<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Istine iz ordinacije - VIJESTI PLUS</title>
	<atom:link href="https://vijestiplus.com/tag/istine-iz-ordinacije/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<description>Najnovije vijesti, izvještaji i intervjui</description>
	<lastBuildDate>Wed, 11 Nov 2026 16:41:25 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2024/12/cropped-cropped-Logo-vijesti-plus-150x150-1-32x32.png</url>
	<title>Istine iz ordinacije - VIJESTI PLUS</title>
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Dr Dimitrije Jakovljević, gerijatar iz Helsinkija: Razvoj gerijatrije i prevencija su ključ stabilnog zdravstvenog sistema</title>
		<link>https://vijestiplus.com/dr-dimitrije-jakovljevic-gerijatar-iz-helsinkija-razvoj-gerijatrije-i-prevencija-su-kljuc-stabilnog-zdravstvenog-sistema/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/dr-dimitrije-jakovljevic-gerijatar-iz-helsinkija-razvoj-gerijatrije-i-prevencija-su-kljuc-stabilnog-zdravstvenog-sistema/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Nov 2026 16:41:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Dani porodične medicine]]></category>
		<category><![CDATA[Dr Dimitrije Jakovljević]]></category>
		<category><![CDATA[gerijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[Istine iz ordinacije]]></category>
		<category><![CDATA[Jahorina]]></category>
		<category><![CDATA[palijativna njega]]></category>
		<category><![CDATA[Porodična medicina]]></category>
		<category><![CDATA[prevencija]]></category>
		<category><![CDATA[prim dr Draško Kuprešak]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstveni sistem RS]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstvo Finske]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3820</guid>

					<description><![CDATA[<p>U okviru 21. Dana porodične medicine Republike Srpske na Jahorini, gost specijalnog izdanja podkasta „Istine iz ordinacije“ bio</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/dr-dimitrije-jakovljevic-gerijatar-iz-helsinkija-razvoj-gerijatrije-i-prevencija-su-kljuc-stabilnog-zdravstvenog-sistema/">Dr Dimitrije Jakovljević, gerijatar iz Helsinkija: Razvoj gerijatrije i prevencija su ključ stabilnog zdravstvenog sistema</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>U okviru 21. Dana porodične medicine Republike Srpske na Jahorini, gost specijalnog izdanja podkasta „Istine iz ordinacije“ bio je dr Dimitrije Jakovljević, ugledni stručnjak koji već decenijama živi i radi u Finskoj. Kao vodeći gerijatar i senior konsultant u bolnici u Helsinkiju, te predstavnik Finske u radnim tijelima Evropske unije za pitanja gerijatrije, dr Jakovljević je podijelio dragocjena iskustva o funkcionisanju skandinavskog zdravstvenog modela, izazovima starenja populacije, palijativnom zbrinjavanju i mogućnostima primjene novih znanja u zdravstvenom sistemu Republike Srpske.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je vodio prim. dr Draško Kuprešak, koji je sa uvaženim gostom otvorio ključna pitanja uloge primarne zdravstvene zaštite, važnosti kontinuiteta javnozdravstvenih politika i unapređenja brige o starijoj populaciji.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Istina iz ordinacije dr sci  med  Dimitrije Jakovljević" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/rZnhcvoSbPE?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Povezivanje sistema i pogled u budućnost</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Doktore Jakovljeviću, dobro došli na Jahorinu i na 21. Dane porodične medicine. Ovo je zaista impresivan jubilej. Kakvi su Vaši prvi utisci sa konferencije čiji je centralni motiv „Porodična medicina – snaga u zajednici, nit koja povezuje“?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> Prije svega, veliko hvala na pozivu da učestvujem u radu vašeg 21. skupa. Trajanje od 21 godinu predstavlja ogromno akumulirano iskustvo. To je jasan znak i temeljna osnova za budućnost, posebno kada pogledate teme koje ste pripremili za ovu godinu. One donose upravo taj prijeko potrebni pogled u budućnost – bave se onim što je izuzetno aktuelno danas, ali istovremeno postavljaju pravce razvoja. Izuzetno mi je drago što sam bio u prilici da predavanjem i diskusijom skrenem pažnju na značaj starije populacije. Ključno je pitanje na koji način zdravstveni sistem u Republici Srpskoj može da se prilagodi povećanom broju starijih sugrađana – jer stariji ljudi nisu zdravstveni problem, oni su zdravstveni izazov i resurs društva.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Finski model i jugoslovenska iskustva: Korijeni i razlike</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Medicinski fakultet ste završili u Novom Sadu i poznajete organizacijske osnove bivšeg sistema. Finski i jugoslovenski sistem primarne zaštite imali su zanimljive dodirne tačke sedamdesetih godina. Kako iz današnje perspektive poredite te organizacione modele?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> To je zaista fascinantna istorijska poveznica. Sedamdesetih godina finski stručnjaci su dolazili u Jugoslaviju da se upoznaju sa našim konceptom primarne zaštite, koji je za to vrijeme bio izuzetno napredan. U Finskoj je težište bilo na ljekaru opšte prakse u zdravstvenim centrima (<em>Terveyskeskus</em>), dok je kod nas postojala praksa da na primarnom nivou imate i ginekologa, pedijatra, pa i kardiologa. Fincima je tada to bio izazov – pitali su se da li je to ekonomski opravdano ili stvara dodatne troškove.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zanimljivo je i poređenje projekta <em>MONICA</em> koji je sprovodila Svjetska zdravstvena organizacija. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti sedamdesetih godina u Vojvodini i u Severnoj Kareliji u Finskoj bila je u samom svetskom vrhu i vrlo slična. Ključna razlika je u tome što su Finci kroz projekat Severne Karelije i dugoročne javnozdravstvene strategije uspjeli da ostvare dramatičan i dugotrajan pad kardiovaskularnog mortaliteta, koji održavaju i danas, 50 godina kasnije.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Prevencija i stilske navike kao zdravstveni prioritet</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Šta su zapravo bili glavni uzroci tako visoke smrtnosti i kako je Finska uspjela da preokrene taj trend?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> Radilo se o identifikaciji ključnih faktora rizika i drastičnim promjenama u prehrambenim navikama. U Vojvodini je tradicionalna ishrana podrazumijevala veliku upotrebu svinjske masti i soli kroz suhomesnate proizvode. U Severnoj Kareliji to je bila sušena, soljena riba i masovni unos mliječnih masti (puter).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sistematskim radom primarne zdravstvene zaštite, edukacijom stanovništva i uvođenjem zdravijih alternativa – poput smanjenja unosa soli i zamjene zasićenih masti – Finska je napravila istorijski iskorak. To pokazuje da je ulaganje u prevenciju višestruko isplativo. Rezultati preventivnih programa ne vide se od danas do sutra; oni dolaze nakon 15, 20 ili 30 godina, ali donose trajnu dobrobit i čuvaju vitalnost nacije.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Finansiranje i organizacija: Stabilnost bez obzira na politiku</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Kako je danas organizovana i kako se finansira primarna zdravstvena zaštita u Finskoj?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> Zdravstveni centri (<em>Terveyskeskus</em>) su nosioci primarne zaštite na lokalnom nivou. Finansiranje se vrši iz lokalnih samouprava i poreza koje plaćaju svi građani – uključujući i one koji primaјu socijalne naknade. Svaki građanin ima garantovan osnovni paket zdravstvene zaštite.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Postoji sistem participacije koji je jasna ekonomska kategorija, ali je socijalno zaštićen. Za opšte lijekove fond pokriva određeni procenat, za hronične i kardiovaskularne bolesti pokrivenost je 60%, dok je za dijabetes i maligna oboljenja pokrivenost 100%. Takođe, postoji godišnji limit (tzv. &#8220;plafon&#8221;) troškova za lijekove – kada pacijent u toku godine potroši oko 600 evra na participacije, svaki sljedeći lijek plaća simbolično 1 evro.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ono što je najvažnije: Finska ima dugoročne zdravstvene strategije koje se planiraju za period od 20, 30 ili 50 godina. Kada se strategija i zakon izglasaju u parlamentu, one se ne mijenjaju sa promjenom vlade ili političkih garnitura. Politika ne utiče na kontinuitet zdravstvenog sistema.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Pitanje eutanazije i razvoj palijativne medicine</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>U javnosti se često spominje pitanje eutanazije u skandinavskim zemljama. Kakav je stav Finske po tom pitanju i dokle se stiglo u toj oblasti?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> To je odličan primjer kako finski sistem reaguje na izazove. Nakon velike javne debate 2017. godine, kada je pokrenuta inicijativa za legalizaciju eutanazije, parlament nije donio odluku preko noći pod pritiskom javnosti ili pojedinih političkih opcija. Formirana je interdisciplinarna radna grupa vrhunskih stručnjaka sa zadatkom da u naredne tri-četiri godine detaljno analizira problem.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zaključak te obimne analize bio je da Finska u tom momentu ne treba da uvodi eutanaziju, već da drastično unapredi i reorganizuje sistem palijativnog zbrinjavanja. Kao rezultat toga, Finska je izgradila jedan od najboljih i najjasnijih sistema palijativne medicine u Evropi. Suština je pružiti pacijentu dostojanstven život i maksimalnu podršku do samog kraja. Eutanazija je možda krajnji izlaz za vrlo uzak broj slučajeva, ali primarni zadatak struke i društva jeste da iskoristi sve kapacitete kako čovjek ne bi patio.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Modeli koji bi mogli biti primijenjeni u Republici Srpskoj</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Koja bi iskustva iz Finske mogla biti primjenjiva u Republici Srpskoj, posebno kada je u pitanju briga o starijima i teškim bolesnicima?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> Jedan od najefikasnijih modela jeste razvoj kućne njege i koncept &#8220;mobilne bolnice&#8221;. Na prvi pogled to izgleda kao skup projekat jer zahtijeva terenske ekipe, vozila i opremu. Međutim, kada uporedite troškove hospitalizacije, izgradnje novih bolničkih kapaciteta i dugotrajnih ležanja, mobilna bolnica je daleko ekonomičnija i humanija. Ona dovodi zdravstvenu uslugu direktno u dom pacijenta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Što se tiče gerijatrije, koja je ujedno jedna od najmlađih medicinskih disciplina jer se bavi najstarijom populacijom, u Republici Srpskoj bi se mogao napraviti odličan iskorak kroz uvođenje ciljanih jedogodišnjih edukativnih kurseva i subspecijalizacija za ljekare porodične medicine. Nije najvažniji papir ili diploma, već praktična znanja i vještine koje bi ti ljekari primijenili na terenu kao motorna snaga novog sistema.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Poruka kolegama u porodičnoj medicini</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> <em>Na kraju našeg razgovora, koju biste poruku poslali ljekarima i zdravstvenim radnicima u porodičnoj medicini Republike Srpske?</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dr Dimitrije Jakovljević:</strong> Poručio bih im prije svega da je njihov posao izuzetno važan i ključan za kompletno društvo. Ljekari porodične medicine su prvi u kontaktu sa pacijentom, oni prate njegov život, znaju njegovu porodicu i održavaju kontinuitet zdravstvene zaštite.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svjestan sam ekonomskih i organizacionih teškoća s kojima se susreću – to su teški izazovi, ali moraju biti prolazni. Potrebno je strpljenje i mudro planiranje. Stara narodna izreka kaže: <em>„Dva puta mjeri, jednom sjeci.“</em> Ne treba slijepo kopirati tuđe sisteme – bilo španski, finski ili neki treći – već treba testirati pilot-projekte, izvući najbolje ideje i prilagoditi ih lokalnim potrebama. Velike, strukturalne odluke moraju se donositi dugoročno, jer samo tako možemo obezbijediti da zdravlje našeg naroda u narednim decenijama bude na znatno višem nivou.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/dr-dimitrije-jakovljevic-gerijatar-iz-helsinkija-razvoj-gerijatrije-i-prevencija-su-kljuc-stabilnog-zdravstvenog-sistema/">Dr Dimitrije Jakovljević, gerijatar iz Helsinkija: Razvoj gerijatrije i prevencija su ključ stabilnog zdravstvenog sistema</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/dr-dimitrije-jakovljevic-gerijatar-iz-helsinkija-razvoj-gerijatrije-i-prevencija-su-kljuc-stabilnog-zdravstvenog-sistema/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZELENI RECEPTI KAO BUDUĆNOST PREVENTIVNE MEDICINE: Šta donosi šumska medicina i kako je primijeniti u praksi?</title>
		<link>https://vijestiplus.com/essential-green-prescriptions-forest-medicine-in-practice/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/essential-green-prescriptions-forest-medicine-in-practice/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 18:26:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Racz]]></category>
		<category><![CDATA[Draško Kuprešak]]></category>
		<category><![CDATA[hipertenzija]]></category>
		<category><![CDATA[Istine iz ordinacije]]></category>
		<category><![CDATA[Jahorina]]></category>
		<category><![CDATA[Ljerka Papec]]></category>
		<category><![CDATA[polifarmacija]]></category>
		<category><![CDATA[Porodična medicina]]></category>
		<category><![CDATA[preventivna medicina]]></category>
		<category><![CDATA[šumska medicina]]></category>
		<category><![CDATA[šumska terapija]]></category>
		<category><![CDATA[zeleni recepti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3769</guid>

					<description><![CDATA[<p>U okviru jubilarnih 21. Dana porodične medicine održanih na Jahorini pod slogom „Snažna porodična medicina – nit koja</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/essential-green-prescriptions-forest-medicine-in-practice/">ZELENI RECEPTI KAO BUDUĆNOST PREVENTIVNE MEDICINE: Šta donosi šumska medicina i kako je primijeniti u praksi?</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">U okviru jubilarnih 21. Dana porodične medicine održanih na Jahorini pod slogom <em>„Snažna porodična medicina – nit koja povezuje“</em>, emitovana je nova epizoda podkasta <strong>„Istine iz ordinacije“</strong>. Domaćin i moderator razgovora, <strong>prim. dr Draško Kuprešak</strong>, ugostio je dva istaknuta stručnjaka iz Hrvatske – <strong>prof. dr Aleksandra Racza</strong> i <strong>doc. dr Ljerku Papec</strong> – sa kojima je razgovarao o potpuno inovativnoj temi u našem zdravstvenom sistemu: <strong>šumskoj medicini i šumskoj terapiji</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Donosimo detaljan pregled ovog inspirativnog razgovora o potencijalima prirodnih resursa u prevenciji, smanjenju polifarmacije i unapređenju zdravlja pacijenata.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Povezivanje regiona i inovacije u porodičnoj medicini</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Želim vam dobrodošlicu u ime Organizacionog odbora 20. Dana porodične medicine. Nastojimo da kontinuirano inoviramo tematski okvir naše konferencije, pa tako danas otvaramo temu šumske medicine. Sa nama su dragi gosti iz Hrvatske koji su nam donijeli izuzetno interesantno predavanje. Za sam početak – šta je zapravo šumska medicina i kako vidite ovu nit koja nas povezuje?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Aleksandar Racz:</strong> Hvala vam na pozivu i dobrodošlici, gospodine predsjedniče. Upravo ste rekli pravu riječ – nit koja povezuje. Dolazak iz Hrvatske na Jahorinu dokaz je da, usprkos svemu, medicina i humanistička posvećenost pacijentu ostaju ta neraskidiva nit. Posebna nam je čast govoriti o šumskoj terapiji i šumskoj medicini, temi koju već nekoliko godina promovišemo na našim prostorima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Radi se o konceptu koji u svijetu traje već više od 40 godina, a mi se kao pioniri trudimo da ga proširimo u zemljama našeg regiona. Naša podneblja su prirodno predodređena bogatim šumama i dubokom povezanošću sa prirodom. Šumska medicina nudi dokazan oblik preventivne terapije koji ima snažan naučni kvantum radova iza sebe i predstavlja alternativni put kojim možemo smanjiti količinu lijekova koje svakodnevno propisujemo u porodičnoj medicini.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Istina iz ordinacije ŠUMA, ZDRAVLJE, ČOVJEK SADAŠNJOST ILI BUDUĆNOST" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/AUySpfpDxA8?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Od japanskog „Karoshi“ sindroma do globalnog medicinskog pokreta</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Kako je nastala šumska medicina u svijetu i kako se razvijala kroz decenije?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Aleksandar Racz:</strong> Priča je započela u Japanu oko 1982. godine. Tadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva, Tomohide Akiyama, bio je pritisnut takozvanim <em>Karoshi</em> sindromom – pojavom iznenadne smrti usljed prekomjernog i iscrpljujućeg rada, što je bio dio tamošnje radne kulture gdje su ljudi radili i po 16 do 18 sati dnevno dok im organizam ne otkaže.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bi natjerali ljude da se odmaknu od posla i vrate sebi i prirodi, pokrenut je program aktivnog i vođenog kretanja kroz šumu (<em>Shinrin-yoku</em>). Vremenom je taj pokret u svijetu izrastao u naučnu disciplinu poznatu kao <em>Forest Medicine</em>. Preko Južne Koreje koncept se proširio na Ameriku, a potom i na Evropu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Drugi važan motiv bio je ponovno vrednovanje prirode. U 21. vijeku čovjek se gotovo potpuno odvojio od prirodnog okruženja, zbog čega moderna medicina sve češće govori o „sindromu nedostatka prirode“.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Odnos zvanične nauke, narodne medicine i komplementarnih terapija</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Naša podneblja su tradicionalno vezana za prirodne oblike liječenja. Kakav je odnos između zvanične naučne medicine i šumske medicine? Imamo situaciju da stariji pacijenti često koriste po 4 ili 5 lijekova dnevno, pa je polifarmacija i interakcija lijekova sve veći problem. Može li šumska medicina ponuditi dio odgovora?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Doc. dr Ljerka Papec:</strong> Važno je prvo napraviti jasnu distinkciju: naše podneblje baštini bogatu <em>narodnu medicinu</em>, koju ne treba miješati sa azijskom tradicionalnom medicinom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ono što pokušavamo provući kroz medicinu zasnovanu na dokazima (<em>evidence-based medicine</em>) jeste da ljekari dopuste sebi da čuju i za ove komplementarne pristupe. Šumska terapija nikada ne opovrgava i ne mijenja zvaničnu medicinu – ona deluje komplementarno, kao potporno liječenje uz konvencionalne metode.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njena primjena je izuzetna kod onkoloških pacijenata, ali naročito kod mentalnih poremećaja i gerijatrijske populacije. Svjedoci smo porasta prosječne životne dobi, što je sjajno, ali stariju populaciju često prate socijalna izolacija i usamljenost. Povratak prirodi i strukturisani mehanizmi šumske terapije daju izvanredne rezultate u integraciji i mentalnom osnaživanju tih pacijenata. Nažalost, zvanična medicina u našem regionu još uvek zna da marginalizuje ovakve pokušaje, ali pomaci se dešavaju kroz društva za medicinu životnog stila koja se osnivaju pri ljekarskim komorama.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Šta kažu naučni dokazi: Koliko šuma zaista pomaže?</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Ljekari u praksi vole konkretne podatke i dokaze. Koje zdravstvene parametre šumska terapija može mjerljivo poboljšati?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Aleksandar Racz:</strong> Uzmimo za primjer pacijenta sa hipertenzijom. Standardni savjet u ordinaciji je smanjenje tjelesne mase, gdje računamo da 1 kg manje donosi otprilike 1 mmHg niži krvni pritisak.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Meta-analize koje obuhvataju desetine naučnih studija i stotine ispitanika pokazuju da strukturisani boravak u šumskom okruženju dovodi do smanjenja sistoličkog pritiska za <strong>5 do 7 mmHg</strong>, a dijastoličkog za <strong>3 do 6 mmHg</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Da biste takav efekat postigli samo dijetom, pacijent bi morao smršati 5 do 7 kilograma, što je mnogima izuzetno teško održati. Uključivanjem šumske terapije vi pacijenta koji je na granici uvođenja hipertenzivne terapije možete određeno vrijeme zadržati bez lijekova ili smanjiti postojeće doze. To je ta pomagajuća medicina u svom punom smislu – smanjujemo nuspojave lijekova, jer šuma nema nuspojava, ima samo dobrobiti.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Zeleni recepti u svijetu i praktična primjena u ordinaciji</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Ja radim u jednoj maloj seoskoj ambulanti sa oko 1.500 do 2.000 pacijenata, koju u želji za povratkom osnovnim vrijednostima zovemo „eko ambulanta porodične medicine“. Šta biste vi savjetovali meni i mojim kolegama – kako da uputimo pacijente i šta su to „zeleni recepti“?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Doc. dr Ljerka Papec:</strong> Ljekar porodične medicine i dalje ima ogroman autoritet i povjerenje pacijenata. Prvi korak je regrutacija i prepoznavanje pacijenata u ordinaciji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zeleni recepti (<em>Green Prescriptions</em>) već su realnost u Kanadi, Australiji i Velikoj Britaniji. U Kanadi, udruženje koje okuplja preko 20.000 zdravstvenih radnika (ljekara, medicinskih sestara, psihologa, fizioterapeuta) do sada je propisalo preko 2 miliona zelenih recepata!</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao što pacijenta nakon preloma ili moždanog udara šaljemo u banju na fizikalnu rehabilitaciju o trošku osiguranja, tako se na zelenom receptu propisuje strukturisani ciklus boravka u prirodi. Šumska terapija nije samo jednokratna šetnja – ona je multidisciplinarna, strukturisana i traje obično <strong>6 do 8 sedmica</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Aleksandar Racz:</strong> Treba razlikovati dva pojma:</p>



<ol start="1" class="wp-block-list">
<li class=""><strong>Šumska kupka (<em>Shinrin-yoku</em> / imerzija u prirodu):</strong> Prijevod sa japanskog naziva se „kupkom“, mada je riječ o uranjanju svih čula u šumsku atmosferu. To je nešto što svako od nas treba praktikovati samostalno – odlazak u prirodu najmanje dva puta sedmično.</li>



<li class=""><strong>Šumska terapija:</strong> To je individualizovani, strukturisani medicinski program prilagođen konkretnoj bolesti i stanju pacijenta.</li>
</ol>



<p class="wp-block-paragraph">Čak i za slabo pokretne pacijente ili one u bolničkim uslovima, izlaganje pogledima na zelenilo, boravak u urbanim parkovima ili malim bolničkim šumarcima donosi mjerljive zdravstvene benefite.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Poruka za kraj: Izlazak iz zone komfora</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Jasno je da naučna medicina ima svoja ograničenja, ali nam priroda nudi resurse da čovjek živi kvalitetnije. Kakva bi bila vaša završna poruka za doktore porodične medicine i naše pacijente?</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Doc. dr Ljerka Papec:</strong> Moja poruka je – <strong>dajmo si šansu i iskočimo iz zone komfora!</strong> Dominantna paradigma modernog društva jeste da ćemo šakom tableta riješiti sve svoje zdravstvene i životne probleme. Mentalitet je teško mijenjati, ali hajdemo polako mijenjati sebe kao zdravstvene radnike, a potom i naše pacijente prema zdravijim i prirodnijim izborima.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prim. dr Draško Kuprešak:</strong> Hvala vam na gostovanju i snažnim porukama. Udruženje porodične medicine ostaje otvoreno za dalju saradnju i edukacije kako bismo ovu temu dublje približili našim kolegama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dragi gledaoci i čitaoci, ovo su bile <em>Istine iz ordinacije</em>. Pozivamo vas da istražimo ovo još uvijek nedovoljno iskoristivo područje i primijenimo resurse prirode u našoj svakodnevnoj praksi.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/essential-green-prescriptions-forest-medicine-in-practice/">ZELENI RECEPTI KAO BUDUĆNOST PREVENTIVNE MEDICINE: Šta donosi šumska medicina i kako je primijeniti u praksi?</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/essential-green-prescriptions-forest-medicine-in-practice/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
