-Pratili ste našu organizaciju od samog početka i vidjeli ste koliko je sve ovo zahtjevno.
Ipak, uspjeli smo. Veliku zahvalnost dugujemo i gradonačelniku i Gradskoj upravi Kopra,
koji su nam riješili logisitiku. Ovdje je stilog 13 KUD-ova iz osam zemalja, ovo je
svojevrsni praznik folklora, i gledaćemo da preraste u tradiciju, kaže Milan Glamočanin,
predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije.

Grad Koper ponosni je domaćin Sabora srpske dijaspore. Ovakve manifestacije
dodatno doprinose kulturnoj raznolikosti ovog dijela Primorske Slovenije. Sve to kazao
nam je Aleš Bržan, gradonačenik grada Koper, nakon prijema za delegacije folklornih
društava iz zemalja regiona.

• Srpska zajednica ovdje je brojna i mi imamo jako dobru saradnju sa AKUD Kolo
  kojima pružamo podršku. Učinili smo sve što smo mogli da pomognemo organizaciju i
  Sabora. Imamo zaista dobru saradnju sa Savezom srpskih društava Slovenije, dobro se
  razumijemo, kaže Aleš Bržan, gradonačelnik Kopra

Sve ovo ne bi bilo moguće da nije bilo AKUD „Kolo“ iz Kopra. Dali su sve od sebe da na
kraju sve protekne besprijekorno. Bila je ovo ujedno dobra prilika da saznamo ponešto i
o njihovom radu.
-Naše društvo postoji od 2007. godine. Aktivno se bavimo očuvanjem srpskog identiteta
na prostoru primorske Slovenije. Imamo oko 180 aktivnih članova, kaže Branko Bajić,
predsjednik AKUD „Kolo“ iz Kopra.

Sabor srpske dijaspore bila je odlična prilika da se predstavi i Turistička organizacija
grada Banja Luka, da se uspostave kontakti i produbi saradnja koju Banjaluka i folklorna
društva iz Banjaluke imaju sa srpskim folklornim društvima iz Slovenije.
-Ovdje smo da uspostavimo nove kontakte i produbimo već postojeću saradnju. Već
smo razgovarali sa rukovodstvom Saveza da se predstavimo na manifestaciji Dani
srpske kulture, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj
organizaciji grada Banja Luka.

Sabor je bio odlična prilika da se bliže upoznaju folklorna društva iz Slovenije, Srbije,
Republike Srpske, Italije, Austrije, Njemačke i Hrvatske. Priče o tome kako se i zašto ulazi u svijet folklora su naravno različite. Ali kada se jednom uđe, ušli ste. I zavolite
folklor do kraja života, zbori Mia Novaković, članica KD „Brdo“ iz Kranja, jednog od
najvećih kulturnih društava koje okuplja Srbe u Sloveniji.
-Mene je mama, kao malu nagovarala da idem na folklor. Međutim ja se nisam vidjela u
tome. Ipak sam otišla jednom i zavoljela, i evo me i dan danas u folkloru, kaže Mia
Novakvić iz Kranja.

Na Saboru srpske dijaspore u Portorožu, gledaocima se predstavilo i SKD „Zavičaj“ iz
Vintertura u Švajcarskoj. Postoje, kažu već pune dvije decenije.

Tu je KUD “Drina” iz Augsbruga. Iduće godine slave 15 godina uspješnog rada i postojanja.

Posjetiocima se predstavilo i SD „Dunav“ iz Hohajma. Oni iduće godine obilježavaju 50 godina rada i
postojanja. Lijep je to jubilej na koji su ponosni.

Iz Italije dolazi folklorno društvo Udurženja Srba “Kruna” Oni su se publici u Portorožu
predstavili spletom pjesama i igara sa Stare planine.

Igrama iz Jasenice, na Saboru srpske dijaspore predstavilo se KUD „Dimitrije Katić“ iz Svilajnca.

Osnovani su pedesetih godina prošlog vijeka, ali su kažu ponosni na činjenicu da KUD iz godine u
godinu raste, a da dolaze iz jednog malog mjesta, dok se izvornim igrama iz okoline Doboja predstavilo KUD „Osječina“.

Publici u Portorožu se prestavio i KUD Mladost iz Ljubljane

Na saboru su se predstavila brojna udruženja koja okupljaju Srbe u Sloveniji.. Jedno od
njih je SKC i Biblioteka Mihajlo Pupin iz Ljubljane.
-Postojimo već 32 godine. U okviru njih postoje Kulturni centar i Biblioteka. Imamo
najveću srpsku biblioteku izvan matice sa preko 18 000 knjiga, kaže Igor Soskić,
predsjednik društva naglašavajući da rade punom parom na očuvanju običaja i tradicije
Srba u Sloveniji.

-Ovo su manifestacije kojima se na ponajbolji način čuvaju naša tradicija i običaji.
Srpska pravoslavna crkva je tu da okupi naš narod vjerni, a ovakvi sabori su idealna
prilika da se ljudi bolje upoznaju, druže i čuvaju naš identitet, zbori paroh ljubljanski
Aleksandar Obradović.

Prvi Sabor srpske dijaspore održan u Portorožu i Kopru je u potpunosti uspio. Okupio je
kulturno umjetnička društva, razmijenjeni su utisci, svi su uživali u folkloru. Odlična je to
priča koja bi mogla postati tradicija. Organizatori, Savez srpskih društava Slovenije,
pokazali su da za njih ne postoji granica. Da je sve moguće, samo kad se hoće.

The post Portorož: Sabor srpske dijaspore postaje svojevrsni praznik sprske kulture itradicije! first appeared on VIJESTI PLUS.

Događaj je okupio veliki broj polaznika — od onih koji se prvi put susreću sa iglom i koncem, pa sve do najmlađih koji su pokazali posebnu radoznalost za savladavanje tradicionalnih tehnika.

Spoj književnosti i narodne tradicije

Pored praktičnog dijela i učenja osnovnih tehnika veza, učesnici su imali priliku da se osvrnu na bogatstvo srpske književne baštine.

„Uz savladavanje osnovne tehnike zmijskog veza, razgovaramo i o pripovijetkama Petra Kočića, motivima koji se u njima nalaze, kao i o porukama koje nam Kočić danas šalje — posebno kroz ženske likove”, istakla je Svijetlana Marković.

Vezemo prošlost, sadašnjost i budućnost

Radionica pod nazivom „Zmijanje kroz ukus i niti” imala je za cilj promociju kulturno-umjetničkih i tradicionalnih vrijednosti našeg područja. Polaznici su u opuštenoj atmosferi učili o istorijskom značaju ovog jedinstvenog veza.

Prof. dr Nevena Todorović naglasila je važnost očuvanja identiteta i prenosa znanja na mlađe naraštaje:

• Prošlost: Kroz svaku nit sjećamo se kako su nekada žene na ovim prostorima živjele, radile i brinule o porodici.
• Sadašnjost: Učimo i savladavamo tradicionalne tehnike u zajednici.
• Budućnost: Znanje prenosimo na djecu i mlađe generacije kako se tradicija ne bi zaboravila.

Posebno raduje činjenica da je među prisutnima bio značajan broj djece mlađe životne dobi, što potvrdjuje da zmijanjski vez i danas živi i inspiriše nove generacije.

The post Zmijanjski vez spojio generacije: U NUB RS održana radionica „Zmijanje kroz ukus i niti“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Ponosan sam što sam ove godine bio pokrovitelj događaja koji je još jednom pokazao koliko cijenimo i čuvamo ono što su nam naši preci ostavili u nasljeđe i što s ponosom prenosimo budućim generacijama.

Od srca čestitam rođendan svom velikom prijatelju Dragomiru Batari, čovjeku koji iskreno voli svoj narod i Republiku Srpsku. Posebno mi je drago što smo ovaj veliki javni skup u Prnjavoru obilježili istovremeno slaveći i njegov rođendan.

Želio bih izraziti posebnu zahvalnost dr. Branku Šikaniću, velikom heroju koji nam se pridružio ove prekrasne večeri i koji je mnogo učinio za naš narod, kako tijekom Domovinskog rata, tako i u godinama nakon njega.

Hvala svima koji su došli, na ukazanom povjerenju, podršci i svakom razgovoru. Ovakva okupljanja najbolje pokazuju snagu našeg naroda, naše tradicije i ljubav prema Republici Srpskoj.

Pozivam sve da se ponovno okupimo 4. listopada za moj rođendan i da zajedno provedemo još jednu nezaboravnu večer ispunjenu pjesmom, dobrim ljudima i ljubavlju prema našoj tradiciji.

Moja će vrata uvijek biti otvorena svim ljudima.

The post VIŠE OD 4000 LJUDI U PRNJAVORU – NAJBOLJA PODRŠKA NAŠOJ TRADICIJI first appeared on VIJESTI PLUS.

Veliki i odgovorni posao koji je čika Mirko obavljao proizašao je iz neizmjerne ljubavi prema narodnoj tradiciji i jasne vizije da se običaji, pjesma i igra moraju sačuvati i prenijeti na mlađe naraštaje. O njegovom doprinosu svjedoče brojni saradnici, prijatelji i učenici.

Struka i tradicija ruku pod ruku

Etnolog Irena Medar Tanjga, dugogodišnja saradnica i jedna od ključnih osoba u organizaciji Kozara etno festivala, ističe da je Mirko Arambašić rijedak primjer čovjeka koji je tradiciju čuvao uz puno uvažavanje struke.

„Veliko mi je zadovoljstvo sarađivati sa Mirkom Arambašićem. Ono što ga izdvaja jeste njegova ogromna energija, volja i želja da sačuva običaje svoga kraja, uz maksimalno poštovanje etnološke struke“, naglašava Medar Tanjga.

Dug put folklornog entuzijazma

Tokom pedeset godina rada, Mirko Arambašić prošao je dug put – od Pelagića i Karla Rojca, preko KUD-a Čajavec, pa sve do Piskavice. U svakom kulturno-umjetničkom društvu u kojem je djelovao ostavio je snažan i neizbrisiv trag.

„Čika Mirko je posebna osoba. Sarađivala sam s njim još u KUD-u Čajavec i znam koliko je bio posvećen folkloru – kao niko koga poznajem“, kaže Milijana Latinović.

Piskavica – selo koje živi folklor

Danas Piskavica živi za svoje kulturno-umjetničko društvo, a mještani su u potpunosti svjesni koliko je čika Mirko učinio za svoje rodno mjesto, ističe Aleksandar Šibarević, predsjednik KUD-a i Savjeta mjesne zajednice Piskavica.

„Šta reći za čovjeka koji je prerastao ovo vrijeme? Pedeset godina bavljenja folklorom donijelo je Piskavici međunarodnu prepoznatljivost i ogromno poštovanje“, kaže Šibarević.

Kozara etno festival i budućnost mladih

Posebno mjesto u Mirkovom radu zauzima Kozara etno festival, kroz koji je u Piskavicu doveo svijet, ali i omogućio mladima da upoznaju druge kulture i nastupaju širom Evrope.

„Mladi su zahvaljujući čika Mirku obišli svijet, ali je on isto tako doveo svijet u Piskavicu“, ističe Milada Šukalo, projekt menadžer u Gradskoj upravi Banje Luke, naglašavajući da je njegov doprinos kulturi, turizmu i ruralnom razvoju nemjerljiv.

Zavjet novih generacija

Program posvećen Mirku Arambašiću osmišljen je kao dijalog kroz koji je ispričana priča o nastanku i razvoju KUD-a Piskavica – od prve ideje do trenutka kada je cijelo selo postalo jedno veliko kulturno-umjetničko društvo, pojašnjava Marija Radulj iz KUD-a Piskavica.

Mladi folkloraši poručuju da će nastaviti putem koji je čika Mirko trasirao, jer to doživljavaju kao lični i kolektivni zavjet.

„Sve bih ponovo isto uradio“

Sam Mirko Arambašić skromno kaže da bi, kada bi se vratio pedeset godina unazad, sve ponovo isto učinio.

„Puno se toga desilo, puno smo festivala napravili i mnogo truda uložili. Drago mi je što sam dao doprinos razvoju kulture i turizma, a posebno što me večeras djeca nisu zaboravila“, rekao je čika Mirko.

Veče u Piskavici proteklo je u snažnim emocijama, suzama radosnicama i poruci nade – da će ljubav, energija i posvećenost Mirka Arambašića ostati trajna inspiracija novim generacijama čuvara tradicije Kozare i Potkozarja.

The post Mirko Arambašić – 50 godina čuvanja tradicije Kozare first appeared on VIJESTI PLUS.