<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ivana Pandžić - VIJESTI PLUS</title>
	<atom:link href="https://vijestiplus.com/tag/ivana-pandzic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<description>Najnovije vijesti, izvještaji i intervjui</description>
	<lastBuildDate>Wed, 11 Nov 2026 23:30:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://vijestiplus.com/wp-content/uploads/2024/12/cropped-cropped-Logo-vijesti-plus-150x150-1-32x32.png</url>
	<title>Ivana Pandžić - VIJESTI PLUS</title>
	<link>https://vijestiplus.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Dragan Grbić otkriva: Šta se krije ispod Banjaluke i kakve tajne čuva nekropola na Kastelu</title>
		<link>https://vijestiplus.com/dragan-grbic-otkriva-sta-se-krije-ispod-banjaluke-i-kakve-tajne-cuva-nekropola-na-kastelu/</link>
					<comments>https://vijestiplus.com/dragan-grbic-otkriva-sta-se-krije-ispod-banjaluke-i-kakve-tajne-cuva-nekropola-na-kastelu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija Vijesti Plus]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Nov 2026 23:30:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Banja Luka]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Dragan Grbić]]></category>
		<category><![CDATA[istorija Banjaluke]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Pandžić]]></category>
		<category><![CDATA[nekropola]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srpska]]></category>
		<category><![CDATA[Škola arheologije]]></category>
		<category><![CDATA[srednji vijek]]></category>
		<category><![CDATA[tvrđava Kastel]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://vijestiplus.com/?p=3823</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovogodišnja Škola arheologije na tvrđavi Kastel u Banjaluci donijela je nova značajna otkrića. O tome šta se sve</p>
<p>The post <a href="https://vijestiplus.com/dragan-grbic-otkriva-sta-se-krije-ispod-banjaluke-i-kakve-tajne-cuva-nekropola-na-kastelu/">Dragan Grbić otkriva: Šta se krije ispod Banjaluke i kakve tajne čuva nekropola na Kastelu</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Ovogodišnja Škola arheologije na tvrđavi Kastel u Banjaluci donijela je nova značajna otkrića. O tome šta se sve krije ispod tla jedne od najpoznatijih banjalučkih lokacija, kako napreduju istraživanja skeletnih ostataka te koliki je značaj praktičnog rada za studente, voditelj i novinar Dragan Grbić razgovarao je sa profesoricom i doktoricom Ivanom Pandžić.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Dragan Grbić otkriva Šta se sve krije ispod Banjaluke i kakve tajne čuva nekropola na Kastelu" width="640" height="360" src="https://www.youtube.com/embed/VlwGlk72u3w?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Kako je protekla ovogodišnja Škola arheologije i kolika je važnost da studenti imaju priliku da učestvuju na ovakvim terenskim projektima?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Naravno, to zavisi od toga šta studenti studiraju<sup></sup>. U ovom slučaju obuhvaćeni su naši studenti istorije i studenti istorije i arheologije<sup></sup>. Spajamo studente oba javna univerziteta u sklopu Škole arheologije<sup></sup>. Svi oni slušaju predmet <em>Arheologija</em>, a metodologija arheoloških istraživanja je najbitnija stvar u našoj nauci<sup></sup>. I istoričari i arheolozi moraju da poznaju osnove da bi sutra, kada se budu bavili radom — bilo terenskim ili samo čitanjem radova — razumjeli to što čitaju<sup></sup>. Praktičan rad je u suštini 90% sticanja znanja u svakoj praksi, pa tako i u arheološkoj<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Kakve su reakcije studenata kada se prvi put susretnu sa radom na terenu?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> U početku možda budu malo skeptični i malo se plaše, posebno oni koji ne znaju šta ih tačno čeka<sup></sup>. Ali po završetku svake Škole arheologije, oni se mnogo bolje upoznaju<sup></sup>. Ovo radimo sa studentima prve godine koji su tek došli na studije, pa se oni tu povežu<sup></sup>. Posljednje tri godine imamo i starije studente koji se na sopstveno insistiranje uključuju u dalji rad škole i vode mlađe kolege<sup></sup>. Razmjenjuju iskustva među generacijama, tako da postoji i taj jako važan socijalni momenat<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Javnost je upoznata sa dva nova otkrića na lokalitetu. O kakvim pronalascima je riječ i šta nam oni govore o prošlosti Banjaluke?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Kada je Škola arheologije započela, zaista nismo očekivali da ćemo naići na kompletne nekropole<sup></sup>. Informacija o dva skeleta izašla je u javnost, ali do danas, na samom kraju ovogodišnjeg istraživanja, pronašli smo još dva<sup></sup>. Trenutno smo na broju od ukupno 16 pronađenih skeleta tokom proteklih sedam godina<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uzorke smo slali na Institut u Rumuniju, gdje smo dobili C14 analizu koja daje apsolutnu hronologiju<sup></sup>. Tih osam poslatih uzoraka kreće se u rasponu između 14. i 18. vijeka<sup></sup>. Dakle, u pitanju je kasni srednji vijek — period koji u Banjaluci do sada nismo imali evidentiran na ovaj način<sup></sup>. Naš krajnji cilj je turistička prezentacija i dopuna ponude Kastela, sa planom da ovaj dio bude reprezentativno predstavljen i zaokruži priču o srednjovjekovnoj Banjaluci<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Da li se na osnovu dosadašnjih radova očekuje još grobova i skeleta na ovoj lokaciji?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Naznake su svakako da će ih biti još<sup></sup>. Istraživanje skeleta je vrlo pipav posao koji prilično usporava rad<sup></sup>. Često me pitaju dokad ćemo kopati, ali to zaista ne zavisi od nas<sup></sup>. Pogotovo jer studenti prve godine nemaju iskustva, pa su nam stariji studenti zlata vrijedni u vođenju tima<sup></sup>. Inače, arheologa u Republici Srpskoj nema dovoljno, a ove godine nas je četvoro radilo na lokalitetu — kolege sa Pala, iz Gradiške i iz Banjaluke<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Koliko u prosjeku traje iskopavanje i obrada jednog skeleta?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> To zavisi od veličine skeleta, njegovog položaja i pristupačnosti, ali nikako manje od dva dana po skeletu da bi se on detaljno očistio<sup></sup>. Svaki skelet mora da se precizno nacrta na milimetarskom papiru, izradi se tehnički crtež, a zatim se radi fotografisanje, fotogrametrija i snimanje dronom<sup></sup>. Dokumentacija nam je ključna jer kada skelete uklonimo sa terena, više nema nazad<sup></sup>. Ako posao ne uradimo kako treba, kasnije nam nedostaju podaci prilikom analiza<sup></sup>. Sve te podatke digitalizujemo i unosimo u jedinstvenu mapu<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Kada govorimo o pronađenim skeletima, šta nam govori njihova struktura i starosna dob?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Među 16 pronađenih skeleta imamo sigurno tri dječja<sup></sup>. Jedan pronađeni skelet pripadao je novorođenčetu ili bebi mlađoj od godinu dana i nalazio se neposredno ispod skeleta starije osobe<sup></sup>. Druga dva dječja skeleta su starosti između godinu i po i tri godine<sup></sup>. Ostali skeleti pripadaju uglavnom muškim individue, uz znatno manji broj ženskih<sup></sup>. Pronašli smo i dvije jame u kojima je bilo više sahranjenih osoba zajedno<sup></sup>. U saradnji sa kolegama iz Beograda utvrdili smo da se u jednoj jami, prema broju vilica, nalazilo najmanje 12 osoba, a uzorci su poslati na dalja ispitivanja<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Nalazimo se u takozvanoj Prostoriji 10. Šta se tačno ovdje otkrivalo?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Teren smo podijelili u cjeline po prostorijama<sup></sup>. U Prostoriji 10 nalazimo se na mjestu gdje je 2024. godine otkriven i obrađen jedan skelet<sup></sup>. Ove godine smo nivo hodanja spustili sve do zidova, čime je prava arheologija tek započela<sup></sup>. Svi skeleti na koje smo naišli položeni su u istom pravcu — glave su orijentisane prema jugozapadu, a noge prema sjeveroistoku<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Kako je moguće da se skeleti nalaze jedan pored drugog, a da nisu iz istog vremenskog perioda?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Razlog leži u dubini ukopavanja<sup></sup>. Neki skeleti su sahranjivani pliće u odnosu na druge<sup></sup>. Kada sve podatke unesemo na mapu — uz precizno mjerenje dubina i kota pomoću nivelira i totalne stanice — i uporedimo ih sa rezultatima datovanja, dobijemo tačnu sliku temporalnih slojeva<sup></sup>. Arheologija danas sarađuje sa arhitektima, građevinskim inženjerima i drugim strukama<sup></sup>. Ta interdisciplinarnost je ključna za rješavanje ovakvih enigmi<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Nalazimo se i u Prostoriji 11. Šta je ovdje zabilježeno tokom ovogodišnjih radova?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> U Prostoriji 11 ove godine smo obradili dva skeleta<sup></sup>. Ispod jedne starije individue ukazao se skelet bebe<sup></sup>. Takođe, otkrili smo i posljednji skelet za ovu sezonu — sačuvane su butne kosti, karlica i prsti desne ruke, dok je donji dio uništen kasnijom gradnjom zidova<sup></sup>. Pored skeleta, nađeno je i nešto popratnog materijala, poput keramičkih posuda i životinjskih kostiju<sup></sup>. Sve to se pakuje, nosi u muzej na pranje i detaljnu analizu po slojevima<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Na koji način se lokalitet štiti do naredne sezone iskopavanja?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Zidove i osjetljive dijelove prekrivamo specijalnim folijama u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika<sup></sup>. Otkopavanjem izlažemo materijal zubu vremena, pa je zaštita obavezna<sup></sup>. U izradu projekta zaštite i konzervacije uključeni su i studenti arhitekture<sup></sup>. Konzervacija i restauracija su često znatno skuplje od samog arheološkog iskopavanja, ali ovaj lokalitet zaslužuje da bude adekvatno zaštićen i prezentovan javnosti<sup></sup>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Dragan Grbić:</strong> <strong>Za kraj, s obzirom na to da u našoj zemlji nedostaje arheološkog kadra, kakvu poruku biste poslali budućim studentima?</strong><sup></sup></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prof. dr Ivana Pandžić:</strong> Arheologija je izuzetno zanimljiv i dinamičan poziv<sup></sup>. Ove godine se moramo pohvaliti da na Odsjeku za istoriju Univerziteta u Banjaluci imamo 19 upisanih studenata, što je sjajan skok nakon višegodišnjeg jednocifrenog broja<sup></sup>. Ponosni smo na to i trudićemo se da održimo taj trend i budemo još bolji u narednim sezonama<sup></sup>.</p><p>The post <a href="https://vijestiplus.com/dragan-grbic-otkriva-sta-se-krije-ispod-banjaluke-i-kakve-tajne-cuva-nekropola-na-kastelu/">Dragan Grbić otkriva: Šta se krije ispod Banjaluke i kakve tajne čuva nekropola na Kastelu</a> first appeared on <a href="https://vijestiplus.com">VIJESTI PLUS</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://vijestiplus.com/dragan-grbic-otkriva-sta-se-krije-ispod-banjaluke-i-kakve-tajne-cuva-nekropola-na-kastelu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
