak kućama.

Snaga entuzijazma uprkos izazovima

Tokom razgovora istaknut je problem nedostatka institucionalne podrške. Iako Srbi čine značajan procenat stanovništva u Sloveniji (prema nezvaničnim podacima oko 150.000), većina kulturnog rada i dalje počiva na čistom entuzijazmu. Organizatori se nadaju da će matice, Republika Srpska i Srbija, prepoznati kvalitet ovog rada i pružiti ruku saradnje u očuvanju tradicije u tuđini.

Emisija “Stil” će, kao dugogodišnji partner Saveza srpskih društava, pratiti ovaj događaj kako bi gledaocima prenijela atmosferu sa prvog istorijskog saborovanja u Kopru.

The post Prvi sabor srpske dijaspore u Kopru: Praznik kulture, tradicije i zajedništva first appeared on VIJESTI PLUS.

Medicinske sestre na margini: Razlika u koeficijentu sramotna?
Najveći apsurd novog prijedloga ogleda se u ponižavajuće maloj razlici između stručnog i nekvalifikovanog rada.

Medicinska sestra (SSS): Sa koeficijentom od 13,47, ona nosi odgovornost za terapije, njegu i ljudske živote.

Nekvalifikovani radnik: Ima koeficijent 9,74.

Sa razlikom koja je jedva primjetna na platnoj listi, postavlja se pitanje: Kako mislimo zaustaviti masovni egzodus srednjeg medicinskog kadra u Austriju i Njemačku? Ovakvim vrednovanjem, država im praktično sama pakuje kofere.

Direktorske fotelje vrijede duplo više od hirurškog skalpela?
Analiza koeficijenata otkriva frapantan jaz:

Direktor kliničkog centra: Koeficijent 52,60.

Ljekar supspecijalista: U najboljem slučaju 30,08.

Dok oni koji direktno operišu i liječe ljude nose najveći teret i stres, administracija i menadžment su vrednovani gotovo dvostruko više. Da li je u našem sistemu važnije upravljati papirima nego ljudskim zdravljem?

“Zdravstveni dodatak” – Nagrada ili ucjena?
Uvođenje dodatka do 20% zvuči primamljivo, ali đavo je u detaljima. Zakon ostavlja Vladi i direktorima odriješene ruke da odlučuju ko će taj novac dobiti.

Hoće li dodatak biti “mrkva na štapu” za poslušne?

Ima li novca u trezoru za 2026. godinu ili je ovo samo predizborni trik?

Šta je sa bolnicama koje su u milionskim dugovima?

“Ne smijemo dozvoliti da plata medicinskog radnika zavisi od volje direktora ili stanja u trezoru. Zakon mora garantovati, a ne obećavati.”

Zaključak: Hitni postupak krije manjkavosti
Zašto se strateški zakon donosi “preko koljena”, bez stvarne javne rasprave i glasa sindikata? Posebno pozdravljamo pomak za radnike u sudskoj medicini, ali kozmetičke promjene neće sakriti sistemsku nepravdu.

The post “Saša Grbić: Novi Zakon o platama je karta u jednom pravcu – Da li država svjesno tjera medicinare?” first appeared on VIJESTI PLUS.

Izlaganje Saše Grbića u Narodnoj skupštini RS o izmjenama Zakona o ugostiteljstvu

Elektronska evidencija umjesto papirnih knjiga

Grbić ističe da je termin „knjiga gostiju“ u digitalnom dobu zastario. S obzirom na to da je Centralni informacioni sistem (CIS) već u upotrebi, poslanik predlaže da elektronska evidencija postane primarni standard.

„Vođenje fizičke knjige treba biti obavezno samo tamo gdje nema tehničkih mogućnosti za internet, poput planinskih domova, dok u gradovima moramo potpuno preći na digitalni sistem“, poručio je Grbić.

Problem „Self Check-in“ i rok od 12 sati

Jedan od ključnih problema u praksi je prijava gostiju koji koriste samostalni ulazak u apartmane kasno noću. Grbić upozorava da je trenutni sistem često neprimjenjiv kada u objekte poput onih u Banji Vrućici odjednom stigne deset autobusa gostiju.

• Prijedlog: Uvođenje roka od 12 sati za prijavu gosta od trenutka ulaska u smještaj, čime se vlasnicima daje prostor za legalno poslovanje bez pritiska trenutne prijave u sitne sate.

Transparentnost i „Stan na dan“

Kako bi se olakšao rad inspekciji i komunalnoj policiji, predloženo je obavezno označavanje jedinica u stambenim zgradama. Pločica sa nazivom smještaja, spratom, brojem stana i kontakt telefonom odgovornog lica trebala bi biti istaknuta na ulazu u zgradu. Time bi se spriječilo narušavanje kućnog reda i omogućilo brzo djelovanje nadležnih organa.

Kuhari nisu administratori: Ukidanje „knjige kuhinje“

Najveću pažnju izazvalo je Grbićevo poređenje vrhunskih kuhara sa umjetnicima. On smatra da je „knjiga kuhinje“ nepotreban teret koji tjera radnu snagu iz Republike Srpske.

„Vrhunski kuhar danas ima veću platu od kardiovaskularnog hirurga, a mi ga opterećujemo pisanjem normativa za svaku namirnicu. To je kao da slikaru ograničite koliko kistova i boje smije koristiti za jedno ulje na platnu“, slikovito je objasnio Grbić.

Umjesto toga, predlaže se vođenje evidencije samo o nabavci repromaterijala i prometu hrane u skladu sa propisima o bezbjednosti, bez posebnih administrativnih barijera u samoj kuhinji.

The post Saša Grbić: Digitalizacija ugostiteljstva i kraj „knjige kuhinje“ first appeared on VIJESTI PLUS.