Politika i Tako To: Gledaooci, dobro došli u novo izdanje emisije „Politika i tako to“. Naš današnji gost je narodni poslanik Bojan Kresojević. Gospodine Kresojević, dobar dan i dobro nam došli.

Kresojević: Dobar dan vama, hvala na pozivu i na prilici da govorimo o važnim temama — ne samo danas, već i o svemu onome što planiramo da uradimo do kraja mandata u Narodnoj skupštini.

Nerad parlamenta i teret na budžetu

Politika i Tako To: Važite za jednog od najaktivnijih poslanika. Kako biste ocijenili rad parlamenta u aktuelnom sazivu?

Kresojević: Narodni poslanici zarade jednu platu, a dobiju dvije. Evo, tako bi se najjednostavnije mogao objasniti nerad Narodne skupštine. Kada pogledate da je u ovom mandatu za 48 mjeseci održano svega 19 redovnih sjednica, to znači da prođe više od dva mjeseca da se održi jedna redovna sjednica. U Republici Srpskoj nema niko privilegiju da radi svaka dva mjeseca, a da prima platu svaki mjesec — osim poslanika, i to prije svega poslanika vlasti koji na tim sjednicama i ne učestvuju.

Umjesto da Vlada Republike Srpske kroz materijale i zakone koje predlaže diktira ritam i ubrzava rad Skupštine, dešava se obrnuto. Dio poslanika iz opozicije je taj koji je aktivan svaki dan kroz inicijative i zakonske prijedloge. Mi diktiramo ritam Vlade i to je neprihvatljivo, jer Narodna skupština mora da se sastoji od ljudi koji imaju viziju kako Republika Srpska može bolje.

Ekonomija, tajkuni i poduzetnici

Politika i Tako To: Po Vašem mišljenju, da li je Vlada uspješno zaštitila džepove građana Republike Srpske u ovom mandatu?

Kresojević: Vlada je uspješno zaštitila džepove tajkuna, a džepove građana ni na koji način nije zaštitila. Tokom energetske krize poručili su građanima da dolaze u Poresku upravu za povrat akcize, umjesto da to riješe automatizmom. Napravili su proceduru gdje bi neko, da ostvari povrat od 4 KM, morao potrošiti 5 KM goriva da ode do Poreske uprave. Borili smo se protiv tog rješenja van svake pameti i izborili da se povrat vrši automatizmom, ali na sramotu vlasti, vršili su svega 10 feninga povrata.

S druge strane, imate tajkune poput Pavlovića koji je dobio 6 miliona maraka iz Fonda solidarnosti — fonda koji bi trebalo da štiti obične ljude u uslovima elementarnih nepogoda. Dobio je taj novac da isplati otpremnine radnicima koje ostavlja na ulici, što je njegova direktna obaveza kao poslodavca. Pokažite mi ijednog drugog poslodavca u Republici Srpskoj koji je dobio novac iz budžeta da isplati svoje obaveze.

Politika i Tako To: Kada govorimo o ekonomiji i privredi, da li idemo naprijed ili nazad?

Kresojević: Privreda u Republici Srpskoj ide jedan korak naprijed, a šest nazad. To najbolje opisuje statistika industrijske proizvodnje, koja u posljednjih sedam godina bilježi pad u čak šest godina. Industrijska proizvodnja je realni sektor koji hrani ekonomiju i jedini može obezbijediti rast životnog standarda.

Međutim, imamo vlast kojoj je važnije da svako ko otvori firmu bude pod njihovom kontrolom i vrši pritisak na radnike kako da glasaju. To su pokazali u Banjaluci prije četiri godine: kada smo doveli italijanskog investitora da kupi halu u Ramićima, glasali su protiv pod izgovorom da je to “štetna proizvodnja”, a onda su tog istog investitora natjerali da se preseli u Laktaše.

Pored toga, vlast udara i na male preduzetnike. Kada im je nedostajalo 30 do 40 miliona maraka u budžetu, povećali su porez za male preduzetnike sa 2% na 10%, ne razmišljajući da će tako ugasiti preduzeća i poslati porodice na budžet ili socijalnu pomoć.

Urušavanje poljoprivrede i Elektroprivrede

Politika i Tako To: Predsjednik Vlada Savo Minić je na tu poziciju došao sa mjesta ministra poljoprivrede. Da li je poljoprivreda dobila očekivanu pažnju?

Kresojević: Ovaj mandat, a posebno kratki mandat premijera Minića, biće zapamćen kao period najvećeg urušavanja poljoprivrede u Republici Srpskoj. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi. Prije nekoliko mjeseci podsticaji nisu isplaćivani četiri mjeseca.

Početkom godine “Mlijekoprodukt” je ucijenio proizvođače da smanje otkupne količine i potpišu anekse ugovora, poručivši im: “Ako ne potpišete, sutra nećemo doći sa cisternom i možete prosuti mlijeko.” Vlada nije uradila ništa — stala je na stranu velikih međunarodnih kompanija, a domaće poljoprivrednike pustila niz vodu. Da ne govorimo o tome da su podsticaji u Republici Srpskoj za 1.200 KM po kravi manji nego u Federaciji BiH.

Politika i Tako To: Dosta se govori i o zaduživanju Vlade. Kakvo je realno stanje?

Kresojević: Vlada je prezadužila Republiku Srpsku — samo ove godine imamo 2,6 milijardi maraka novog zaduženja, a zajedno sa javnim ustanovama i preduzećima to prelazi 4 milijarde. Svaki drugi dan čujete o novim emisijama obveznica ili trezorskih zapisa, ili o zaduživanju kod Svjetske banke na 32 godine.

Dijete koje se rodi danas imaće 32 godine kada se bude vraćala zadnja rata tog kredita. Vlast se tako ponaša jer su uvjereni da neće biti tu kada krediti dođu na naplatu — spremni su da stave budžet i imovinu Srpske na kocku.

Politika i Tako To: Šta je sa Elektroprivredom, koja bi trebala biti motor razvoja?

Kresojević: Umjesto da proizvodi električnu energiju, naša vlast proizvodi dugove. Elektroprivreda je prije pet godina imala dobit od 100 miliona KM, a danas bilježi sve veće gubitke. Umjesto investicija u mrežu i proizvodne pogone, milioni su davani na marketing i botove koji kritikuju opoziciju. Rezultat je da na samo nekoliko kilometara od centra Banjaluke struja nestaje redovno, a u nekim mjesnim zajednicama mještani po 10 ili 20 dana nemaju napajanje, zbog čega im propada hrana u zamrzivačima.

Demografija i socijalne inicijative

Politika i Tako To: Često u javnosti otvarate pitanja majki, trudnica i nataliteta. Zašto je to ključno?

Kresojević: To je najvažnije pitanje za opstanak Republike Srpske. Zemlju ne čini grumen zemlje, nego ljudi koji tu žive. Danas imamo 40.000 osnovaca manje nego kada sam ja išao u školu, a svake godine gubimo 5.000 do 6.000 stanovnika samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Od 40 posebne sjednice parlamenta, nijedna nije posvećena demografiji. Kada smo predložili Rezoluciju o demografskom opstanku, odbili su je s dnevnog reda.

S druge strane, u Banjaluci smo pokazali kako se vodi odgovorna politika: od podrške pri rođenju djeteta (od 500 do preko 1.000 KM), besplatnih udžbenika, pa do uniformi za osnovce koje je obezbijedio gradonačelnik. Vlast nas kritikuje i zbog uniformi, govoreći o “kreativnosti u oblačenju”, nesvjesna da markirana odjeća stvara razdor među djecom čiji roditelji nemaju jednake mogućnosti.

Politika i Tako To: Nedavno ste pokrenuli i zakonsku inicijativu koja se tiče trudnica. O čemu se tačno radi?

Kresojević: Nedopustivo je da trudnica koja je zaposlena na određeno vrijeme može ostati bez posla. Kolegica Tanja Vukomanović i ja predložili smo izmjene Zakona o radu kojima se ugovor na određeno vrijeme za trudnice automatski produžava do isteka porodiljskog odsustva. To je praksa koja već postoji u Srbiji. Prisilili smo vlast da prizna ovaj problem i prihvati našu inicijativu, što znači da usvajanjem ovih dopuna nijedna trudnica u Republici Srpskoj više neće moći ostati bez posla.

Politika i Tako To: Kakav je status kategorije roditelja-njegovatelja?

Kresojević: Uspjeli smo ukinuti starosnu granicu od 30 godina djeteta za ostvarivanje prava na naknadu, ali je vlast napravila novu nepravdu. Ministarstvo je usmeno naložilo centrima za socijalni rad da ukinu naknadu od 650 KM onim roditeljima koji svoju djecu šalju u školu. Praktično su im poručili: “Nemojte voditi djecu u školu ako želite sačuvati naknadu.” To je sramotno i to ćemo promijeniti odmah nakon oktobra — za to nije potrebna ni izmjena zakona, već samo dosljedna primjena onoga što piše u Službenom glasniku.

Očekivanja od izbora

Politika i Tako To: Očekujete li fer izbore ove godine?

Kresojević: Od ove vlasti nikada ne možete očekivati fer izbore, ali mi smo spremni da se borimo, kao što smo u Banjaluci pokazali da imamo snagu da pobijedimo. Građani treba da se zapitaju kakvi ljudi u Narodnoj skupštini treba da ih predstavljaju — da li oni koji se za cijeli mandat nisu javili za riječ a uzeli su 150.000 KM, ili mladi, energični ljudi sa vizijom i konkretnim rezultatima.

Poručujem građanima da glasaju za Pokret “Sigurna Srpska” i za broj 10, ako želimo da budemo odlični. Onaj ko radi ima perspektivu i budućnost, a to je ono što želimo našoj Republici Srpskoj.

The post Bojan Kresojević: Poslanici vlasti zarade jednu platu, a dobiju dvije – Republika Srpska mora odbaciti politički hazard first appeared on VIJESTI PLUS.

Trivićeva se u svom obraćanju medijima osvrnula na legitimitet same vlasti, ali i na rad aktuelnih ministara:

• Sumnjiv legitimitet i neustavnost: „Minić je biran 3 puta, od toga 2 puta neustavno. Pa mu se osladilo da stalno rade neke piruete u vezi s konfiguracijom i formatom Vlade.“
• Ministri poznati samo po skandalima: „Dajte mi 4 imena iz Vlade Srpske! Znamo ih samo po lošim stvarima i skandalima. Slabo kojeg ministra znamo po nekom radu, aktivizmu ili borbi za građane. Slabo smo ih viđali na terenu s ljudima čije probleme treba da rješavaju, a puno više tamo gdje je slikanje.“
• Eksperimenti s ministarstvima i ustavna ograničenja: Commentarišući mogućnost povećanja broja resora, Trivićeva je naglasila da to vjerovatno nije moguće zbog ustavnog ključa o zastupljenosti konstitutivnih naroda. „Ako ne mogu povećati broj ministarstava, možda dodaju neke nove agencije da bi se namirila još neka gladna usta koja neće ništa raditi, a hoće puno pojesti — mislim na narodni novac.“
• Srozavanje politike: „Sveli su politiku, potpuno su je obezvrijedili. Ostalo je još samo to pjevanje pod šatorom. Kakav je to politički kapacitet gospodina Minića i kakve on to kadrove ostavlja iza sebe?“, zapitala se Trivićeva na kraju.

The post TRIVIĆ OŠTRO O REFORMI VLADE: „Minić biran 3 puta, 2 puta neustavno – sad bi da dodaju nova ministarstva da namire gladna usta!“ first appeared on VIJESTI PLUS.

BANJA LUKA – Aktuelna dešavanja oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH jasno ukazuju na duboku konfuziju unutar međunarodne zajednice, ocijenio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić. On je istakao da nesuglasice između ključnih međunarodnih aktera idu u prilog činjenicama na koje Republika Srpska godinama ukazuje.

Gubitak saglasnosti među „tutorima“

Komentarišući političke procese, premijer Minić je naglasio da je očigledno da više ne postoji jedinstven stav onih koji su decenijama diktirali procese u BiH.

„Kao patrioti mi je drago što na jednoj strani nije izabran tutor. Iako sam svjestan da će određeni politički procesi voditi ka tome da neko na kraju bude izabran, trenutna situacija potvrđuje sve ono čime mi nismo bili zadovoljni. Sada je na površinu isplivalo da ne postoji saglasnost ni kod onih koji su ranije imenovali takve predstavnike, a to je blok Sjedinjenih Američkih Država i Evrope“, izjavio je Minić.

On je dodao da ovakva situacija predstavlja direktnu posljedicu snažnog diplomatskog nastupa rukovodstva Republike Srpske.

Realna pozicija, a ne povlastice

Minić smatra da je uporna politika Banja Luke primorala međunarodne faktore na realnije sagledavanje stanja na terenu, uprkos pritiscima.

„Ovo što se dešava je posljedica diplomatske aktivnosti rukovodstva Republike Srpske, prvenstveno predsjednika Dodika, pa onda i svih nas ostalih. Naš zahtjev je jednostavan – tražimo realan stav Sjedinjenih Američkih Država prema Republici Srpskoj. Ne tražimo nikakve benefite, već isključivo realan pristup u kojem dio Evrope i političko Sarajevo neće moći provoditi svoje loše namjere prema Republici Srpskoj“, istakao je predsjednik Vlade.

Politički procesi i budućnost OHR-a

Iako svjestan međunarodnih mehanizama, Minić je ponovio principijelan stav o potrebi za domaćim rješenjima bez stranog uplitanja.

„Moj stav je da ga nikada nisu trebali ni birati, ali poznajući političke procese, znamo da će do toga doći. Ipak, ključno je da kod dojučerašnjih zajedničkih tutora više ne postoji saglasnost, što je jasan pokazatelj nove političke realnosti“, zaključio je Minić.

The post MINIĆ O IMENOVANJU VISOKOG PREDSTAVNIKA: „Konfuzija u međunarodnoj zajednici je rezultat naše jasne diplomatske aktivnosti“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Nova bolnica u Trebinju, izgrađena na oko 17.000 kvadratnih metara i sa kapacitetom od preko 220 kreveta, projektovana je da pruža najsavremeniju zdravstvenu zaštitu za oko 100.000 stanovnika Istočne Hercegovine, ali i pacijente iz cijelog regiona.

Macut: Bolnica za 21. vijek i zdravstvo koje ne poznaje granice

Predsjednik Vlade Srbije, Đuro Macut, izrazio je veliko zadovoljstvo onim što je vidio tokom obilaska kliničkih odjeljenja, razgovora sa osobljem i pacijentima.

„Ovo je zaista velelepna i veoma dobro organizovana bolnica. Slobodan sam reći da je napravljena po visokim standardima Evrope za 21. vijek. Ovo je velika inicijativa koju je pokrenuo predsjednik Dodik uz podršku predsjednika Vučića, a koja je završena i otvorena početkom ove godine“, istakao je Macut.

On je naglasio da zdravstvo ne prepoznaje granice, već samo kvalitet, te da je u planu dovođenje visoko specijalizovanih kadrova iz Srbije kako bi se uvele nove složene procedure. Macut se osvrnuo i na zajednički problem deficita srednjeg medicinskog kadra, najavivši da će se u narednom periodu raditi na rješavanju ovog pitanja u obje zemlje.

Minić: Ogroman potencijal za uvezivanje zdravstva i turizma

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić, podsjetio je da je imao čast da prisustvuje i samom otvaranju ovog objekta, te da je današnja posjeta pokazala opravdanost ove velike investicije. Posebno ga raduje činjenica da najmoderniji aparati već rade u punom kapacitetu.

• Magnet radi u tri smjene: Što potvrđuje kolika je bila stvarna potreba pacijenata za ovom vrstom dijagnostike.
• Kadrovi na raspolaganju: Bolnica trenutno ima preko 70 ljekara na specijalizaciji, uz iskazanu potrebu za zapošljavanjem još 12 ljekara i pratećih medicinskih sestara.

Minić je naglasio i širi ekonomsko-turistički aspekt koji Trebinje dobija sa ovim objektom:

„Gore postoje sobe za ljekare koji dolaze sa strane. Kada se sve infrastrukturno poveže i kada budemo imali aerodrom, ovdje se otvaraju velika vrata za medicinski turizam i svjetsku hirurgiju. Trebinje ima ogroman potencijal – od Grada sunca, preko vina, kulturno-istorijskog nasljeđa pa do predivnih ljudi domaćina. Sve to treba uvezati sa ovim medicinskim dijelom.“

Lambeta: Uskoro plan rada za narednih pet godina i nove usluge u starom objektu

Direktor Bolnice Trebinje, Nedeljko Lambeta, zahvalio se premijerima i ministru zdravlja na posjeti i punoj podršci. On je otkrio da su već otvorene teme o proširenju usluga, što uključuje i prenamjenu starog bolničkog objekta.

• Novi sadržaji u staroj bolnici: Planirano je otvaranje odjeljenja za palijativnu njegu i psihijatriju.
• Pomoć stručnjaka iz Srbije: Dogovorena je kontinuirana podrška ljekara iz Kliničkog centra Srbije, s posebnim akcentom na interventnu kardiologiju, koja predstavlja potpuno novu oblast za Trebinje i Hercegovinu.

Lambeta je najavio da će povodom 100 dana rada nove bolnice, sljedećeg mjeseca, biti organizovana velika konferencija za medije na kojoj će javnosti biti prezentovani svi dosadašnji rezultati, kao i detaljan petogodišnji plan rada ustanove.

The post ZAJEDNIČKA POSJETA: Delegacije vlada Srbije i Srpske obišle novu, velelepnu bolnicu Trebinju first appeared on VIJESTI PLUS.

“Nemam namjeru da polemišem, a mogu samo reći – ono što se otvori kao privremeno, nekada potraje i po 100 godina na ponos onih koji su to izgradili”, izjavio je Dodik.

On je naglasio da je pitanje izgradnje novog mosta i graničnog prelaza u Gradišci za Republiku Srpsku davno rešeno pitanje, ističući da je Srpska kroz nekoliko prethodnih vlada obezbijedila sredstva i iznijela najveći teret ovog strateškog projekta.

“Ismijavali su nas da gradimo autoputeve u livadama”

“Mi smo se patili sa Hrvatima deset godina da oni počnu da grade dalje puteve od tog mosta. Izgradili smo autoput do tog mjesta ranije, kada on nije bio ni u pomisli, pa su nas napadali. Sjećate se one priče i podrške onima koji su govorili kako ‘gradimo autoputeve koji završavaju na livadama’? Ali, mi smo imali viziju i znali smo da će jednog dana tu biti izgrađen most i ovaj granični prelaz kako bismo rasteretili samu Gradišku”, poručio je Dodik.

On je podvukao da je Republika Srpska sebe dovela u poziciju da može samostalno da finansira ovako velike projekte, te jasno razgraničio ko je uložio novac u novi prelaz.

BiH nije dala ništa, prelaz primarno finansirala Srpska

Dodik je naglasio da nivo Bosne i Hercegovine nije učestvovao u finansiranju ovog projekta, uprkos pokušajima da se zasluge drugačije prikažu u javnosti.

“To nije sufinansirala Bosna i Hercegovina. Bilo je nekih donacija Evropske unije i ništa više. Ali to nisu sredstva BiH, nego donacije. Republika Srpska je primarno finansirala taj most”, jasan je Dodik.

Preko 45% korisnika dolazi iz Federacije BiH

Govoreći o značaju ovog graničnog prelaza, koji važi za najfrekventniji u cijeloj zemlji, Dodik je otkrio da je izdao zvanični nalog da se detaljno ispita struktura putnika i teretnog saobraćaja koji koriste ovu rutu.

“Sada sam dao nalog da se ispita koliko prolazi građana Republike Srpske, koliko građana Federacije BiH, te koliko prolazi privrednih vozila iz Srpske, a koliko iz Federacije. Vidjećete da preko 45 odsto od ukupnog broja onih koji prolaze čine ljudi i privrednici iz Federacije BiH. Ta tendencija će se u narednom periodu još više pojačati”, istakao je on.

“Ono što mi otvorimo kao privremeno, traje i po 100 godina”

Na pitanje o tome da li su pojedina rješenja na prelazu privremenog karaktera, Dodik je poručio da nema namjeru da vodi jalove polemike sa dežurnim kritičarima.

“Mogu samo reći – istorija nas uči da ono što se otvori kao privremeno, nekada potraje i po 100 godina, na korist građana i ponos onih koji su to izgradili”, zaključio je Dodik.

The post DODIK: Most je privremeno otvoren na 100 godina! first appeared on VIJESTI PLUS.

Govoreći na stručnoj konferenciji organizovanoj uz podršku Vlade RS i Centra za društveno-politička pitanja, Selak je istakao da je cilj skupa ukazivanje na pokušaje falsifikovanja istorije i revizije statusa Republike Srpske.

“Sude nam zbog potpisa i fotografija”

Ministar je oštro kritikovao rad Suda i Tužilaštva BiH, podsjećajući da ove institucije nisu predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom niti Ustavom BiH.

“Prvo je počela retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH isključivo na štetu srpskih boraca, što nije činjeno drugim narodima. Zatim smo došli u situaciju da se sudi predsjedniku Republike Srpske samo zato što je potpisao ukaz, izvršavajući svoju ustavnu obavezu. Danas idemo i korak dalje – ljudi se osuđuju zbog postavljanja transparenata i fotografija”, upozorio je Selak.

Struka daje smjernice za dalje korake

Selak je naglasio da je premijer Radovan Višković zatražio od svih institucija aktivno uključenje u traženje rješenja, te da će zaključci današnje konferencije, na kojoj učestvuju predstavnici akademske zajednice, boračkih organizacija i pravosuđa, biti temelj za buduće korake Vlade.

Ključne poruke ministra Selaka:

• Poštovanje Dejtona: Republika Srpska ostaje privržena slovu Ustava i Dejtonskog sporazuma.
• Poziv na dijalog: Srpska je uvijek otvorena za saradnju sa Federacijom BiH, ali bez ugnjetavanja njenih građana.
• Pravo na sjećanje: “Nemamo ništa protiv drugih naroda, njihovih heroja i žrtava, ali tražimo da nas puste da i mi imamo svoje, kao srpski narod i Republika Srpska.”

“Ne možemo stajati po strani i gledati procese koji nas vraćaju u ratnu prošlost. Moramo uvažavati ljude koji su stvarali Republiku Srpsku i okvir za život u BiH”, zaključio je ministar pravde.

Nakon završetka konferencije, Vlada Republike Srpske će, kao kolektivni organ, razmatrati stručne zaključke i definisati dalje poteze u zaštiti institucija i građana Srpske.

The post SELAK: Institucije Srpske spremaju odgovor na pravosudni progon srpskog naroda first appeared on VIJESTI PLUS.