Foto: Vijesti Plus
BANJA LUKA – Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da cijena električne energije za stanovništvo u Republici Srpskoj neće rasti do marta naredne godine, čime se nastoji očuvati životni standard građana i spriječiti novi inflatorni udar.
Nakon razmatranja stanja u energetskom sektoru sa najvišim zvaničnicima Srpske i rukovodstvom „Elektroprivrede RS“, Dodik je naglasio da je primarni cilj javnih vlasti obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja strujom tokom predstojeće zime, bez ikakvih restrikcija.
Stabilne cijene i zaštita 407.000 domaćinstava
Dodik je poručio da 407.000 domaćinstava u Republici Srpskoj može biti spokojno, jer država svjesno preuzima teret održavanja niže cijene kako bi zaštitila svoje građane.
„Cijena električne energije za stanovništvo neće se povećavati. Tek u martu ćemo razmatrati moguću nivelaciju cijena. Naš cilj je da obezbijedimo društveno korisnu cijenu za građane, svjesni da time pravimo i određene kalkulisane gubitke u sistemu, ali to činimo u funkciji javnog interesa i naroda“, istakao je Dodik.
On je napravio paralelu sa zemljama u okruženju, istakavši da bi „Elektroprivreda RS“ imala 500 miliona KM više u svom sistemu kada bi primjenjivala cijene kakve važe u Hrvatskoj. Takođe, da se cijena izjednači sa cijenom u Federaciji BiH, godišnji prihodi matičnog preduzeća bili bi veći za 120 miliona KM.
Promjena svijesti i mjere za grijanje na struju
Uprkos odlaganju poskupljenja za građane, najavljeno je da će se za privredu tražiti komercijalno-ekonomska cijena kroz direktne razgovore sa privrednicima, ali i da je neophodno mijenjati svijest o potrošnji energije.
Dodik je naglasio da električna energija postaje izuzetno skupa komponenta i najavio sistemske mjere protiv njene zloupotrebe za grijanje:
- Tržišna cijena za grijanje: Svi koji u budućnosti budu koristili električnu energiju za zagrijavanje objekata morat će da plate maksimalnu tržišnu cijenu.
- Jednako postupanje: Grijanje na struju mora se tretirati i plaćati po tržišnim uslovima, baš kao što se plaćaju nafta, drvo ili drugi energenti.
- Javna rasprava: U narednih pet mjeseci sprovešće se široka rasprava o energetskoj svijesti, s obzirom na procjene da će se potrošnja struje u Evropi u narednih deset godina povećati čak sedam puta.
Nabavka opreme za RiTE Ugljevik i rješavanje unutrašnjih opterećenja
Osvrćući se na stanje u proizvodnim kapacitetima, Dodik je ocjenio da je prebacivanje iskopa rude na privatne subjekte i ukidanje interne sekcije za eksploataciju bila „velika greška“.
Kao rješenje najavljeni su konkretni koraci:
- Međudržavni ugovor: U naredna dva mjeseca obaviće se razgovori sa partnerima kako bi se kroz međudržavni sporazum nabavila kompletna nova oprema za eksploataciju na Termoelektrani Ugljevik.
- Imovinsko-pravni odnosi: Rješavanje dugogodišnjih imovinskih problema i ostavinskih rasprava koje opstruišu rad na terenu.
- Pravična eksproprijacija: Vlast neće dozvoliti da mještani na lokalitetima eksploatacije postanu socijalni slučajevi – obezbijediće im se adekvatna nadoknada za imovinu kako bi mogli nastaviti život na drugim lokacijama, ali bez neprihvatljivih „lista želja“.
Uticaj globalne politike i evropskih sankcija
Govoreći o cijenama goriva, Dodik je oštro kritikovao energetske politike Evropske unije, ocjenjujući ih kao nepovoljne po Republiku Srpsku.
- Zabrana uvoza ruske nafte: Zbog blokade i okruženja EU, Srpska ne može nabavljati jeftiniju rusku naftu.
- Procijenjena cijena: Da postoji mogućnost slobodnog uvoza, cijena goriva na pumpama u Srpskoj bila bi ispod 2,00 KM po litru.
- Očekivanja od globalnih dogovora: Izražena je nada u stabilizaciju globalnog tržišta kroz najavljene sporazume vodećih svjetskih sila (Trampa i Putina), što bi smanjilo cijene naftnih derivata i indirektno rasteretilo rad mehanizacije u rudnicima i termoelektranama.
Zakon o strateškoj infrastrukturi do Nove godine
U cilju dugoročne stabilizacije energetskog sektora, najavljeno je donošenje Zakona o strateškoj infrastrukturi Republike Srpske do kraja godine.
Dodik je kategorički odbacio bilo kakvu mogućnost privatizacije energetskog sektora, naglasivši da energetski potencijali moraju ostati u potpunom vlasništvu Republike Srpske, uz mogućnost daljeg otkupa akcija od malih akcionara.
Platne liste i radna mjesta u matičnom preduzeću ostaju stabilne i redovne, dok će se pitanja doprinosa i unutrašnjih dugovanja zavisnih i matičnih preduzeća rješavati kroz drugi set državnih mjera.
About The Author
