Foto: Vijesti Plus
Voditelji Dragan Grbić i Jelena Matošević posjetili su banjalučki tattoo studio „Industrija“. Kroz razgovor sa osnivačem, iskusnim majstorima i mladim nadama, otkrili su šta je sve potrebno za vrhunsku tetovažu, zašto su linijske tetovaže mač sa dvije oštrice, ali i šta misle o prekritom imenu bivše ljubavi.
Tattoo kultura već odavno nije tabu, već prepoznatljiv oblik ličnog izražavanja, umjetnosti i stilskog identiteta. Ekipa popularne televizijske emisije „STIL“, predvođena voditeljskim tandemom Draganom Grbićem i Jelenom Matošević, zavirila je u kreativnu radionicu tattoo studija „Industrija“ u Banjaluci kako bi iz prve ruke saznala kako nastaju čarolije sa tintom i iglom.
Dve decenije iskustva i autentični ambijent
Domaćin i osnivač studija, Branislav Skenderija, u ovom poslu je već punih dvadeset godina. Studio na trenutnoj lokaciji uspješno posluje posljednje tri godine, a pored standardnih usluga tetoviranja, služi i kao edukativni centar za mlade nade ove umjetnosti.
„Sve što vidite u ovom prostoru je ručni rad — naše ideje i naša izvedba. Što se tiče mlađih generacija, odlično se snalaze u tehničkom smislu, dok u poznavanju dublje istorije tetoviranja ponekad malo zaostaju, ali polako — naučit će, ima vremena“, kroz osmijeh poručuje Skenderija.
Od anatomije do prepravke bivših ljubavi
Prva sagovornica voditelja bila je Ana Stanarević, tattoo artistica koja se ovim poslom bavi nešto više od tri godine. Ana naglašava da želja i volja nisu dovoljne da bi se neko bavio tetoviranjem — neophodan je talenat za crtanje, ali i detaljno poznavanje ljudske anatomije.
- Zahtjevi struke: Poznavanje anatomije tijela, tipova kože, priprema šablona i prilagođavanje kontrasta ključni su za kvalitetnu tetovažu.
- Rad na koži: Svaka koža drugačije reaguje — mlađa, starija, svjetlija ili tamnija koža zahtijevaju drugačiji pristup i tehniku nanošenja boje.
Posebno zanimljiv i duhovit momenat dogodio se kada su voditelji sa Anom otvorili temu tetoviranja imena partnera — da li je to hrabrost ili ludost?
„U konkretnom slučaju koji trenutno radim, pokazalo se kao ludost! Trenutno prepravljamo ime partnera i preko njega radimo motiv samuraja. Stara ljubav očigledno ima zaborava“, otkrila je Ana tokom rada.
Moralni principi i opasnosti “blackout” i “fine line” trendova
Iskusniji umjetnici u studiju osvrnuli su se i na aktuelne svetske trendove koji preplavljuju društvene mreže, poput blackout tetovaža (potpuno zacrnjivanje velikih površina kože ili čitavih ekstremiteta) i ekstremno tankih, linijskih tetovaža (fine line).
Nikolina Pajić, tattoo artistica, ističe da bi blackout svima trebao biti posljednja opcija:
„To se uglavnom radi radi prekrivanja starih tetovaža, mada u posljednje vrijeme ljudi to traže i iz estetskih razloga. Problem je što odatle nema nazad — čak je i lasersko skidanje izuzetno teško. Nikakav novac ne može kupiti rad koji izlazi van mojih estetskih i moralnih principa, jer je svaka tetovaža moja doživotna reklama.“
Slično mišljenje dijeli i Matej Đukin, poznati tattoo artist koji je u ovoj industriji od 2012. godine. Iako priznaje da najviše uživa u trash polki (kombinaciji realizma i oštrih grafičkih linija) i navijačkim motivima, upozorava na zamke modernih minimalističkih linijskih tetovaža.
„Te mikro i izuzetno tanke linijske tetovaže izgledaju sjajno prvih deset dana na Instagramu. Međutim, već nakon mjesec dana tinta izblijedi i klijenti stalno dolaze na popravke. Uvijek odgovaram klijente od toga i savjetujem im da biraju stabilne, definisane crne linije koje traju“, objašnjava Đukin.
Kada baka od 70 godina odluči da tetovira…
Tokom višedecenijske karijere, majstori iz „Industrije“ susretali su se sa najrazličitijim zahtjevima — od emotivnih posveta i memorijalnih tetovaža za drage osobe kojih više nema, pa sve do neobičnih i duhovitih ideja.
Matej se kroz smijeh prisjetio nekih od najupečatljivijih momenata:
- Bakica od 70 godina koja je došla po neobično odvažnu tekstualnu poruku.
- Djedica u osmoj deceniji života koji je konačno ispunio mladalačku želju i tetovirao delfina na ramenu.
- Klasični motivi poput vukova, lavova, satova i kompasa, koje je u karijeri uradio preko 500 puta, zbog čega ih danas rado prepušta mlađim kolegama.
Posjeta studiju „Industrija“ još jednom je potvrdila da je tetoviranje spoj vrhunskog zanata, umjetnosti i psihologije, gdje su međusobno povjerenje između klijenta i umjetnika, kao i edukacija o pravilnoj njezi, presudni za rezultat koji traje čitav život.
About The Author
