Šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice, Dragan Babić, obratio se javnosti povodom aktuelne situacije s vodosnabdijevanjem u Banjaluci, naglasivši da je na području potkozarskih sela i dalje na snazi vanredna situacija.

Kako je navedeno, par kišnih dana kratkoročno je pomoglo da se sistem stabilizuje, ali je sa povratkom sunčanog i toplog vremena ponovo došlo do padova pritiska i nestašice vode.

Kontrolisana isporuka i uloga mjesnih zajednica

S obzirom na to da je od nedjelje uveče došlo do prekida u redovnom snabdijevanju na sistemu „Tunjice“, stupilo se u režim kontrolisane isporuke vode kako bi mještani bar u određenim vremenskim intervalima imali vodu u narednih 10 do 15 dana.

Babić je uputio apel građanima kako da ostvare pravo na pomoć u dostavi vode cisternama:

„Pozivam sve građane da se obrate sekretarima svojih mjesnih zajednica. Prijave se prosljeđuju Civilnoj zaštiti i mi u roku od 24 časa dopremamo vodu tamo gdje je najpotrebnije. Apelujemo na mještane da obezbijede posude za akumulaciju vode i da ne zovu direktno Civilnu zaštitu, već da idu preko stručnih saradnika u mjesnim zajednicama.“

Poljoprivrednici kao prioritet

Poseban akcenat u toku vanredne situacije stavljen je na poljoprivredna gazdinstva. Civilna zaštita je obezbijedila posebnu cisternu koja će biti namijenjena isključivo za potrebe poljoprivrednih proizvođača kako bi im se olakšao rad i sačuvala stoka i usjevi.

Uzrok problema: Nedovoljan kapacitet cjevovoda

Nadležni ističu da problem nije u samom izvorištu ili funkcionisanju Vodovoda kao sistema, već u tehničkim ograničenjima postojeće mreže.

Prečnik cijevi koje vode iz pravca Lazareva prema rezervoaru na Tunjicama previše je mali da bi propustio dovoljnu količinu vode pri ovako visokoj potrošnji. Zbog velike potrošnje u takozvanoj „konzumnoj zoni“ prije samog rezervoara, voda fizički ne može stići do Tunjica kako bi napunila sistem.

Dugoročno i trajno rješenje ovog problema biće tek izgradnja novog magistralnog cjevovoda prema Tunjicama.

Pune se bazeni i zalivaju bašte, a zakonskih kazni nema

Kao jedan od glavnih razloga urušavanja sistema navodi se neracionalna potrošnja — punjenje privatnih bazena i zalivanje bašta u večernjim časovima. Međutim, kako objašnjava Babić, komunalna policija i nadležne službe trenutno nemaju zakonski mehanizam da kazne takvo ponašanje.

„Ne postoji zakonska odredba po kojoj možete kazniti čovjeka koji uredno plaća svoj račun zato što je napunio bazen. Jedina mjera koju zakon o zaštiti i spasavanju predviđa jeste isključenje sa mreže, ali to u ovom slučaju nije primjenjivo. Zato možemo djelovati samo preventivno i apelovati na građane da štede vodu.“

Babić je napravio i računsku usporedbu koja objašnjava zašto mnogi i dalje pune bazene iz mreže:

• Voda iz mreže: 50 kubika vode iz vodovoda košta oko 75 KM.
• Voda iz komercijalnih cisterni: Ista količina (50 m³) dopremljena privatnim cisternama košta između 1.500 i 2.500 KM (odnosno od 300 do 500 KM po jednoj cisterni od 10 kubika).
• Voda iz gradskih cisterni: Grad dopremu vode za domaćinstva naplaćuje po povlaštenoj cijeni od 7 KM po kubiku (oko 50 KM po cisterni od 8 kubika), što ne pokriva ni osnovne troškove goriva.

Predstavnici Civilne zaštite su na koordinacionim sastancima sa Republičkom upravom civilne zaštite već predlagali izmjene Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, kako bi se u budućnosti omogućile efikasnije mjere i sankcije za neracionalnu potrošnju u kriznim periodima.

The post Babić o krizi sa vodosnabdijevanjem u Banjaluci: Sistem „Tunjice“ pod pritiskom, vanredna situacija i dalje na snazi first appeared on VIJESTI PLUS.

Voda više neće biti privilegija

Tokom obilaska, gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo što radovi teku i što je ovaj kapitalni projekat ujedinio sve političke aktere u interesu građana.

„Ovo je dobar primjer zajedničkog nastojanja svih aktera u Skupštini grada. Zahvalan sam na jednoglasnoj podršci, jer voda je osnovno ljudsko pravo. Decenijama je za mnoga naselja ona bila privilegija, ali mi to sistemski mijenjamo“, poručio je gradonačelnik.

On je podsjetio da 30 odsto teritorije grada do sada nije imalo adekvatnu mrežu, te da će novi sistem riješiti probleme koji su nastajali svake godine tokom jula i avgusta.

Rok za završetak: Kraj avgusta

Goran Maričić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a, naglasio je da je skupštinska većina odobrila 10 miliona KM kreditnih sredstava upravo da bi se ovakvi problemi trajno riješili.

• Faza radova: Izvođač je potvrdio da radovi teku po planu.
• Tehnički profil: Postavljaju se cijevi profila fi 700 koje spajaju raskrsnicu ulica Marije Dimić i Ivana Gorana Kovačića sa rezervoarom u Novakovićima.
• Očekivani rok: Puštanje sistema u funkciju očekuje se u sedmom ili osmom mjesecu.

„Uvažili smo zahtjeve građana Potkozarja nakon nekoliko sastanaka. Vidimo da su radovi uspješno počeli i napreduju, a naš cilj je da se završe u što kraćem roku“, istakao je Maričić.

Sistemska stabilnost i veći kapaciteti

Direktor „Vodovoda“, Radovan Majkić, objasnio je tehnički značaj novog cjevovoda za stabilnost cijele mreže.

• Povezani rezervoari: Sistem spaja Tunjice 1 (5.000 m³), Tunjice 2 (2.700 m³), Ramiće (1.000 m³) i Prijakovce (1.000 m³).
• Prednost fi 700: Veliki profil cjevovoda omogućava direktnu i bržu distribuciju vode prema rezervoarima, čime se izbjegavaju nestašice tokom ekstremnih ljetnih pofrošnji.
• Dugovječnost: Novi cjevovod će smanjiti pritisak na stari sistem, čime se smanjuju gubici i produžava životni vijek postojećih cijevi.

Majkić je dodao da se uporedo radi i na hidrološkom modelu koji će omogućiti precizno upravljanje mrežom u budućnosti.

Kontrola trošenja sredstava

Odbornik Dragan Lukač istakao je da je za Skupštinu grada ključno da se sredstva troše namjenski i transparentno.

„Vidimo dobru dinamiku i vjerujemo da će skoro 20.000 ljudi ubrzo osjetiti prednosti ovog projekta. Kao skupštinska većina, spremni smo podržati sve projekte koji poboljšavaju infrastrukturu, pod uslovom da su u interesu građana“, rekao je Lukač.

Zaključeno je da je saradnja između gradske administracije i Skupštine na ovom projektu model po kojem treba rješavati i druge infrastrukturne probleme u Banjaluci.

The post SLOŽNO ZA BANJALUKU: Vlast i opozicija zajedno na gradilištu vodovoda Tunjice! first appeared on VIJESTI PLUS.

Milionska ulaganja u dječija igrališta

Jedna od ključnih tema bila je sanacija dječijih igrališta, za što je predviđeno milion konvertibilnih maraka. Stanivuković je istakao da trenutni budžet omogućava sanaciju tek pet do deset igrališta godišnje, dok na terenu postoji potreba za intervencijom na 30 do 40 lokacija.

“Naša vizija je da sve probleme napadnemo odjednom. Ako budemo radili korak po korak, trebat će nam pet godina, a u tom periodu može doći do nezgoda zbog lošeg stanja sprava”, izjavio je gradonačelnik, podsjećajući na slučajeve povreda djece na neuslovnim igralištima. Plan je da se u jednoj godini obnove sva problematična igrališta i uvede video nadzor kako bi se spriječio vandalizam koji je na pojedinim lokacijama već prouzrokovao štetu od preko 30.000 KM.

Infrastruktura u prigradskim naseljima: Debeljaci, Kuljani i Motike

Odgovarajući na zahtjeve mještana naselja Debeljaci, koji prioritet daju putnoj infrastrukturi u odnosu na parkove, Stanivuković je naglasio da se radovi odvijaju paralelno.

• Debeljaci: Planirana je treća faza radova na rekonstrukciji puta sa dvije trake, trotoarima i kompletnom kanalizacionom mrežom.
• Kuljani i Motike: Nastavak radova na glavnim saobraćajnicama najavljen je u naredne dvije sedmice.
• Ostala naselja: Pripremaju se sredstva za puteve u pravcu Goleša, Čokorskih polja i Piskavice.

“Dok su Atinjani pravili Akropolj, sigurno je postojao dio grada sa rupom u putu, ali simboli grada se moraju graditi paralelno sa osnovnom infrastrukturom”, poručio je Stanivuković, braneći investicije u parkove i spomenike poput Tvrtka I Kotromanića.

Rekordni budžet i smanjenje duga

Gradonačelnik je iznio podatke o finansijskoj stabilnosti grada, navodeći da je dug Banja Luke smanjen sa 140 miliona na 100 miliona KM.

• Budžet: Trenutni budžet iznosi blizu 300 miliona KM, što je najviši iznos do sada.
• Zaduženje: Grad bilježi najmanje zaduženje u svojoj istoriji uz istovremeni rast prihoda.
• Kapitalni projekti: Ove godine se očekuje završetak prve javne garaže i rješavanje vodosnabdijevanja za potkozarska sela.

Stanivuković je zaključio da je cilj “Banja Luka koja sija i blista”, što se postiže kombinovanjem budžetskih sredstava i spoljnih izvora finansiranja.

The post Stanivuković: Banja Luka u najvećem investicionom ciklusu uz rekordno smanjenje duga first appeared on VIJESTI PLUS.