Prof. dr Nevena Todorović: Svaka od ovih funkcija nosi, da kažem, podjednaku odgovornost. Moj rad kao direktora Doma zdravlja sastoji se u tome da rukovodim najvećom zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, u kojoj je zaposleno skoro devet stotina radnika koji svakodnevno brinu o više od 200 hiljada građana Banje Luke. Ta uloga je izuzetno odgovorna jer se tiče zdravlja stanovništva i podrazumijeva rad sa ljudima i organizaciju poslova. Kao profesor na Katedri porodične medicine uživam u radu sa mladim doktorima i medicinskim sestrama koji će sutra nositi teret zdravstvenog sistema. Odbornička funkcija takođe podrazumijeva rad sa sugrađanima, slušanje njihovih problema i procjenjivanje šta im je najpotrebnije. Kada sve to saberem, sve je povezano sa radom sa ljudima, a svakako jedna od najljepših, najtežih i najodgovornijih uloga u mom životu jeste uloga majke.

Politika i tako to: Kada ste došli na čelo Doma zdravlja Banja Luka 2019. godine, vjerovatno niste očekivali da će vas ubrzo zadesiti pandemija, a danas i velika kadrovska kriza u medicini. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Prof. dr Nevena Todorović: Svakako nisam očekivala da će nas zadesiti pandemija. To je bio izuzetno težak i zahtjevan period, nepoznata bolest i nepoznat način rada. Ponekad se i sama pitam kako smo svi zajedno prošli kroz taj period sa mnogo manje posljedica i gubitaka nego neke druge zemlje. Zahvaljujući predanosti i požrtvovnom radu medicinskih radnika opstali smo i ostali funkcionalni. Danas, u vrijeme nedostatka medicinskog kadra, radimo isto – planiramo, prevazilazimo poteškoće i organizujemo rad sa raspoloživim kadrom kako bi primarna zdravstvena zaštita ostala ujednačena, kontinuirana i dostupna na svih 33 lokacije na teritoriji grada, od Aginog Sela i Bronzanog Majdana do Borika i Nove Varoši.

Politika i tako to: Pratimo rad Doma zdravlja godinama i evidentno je da danas izgleda drugačije. Na šta ste najviše ponosni za sve ove godine rada?

Prof. dr Nevena Todorović: Osvrćući se na protekli sedmogodišnji period, uradili smo zaista mnogo. Mnogo je uloženo u modernizaciju i digitalizaciju opreme, obnavljanje voznog parka i nabavku novih sanitetskih vozila, kao i u edukaciju kadra. Posebno sam ponosna na mnogobrojne preventivne kampanje koje smo proveli – od projekta „Za tvoje dobro“, Škole za trudnice, školske higijene, do kampanja za muško zdravlje, prevenciju karcinoma grlića materice i dojke, te borbu protiv masovnih nezaraznih bolesti.

Politika i tako to: Građani najviše primjećuju nedostatak doktora. Koliko vas to brine?

Prof. dr Nevena Todorović: Nedostatak doktora je izuzetno veliki izazov za kompletno zdravstvo. Problem je sve manji interes mladih kolega za rad u službama porodične medicine i hitne pomoći. Interes za specijalizaciju iz porodične je izuzetno nizak, dok za urgentnu medicinu gotovo i ne postoji. To su zabrinjavajuće činjenice. Zbog toga smo na Aktivu direktora domova zdravlja pokrenuli anketu i inicijativu da mladi doktori obrazlože razloge zašto ne žele da se bave ovim granama. Želimo da te odgovore predstavimo Vladi RS, Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstvenog osiguranja i Gradu Banja Luka kako bismo zajednički preduzeli konkretne kratkoročne i dugoročne korake i privukli mladi kadar.

Politika i tako to: Kao mentor i profesor mladim kolegama, šta im kažete kada vas pitaju da li vrijedi ostati ovdje?

Prof. dr Nevena Todorović: Kažem im da vrijedi ostati. Pokušavam da im iz svog ugla i na osnovu dugogodišnjeg iskustva predočim stvari iz druge perspektive. Put medicine je izuzetno težak, zahtijeva mnogo rada, odricanja, truda i strpljenja. Ja se sama školujem više od 40 godina. Ako odu u inostranstvo, neće moći proći ovim putem i iskoristiti prilike koje im se ovdje pružaju. Uporan rad i posvećenost na kraju moraju dati prave rezultate i donijeti lično ispunjenje i sigurno znanje.

Politika i tako to: Često ističete da je prevencija temelj zdravlja. Koliko su građani uopšte svjesni njene važnosti?

Prof. dr Nevena Todorović: Građani jesu svjesniji nego prije pet ili deset godina, ali to još uvijek nije dovoljno. Rad na prevenciji mora biti kontinuiran i u njemu moraju učestvovati svi nivoi društva, ministarstva i prosvjeta, jer zdravstveni sistem to ne može iznijeti sam. Posebno moramo raditi sa muškom populacijom koja rjeđe ide na preventivne preglede jer sebe doživljava kao stub porodice. Svijest moramo graditi od malih nogu, od škola za trudnice i roditeljstvo pa kroz čitav život, jer je redovan odlazak na preglede ključ zdravlja.

Politika i tako to: Kada govorimo o vašem trećem odborničkom mandatu u Skupštini grada Banja Luka, koliko vam je rad u Domu zdravlja dao više iskustva u politici?

Prof. dr Nevena Todorović: Rad u Domu zdravlja mi je svakako dao više iskustva, ali i obavezu da kao odbornik prezentujem nadležnim institucijama sve ono što je važno za zdravstvenu zaštitu građana i da prikažem trud zdravstvenih radnika. Meni politika nije cilj sama po sebi, već sredstvo da kreatorima politika i donosiocima odluka ukažem na poteškoće u sistemu kako bismo zajednički mijenjali stvari na bolje.

Politika i tako to: Kako vi vidite budućnost Doma zdravlja Banja Luka?

Prof. dr Nevena Todorović: Vidim ga kao ustanovu koja je i dalje lider u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje radnici rade profesionalno i zadovoljno, u prijateljskoj i empatičnoj atmosferi prema pacijentima. Nastavljamo sa konstantnom edukacijom i nabavkom opreme – u ovoj kalendarskoj godini planiramo nabavku tri nova sanitetska vozila. Naš najveći resurs su educirani i visokokvalitetni zdravstveni radnici koji moraju imati dobre uslove za rad kako bi Dom zdravlja ostao vodeća ustanova i nastavna baza Medicinskog fakulteta.

Politika i tako to: Građani često misle da rad u porodičnoj medicini nije dovoljno dobro organizovan. Koliko se rad doktora porodične medicine razlikuje danas u odnosu na prije 10 ili 20 godina?

Prof. dr Nevena Todorović: Razlika je kao nebo i zemlja. Prije 20 godina se radilo sa mnogo manje stresa, lekari su imali znatno više vremena za razgovor, liječenje i edukaciju pacijenata. Danas je rad izuzetno stresan i dovodi do izgaranja kadra. Organizacija zavisi i od samih pacijenata. Kada pacijenti ne poštuju zakazane termine, dolaze izrevoltirani i prave pritisak na doktore, stvara se toksična atmosfera u kojoj je teško raditi. S druge strane, imamo i veliki broj savjesnih pacijenata. Svi moramo zajedno planirati i poštovati pravila kako bi pružanje zdravstvenih usluga bilo na najvišem nivou.

Politika i tako to: Kada bi vas mlade koleginice pitali šta je tajna uspjeha, šta biste im rekli?

Prof. dr Nevena Todorović: Često volim da se našalim da se nisam rodila kao direktor, poslanik i profesor. To nisu funkcije koje dobijete rođenjem, već dugogodišnjim radom, učenjem i odricanjem. Mlade kolege moraju imati cilj, ambiciju i strpljenje da idu stepenicu po stepenicu. Ako preskočite deset stepenica, ne znate šta se dešavalo na spratovima ispod. Uz pravilan raspored vremena, kontinuirano usavršavanje i neophodnu podršku porodice i partnera, uspeh i lična sigurnost u sopstveno znanje ne mogu izostati.

The post „POLITIKA I TAKO TO“: Zašto mladi doktori odlaze i kako sačuvati zdravstvo – govori prof. dr Nevena Todorović first appeared on VIJESTI PLUS.

“Vlado Đajić je dvolična osoba i folirant. Gnušam se licemjerstva i lažnog dušebrižništva. A, upravo te osobine pokazuje Vlado Đajić”, kazao je Dodik.

Kako je rekao, kada je on predlagao povećanje plate radnicima, Đajić je tražio izgradnju garaže.

“Kada smo budžet UKC Republike Srpske povećali sa 80 na 220 miliona, tražio sam da se povećaju plate ljekara i medicinskih sestara, a on da se gradi garaža. On zna zašto mu je to bilo važnije od plata kolega. Žao mi je što smo popustili i što smo mu to dozvolili”, rekao je Dodik.

Kako je rekao, dok je bio direktor sve što je tražio za UKC Vlada mu je dala.

“Tada nije predlagao da plate ljekara budu 5.000 KM, imao je preče stvari. Sada glumi brigu. Ovim je Vlado Đajić pokazao da nije jedan od nas, ako je to ikada i bio. Sada sam siguran da mu je SNSD bio samo paravan”, kazao je on.

Dodik je reagovao nakon što je Đajić rekao da zdravstveni radnici u Srpskoj zaslužuju veće plate.

“Drago mi je što ću danas, kao narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, imati priliku da raspravljam i glasam za povećanje plata budžetskih korisnika, a posebno zdravstvenih radnika. Povećanje plata zdravstvenih radnika bio je jedan od mojih prioriteta i tokom mandata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske”, kazao je Đajić, dodajući da je kada je on postao direktor UKC plate su bile neredovne.

Plate bile neredovne

“Kada sam postao direktor, plate zaposlenih bile su neredovne, što je bilo ponižavajuće, a četiri i po godine isplaćivane su bez uplaćenih doprinosa. Nakon mog dolaska na mjesto direktora, plate su od prve do posljednje isplaćivane redovno, sa uplaćenim doprinosima, uz ukupno povećanje od 69%. Smatrao sam, a i danas smatram, da plate zdravstvenih radnika treba da budu veće. To sam često isticao na Klubu poslanika i u Narodnoj skupštini, o čemu postoje i video-zapisi. Na prvoj konferenciji za medije, nakon što sam postao direktor, rekao sam da nema zadovoljnog pacijenta bez zadovoljnog radnika”, kazao je on.

Kako je rekao, zadovoljan radnik je onaj koji ima dostojanstvenu platu, sigurne uslove rada i osjećaj da se njegov trud poštuje i cijeni.

“Na zahtjev ljekara koji, iz raznih razloga, nisu smjeli da pokažu svoje platne liste, a zamolili su me da ja, kao poslanik, pokažem svoju platnu listu koja je identična njihovim, odlučio sam da je javno prezentujem. Nakon završenog jednog od najzahtjevnijih fakulteta (Medicinskog fakulteta), specijalizacije, supspecijalizacije, magistarskih i doktorskih studija, nakon zvanja asistenta, docenta, vanrednog profesora, a danas kao redovni profesor, šef odjeljenja i ljekar sa 30 godina radnog staža, sa edukacijama u Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj, Londonu i drugim bolnicama širom Evrope i svijeta, imam, kao i ostali ljekari, platu u iznosu od oko 3.100 KM. Smatram da ova činjenica najbolje govori o tome koliko je važno sistemski urediti plate zdravstvenih radnika, jer njihov rad, znanje i odgovornost zaslužuju mnogo više”, kazao je Đajić.

Plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom

Kako je rekao, plate medicinskih sestara moraju biti riješene zakonom, a ne povremenim odlukama ili političkom voljom.

“Medicinske sestre su stub zdravstvenog sistema, a njihova zanimanja postaju sve deficitarnija. Zato je neophodno jasno i trajno definisati da medicinske sestre imaju platu u visini najmanje dvije minimalne plate, kako bi mladi koji završe srednju medicinsku školu znali da ih čeka sigurna i dostojanstvena plata u iznosu od oko 2.500 KM, dok plate ljekara moraju biti najmanje 5.000 KM mjesečno”, kazao je on.

Kako je dodao, o platama zdravstvenih radnika ne smije se govoriti populistički, niti donositi kratkoročna rješenja. Ovo pitanje mora biti sistemski uređeno kroz zakon i u dogovoru sa Sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

“Zdravstveni radnici su stub svakog društva. Oni brinu o našim životima, našoj djeci i našim porodicama. Upravo zato obaveza svih nas je da im obezbijedimo dostojanstvene plate, sigurne uslove rada i poštovanje kakvo zaslužuju. Samo tako možemo imati stabilan zdravstveni sistem i sigurnu budućnost za naše građane.

Kao ljekar, kao narodni poslanik, a prije svega kao čovjek, nastaviću svoju borbu za što bolje uslove rada svih zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj”, kazao je Đajić.

Šobot: Licemjerno slušati žalbe

Nikola Šobot, v.d. direktora UKC Republike Srpske, koji je na tom mjestu naslijedio upravo Đajića, kazao je da je licemjerno danas slušati žalbe o visini plata od onih koji su imali priliku da o tim istim platama odlučuju.

“Posebno kad dolaze od bivših rukovodilaca koji su, dok su bili na poziciji direktora, imali odgovornost i mehanizme da unaprijede materijalni položaj zaposlenih. Zato današnje kritike djeluju ne samo nedosljedno, već i krajnje licemjerno i, svima je jasno, služe za ubiranje jeftinih političkih poena“, naveo je Šobot u saopštenju iz UKC RS.

The post “Đajić predložio plate od 5.000 KM za ljekare, Dodik oštro odgovorio: ‘On je folirant’, reagovao i Šobot” first appeared on VIJESTI PLUS.