Foto: Vijesti Plus
Češka istraživačica Karin Hofmeister boravi na prostoru bivše Jugoslavije, gdje u okviru svog naučnog rada proučava kulturu sjećanja i politike pamćenja. Kroz etnografsko istraživanje, obilazak komemoracija i razgovore s mještanima te političkim i kulturnim predstavnicima, Hofmeister nastoji iz prve ruke razumjeti kako se prošlost reflektuje na današnjicu.
U razgovoru za naš portal podijelila je svoje prve utiske s terena, zapažanja o spomeničkoj baštini i refleksije na historijske traume koje i dalje oblikuju ove prostore.
Kombinacija metoda i terenski rad
Objašnjavajući metodologiju svog rada, Hofmeister ističe da se trenutno fokusira na neposredni kontakt s ljudima na terenu i prisustvovanje komemorativnim skupovima.
“Trudim se posjetiti što više komemoracija i razgovarati s ljudima o tome šta ti događaji njima zapravo znače. Također, razgovaram s političkim i kulturnim predstavnicima Srba u Hrvatskoj kako bih uvidjela na koji način oni zamišljaju i sprovode kulturu sjećanja”, navodi Hofmeister.
Iako je njeno istraživanje još u toku, ističe da izuzetno cijeni napore koji se ulažu u izgradnju dijaloga:
“Stvarno se divim radu političke reprezentacije Srba u Hrvatskoj. Jezik pomirenja koji oni predstavljaju je izuzetno poseban i, nažalost, veoma rijedak u ovom regionu.”
Preplitanje Drugog svjetskog rata i devedesetih
Nakon obilaska brojnih stratišta širom Hrvatske — kako srpskih tako i hrvatskih žrtava — te posjete jednom malom ličkom selu stradalom u akciji “Oluja”, češka naučnica primjećuje snažnu povezanost između različitih historijskih slojeva.
Ključni uvidi s terena:
- Spoj spomeničkih epoha: Drugi svjetski rat i ratovi iz devedesetih godina rijetko se mogu odvojiti u lokalnom historijskom diskursu. Čest je slučaj da se spomen-ploče civilnim žrtvama iz devedesetih postavljaju direktno na postojeće spomenike borcima i žrtvama iz Drugog svjetskog rata.
- Prožimanje simbola: Na lokacijama poput Ivanović Jarka u Krnjaku uočljiv je specifičan spoj antifašističkih i religijskih simbola koji su uvođeni tokom devedesetih godina i koji su i danas snažno prisutni.
Poruka za budućnost: “Nismo naučili lekcije iz historije”
Na pitanje kakav je njen konačni utisak nakon svega što je vidjela i doživjela na terenu, Hofmeister šalje upozoravajuću, ali univerzalnu poruku koja prevazilazi granice Balkana.
“Nažalost, čini mi se da niko ništa nije naučio iz historije i da nam se greške ponavljaju — ne samo ovdje, već svugdje u Evropi i svijetu. To nije fenomen vezan isključivo za ovaj prostor, ali je ovdje izuzetno intenzivan i tragičan”, zaključuje Hofmeister.
About The Author
