Rast plata bez jasnih efekata

Grbić je naglasio da ukupni rashodi Komisije rastu za skoro 6%, dok troškovi plata bilježe skok od gotovo 10%. Prema njegovim riječima, čak 88% ukupnog budžeta troši se na administraciju, umjesto na unapređenje sistema, zaštitu potrošača ili stabilnost tržišta.

„Postavlja se ključno pitanje: šta građani dobijaju za taj novac? Dobijaju regulatora koji nije u stanju da jasno objasni ni osnovne stvari, poput formiranja cijene električne energije“, izjavio je Grbić.

„Region se smije konfuznim objašnjenjima“

Poseban osvrt poslanik je dao na javni nastup predsjednika Komisije, Vladislava Vladića, navodeći da je njegovo objašnjenje cijena struje postalo predmet ismijavanja u cijelom regionu. Grbić smatra da je takva konfuzija nedopustiva za instituciju koja bi trebala biti vrhunski stručna.

Region se smije objašnjenjima cijene struje, a administracija troši milione

Ključne zamjerke na budžet za 2026. godinu:

• Netransparentnost: Povećanje troškova za konsultantske i pravne usluge.
• Izostanak reformi: Nema digitalizacije niti mehanizama koji bi građanima pojasnili cijene.
• Pitanje nezavisnosti: Komisija se finansira od subjekata koje bi trebala da kontroliše.
• Visoke otpremnine: Dalji rast nematerijalnih troškova bez opravdanja.

Zaključak: Pitanje povjerenja, a ne samo brojki

Grbić je zaključio da ovaj prijedlog budžeta ne može podržati jer on ne nudi povećanje odgovornosti i stručnosti. „Danas ne raspravljamo samo o brojkama, već o povjerenju. Da li ova institucija radi u interesu javnosti ili u interesu same sebe?“, upitao je Grbić na kraju svog izlaganja.

The post Grbić: Region nam se smije zbog cijene struje! first appeared on VIJESTI PLUS.

Izlaganje Saše Grbića u Narodnoj skupštini RS o izmjenama Zakona o ugostiteljstvu

Elektronska evidencija umjesto papirnih knjiga

Grbić ističe da je termin „knjiga gostiju“ u digitalnom dobu zastario. S obzirom na to da je Centralni informacioni sistem (CIS) već u upotrebi, poslanik predlaže da elektronska evidencija postane primarni standard.

„Vođenje fizičke knjige treba biti obavezno samo tamo gdje nema tehničkih mogućnosti za internet, poput planinskih domova, dok u gradovima moramo potpuno preći na digitalni sistem“, poručio je Grbić.

Problem „Self Check-in“ i rok od 12 sati

Jedan od ključnih problema u praksi je prijava gostiju koji koriste samostalni ulazak u apartmane kasno noću. Grbić upozorava da je trenutni sistem često neprimjenjiv kada u objekte poput onih u Banji Vrućici odjednom stigne deset autobusa gostiju.

• Prijedlog: Uvođenje roka od 12 sati za prijavu gosta od trenutka ulaska u smještaj, čime se vlasnicima daje prostor za legalno poslovanje bez pritiska trenutne prijave u sitne sate.

Transparentnost i „Stan na dan“

Kako bi se olakšao rad inspekciji i komunalnoj policiji, predloženo je obavezno označavanje jedinica u stambenim zgradama. Pločica sa nazivom smještaja, spratom, brojem stana i kontakt telefonom odgovornog lica trebala bi biti istaknuta na ulazu u zgradu. Time bi se spriječilo narušavanje kućnog reda i omogućilo brzo djelovanje nadležnih organa.

Kuhari nisu administratori: Ukidanje „knjige kuhinje“

Najveću pažnju izazvalo je Grbićevo poređenje vrhunskih kuhara sa umjetnicima. On smatra da je „knjiga kuhinje“ nepotreban teret koji tjera radnu snagu iz Republike Srpske.

„Vrhunski kuhar danas ima veću platu od kardiovaskularnog hirurga, a mi ga opterećujemo pisanjem normativa za svaku namirnicu. To je kao da slikaru ograničite koliko kistova i boje smije koristiti za jedno ulje na platnu“, slikovito je objasnio Grbić.

Umjesto toga, predlaže se vođenje evidencije samo o nabavci repromaterijala i prometu hrane u skladu sa propisima o bezbjednosti, bez posebnih administrativnih barijera u samoj kuhinji.

The post Saša Grbić: Digitalizacija ugostiteljstva i kraj „knjige kuhinje“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Bezrezervna podrška SDP-a

Grbić je istakao da će poslanička grupa SDP-a “objeručke” podržati ovaj zakon, naglašavajući njegovu važnost za zaštitu prava djece u Republici Srpskoj.

“Kao narodni poslanik mogu reći da je ovo najbolji zakon koji se našao u Skupštini u ovom mandatu. Bilo bi bezobrazno dodati zarez ili slovo, a kamoli nešto oduzeti od ovih 23 člana,” izjavio je Grbić tokom svog obraćanja.

Pohvala ministru i jedan konstruktivan prijedlog

Poslanik je uputio direktnu pohvalu ministru zdravlja i socijalne zaštite, Alenu Šeraniću, koristeći narodni izraz poštovanja.

• Priznanje struci: Grbić je poručio ministru: “Kapa do poda za ovakav zakon”.
• Prijedlog za bržu primjenu: Jedina sugestija koju je poslanik iznio ticala se člana 23, odnosno roka za stupanje zakona na snagu. Umjesto predviđenih 90 dana, Grbić je predložio da se taj rok skrati na 30 ili 60 dana, kako bi primjena počela što ranije.

Zakon o privremenom izdržavanju djece ključan je korak ka rješavanju problema roditelja koji ne primaju alimentaciju, jer će država preko Fonda preuzeti isplatu sredstava, a zatim se regresivno naplaćivati od nesavjesnih obveznika.

The post Grbić: Ovo je najbolji zakon u ovom mandatu first appeared on VIJESTI PLUS.

Gdje je nestao Zakon o medijima?

Grbić je posebno ukazao na ignorisanje medijskog sektora, podsjetivši da su reforme u ovoj oblasti obećane još prije nekoliko godina.

„Podsjećam da je još prije više godina premijer Radovan Višković najavljivao novi Zakon o medijima kao ključni reformski dokument. Danas, u 2026. godini, tog zakona nema ni u jednom kvartalu ovog programa. To pokazuje kontinuitet ignorisanja medija koji su temelj svakog demokratskog društva“, poručio je Grbić.

Opasna tišina o vještačkoj inteligenciji (AI)

Kao još ozbiljniji propust, Grbić je naveo potpuni izostanak regulative u oblasti vještačke inteligencije, uprkos upozorenjima stručne javnosti na opasnosti od manipulacija i deepfake sadržaja.

• Pravna praznina: Dok svijet donosi regulative za AI, NSRS ignoriše digitalnu stvarnost.
• Bez odgovora na dezinformacije: Bez zakona o sprečavanju zloupotrebe AI, građani ostaju nezaštićeni od manipulacija javnim mnijenjem.

Zahtjevi za hitnu dopunu Programa rada

Poslanik SDP-a smatra da se Program rada za 2026. godinu ne smije usvojiti u ovom obliku, već se mora hitno dopuniti sa dva ključna akta:

1. Zakon o medijima – kako bi se konačno uredila oblast slobode informisanja i transparentnosti.
2. Zakon o sprečavanju i zabrani zloupotrebe vještačke inteligencije – kao odgovor na savremene bezbjednosne izazove.

„Bez ova dva zakona, ovaj program nije razvojni, nego zakašnjeli administrativni dokument koji ne prati realnost. Svaki dalji izostanak ovih tema znači svjesno prepuštanje prostora haosu i pravnoj praznini“, zaključio je Grbić.

The post Grbić: Program NSRS za 2026. je spisak pustih želja first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je izrazio duboko poštovanje prema radu naših udruženja, ističući da su upravo oni najčvršća veza između zavičaja i novih generacija koje stasavaju u inostranstvu.

Čuvari korijena i najbolji ambasadori

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje da podržim ove neumorne ljude koji decenijama, s mnogo ljubavi i truda, čuvaju našu tradiciju, kulturu i korijene. Dugujemo im veliku zahvalnost jer su oni naši najbolji ambasadori u svijetu“, poručio je Grbić.

On je naglasio da snaga naše dijaspore, koja broji preko 2,5 miliona ljudi širom svijeta, predstavlja neprocjenjivo bogatstvo. Posebno je pohvalio zajednicu u Sloveniji, koja je jedna od naših najorganizovanijih i najbrojnijih zajednica.

Vizija snažnijeg zajedništva

Pored kulturne saradnje, Grbić je ukazao na važnost podizanja odnosa na nivo strateškog partnerstva. Njegova vizija podrazumijeva modernizaciju veza kroz institucije koje će biti istinski servis našim ljudima.

• Sistemska podrška: Zalaganje za formiranje resornog Ministarstva za dijasporu.
• Lokalna efikasnost: Otvaranje posebnih odsjeka u svakoj opštini kako bi dijaspora imala bržu i lakšu administrativnu podršku.
• Budućnost za mlade: Organizacija sportskih kampova i ekonomskih foruma koji će dodatno učvrstiti veze sa domovinom.

„Vi čuvate našu prošlost, a moja je dužnost da se borim za našu zajedničku budućnost. Naša veza ne smije biti samo na papiru – ona mora postati neraskidivo partnerstvo zasnovano na uzajamnom poštovanju i podršci“, zaključio je Grbić, zahvalivši se domaćinima na toplom gostoprimstvu.

The post Grbić: Oduševljen sam kako naša dijaspora čuva tradiciju first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je podsjetio da je Ustavni sud Republike Srpske u odluci U-77/24 utvrdio neustavnost ranijeg člana 46a stav (3), koji je omogućavao automatsku zamjenu zatvorske kazne novčanom, isključivo na zahtjev osuđenog. Prema njegovim riječima, takvo rješenje je u praksi značilo da se kazna mogla „kupiti“, jer su samo oni sa dovoljno novca mogli izbjeći zatvor, dok su socijalno ugroženiji građani ostajali izloženi zatvorskim kaznama za ista krivična djela.

– To nije samo pravno, već duboko moralno pitanje. Pravda ne smije zavisiti od debljine novčanika – poručio je Grbić.

On je ocijenio da predloženi novi član 46b donosi važna poboljšanja, jer ukida automatizam i vraća sudijsku diskreciju, uz jasno propisane kriterije koje sud mora cijeniti prilikom odlučivanja, uključujući ličnost učinioca, njegovo ponašanje nakon krivičnog djela, odnos prema žrtvi i spremnost da popravi štetu.

Posebno je naglasio značaj uvođenja rada u javnom interesu kao alternativne sankcije, ocijenivši to kao jedno od najvažnijih rješenja u predloženim izmjenama.

– Rad u javnom interesu vraća osjećaj pravednosti u sistem. On omogućava svima, bez obzira na materijalni status, da izbjegnu zatvor ne plaćanjem, već ličnim radom i doprinosom zajednici. Time se briše socijalna podjela između onih koji mogu „kupiti slobodu“ i onih koji to ne mogu – rekao je Grbić.

Upozorio je da bi zadržavanje novčane kazne kao jedine alternative zatvoru vodilo ka stvaranju dvostrukog sistema kažnjavanja – jednog za bogate i drugog za siromašne – čime bi kazna izgubila svoju moralnu i preventivnu svrhu.

Ipak, Grbić je ukazao i na određene normativne nedosljednosti u predloženim izmjenama. Kako je naveo, izmještanjem instituta zamjene kazne u novi član 46b, ostale su nelogičnosti u članu 46a, jer se dolazi u situaciju da je teže izreći kraću zatvorsku kaznu, nego kasnije zamijeniti dužu kaznu blažom sankcijom.

– To može dovesti do neujednačene sudske prakse i pravne nesigurnosti – upozorio je on, dodajući da se djelimično preklapaju i katalozi izuzetaka iz članova 46a i 46b, što bi trebalo precizirati dodatnom pravnotehničkom doradom.

Na kraju diskusije, Grbić je istakao da novi član 46b predstavlja korak naprijed u izvršenju odluke Ustavnog suda, ali i u približavanju krivičnog zakonodavstva principima stvarne jednakosti i pravednosti.

– Ovo rješenje vraća sudijsku procjenu, smanjuje socijalne razlike i uvodi rad u javnom interesu kao pravu alternativu zatvoru, dostupnu svakome. To je put ka većem povjerenju građana u pravni poredak Republike Srpske – zaključio je Grbić.

The post Grbić: Pravda bez cijene, zakon jednak za sve first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je tokom rasprave istakao da budžet, kako je predložen, predstavlja „ogledalo politike vlasti“, te da jasno pokazuje izostanak dugoročne vizije razvoja Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, planirani budžetski deficit iznosi 383,6 miliona KM, što je za oko 230 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu, dok ukupno zaduživanje u 2026. dostiže čak 1,69 milijardi KM. Posebno je upozorio na činjenicu da se prvi put u značajnom iznosu planira zaduživanje putem obveznica u inostranstvu.

– Vlada nema plan za povećanje realnih prihoda, već teret prebacuje na buduće generacije. To nije odgovorna fiskalna politika, već odlaganje problema uz visoku cijenu kamata i gubitak fiskalne suverenosti – poručio je Grbić.

Posebno zabrinjava, kako je naveo, rast izdvajanja za otplatu duga, koji u 2026. godini iznose 1,348 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 58 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

– Svaka peta marka budžeta ide bankama i povjeriocima, a ne građanima. To znači manje novca za škole, bolnice, lokalne zajednice i razvojne projekte – rekao je poslanik SDP-a.

Govoreći o socijalnoj politici, Grbić je istakao da povećanja penzija nisu rezultat sistemskih reformi, već pokušaj ublažavanja posljedica inflacije. Kao ilustraciju nejednakog i nepravednog sistema, naveo je podatak da minimalna penzija u Republici Srpskoj iznosi oko 350 KM, dok je u Federaciji BiH čak 700 KM.

– To je poražavajuća razlika koja pokazuje koliko je životni standard penzionera u Republici Srpskoj zapostavljen – naglasio je Grbić.

Istovremeno, upozorio je da su subvencije privredi i zapošljavanju smanjene za više od 10 odsto, čime se, kako je rekao, dodatno ugrožavaju nova radna mjesta, produktivnost i ostanak mladih u Republici Srpskoj.

Na kraju, Grbić je kritikovao i Zakon o izvršenju budžeta, koji Vladi daje široka diskreciona ovlaštenja, uključujući mogućnost da predsjednik Vlade samostalno raspolaže budžetskom rezervom do 2 miliona KM, bez saglasnosti Narodne skupštine.

– Ovaj budžet nije razvojni, nije reformski i nije pravedan. To je budžet održavanja vlasti, a ne unapređenja života građana Republike Srpske – zaključio je poslanik SDP-a, poručivši da SDP ne može podržati ovakav prijedlog budžeta.

The post Grbić (SDP): Budžet RS za 2026. nije razvojni – svaka peta marka ide na otplatu duga first appeared on VIJESTI PLUS.

BANJALUKA – Infrastrukturni projekti koje zajedno realizuju Vlada Federacije BiH i Grad Banjaluka najbolji su dokaz konkretne političke volje da se pomogne svim građanima, a posebno povratnicima – poručio je Saša Grbić, poslanik SDP-a BiH iz Banjaluke, nakon jučerašnje posjete federalne delegacije ovom gradu.

Kako je istakao, zahvaljujući saradnji entitetske vlade i lokalne administracije, pokrenuti su značajni projekti u mjesnim zajednicama Vrbanja, Pobrđe, Debeljaci, Prijecani i Ada, koje su, prema njegovim riječima, decenijama bile zanemarene.

– U tim kvartovima se već planira ili započinje obnova ulica, vodovodne mreže i komunalne infrastrukture. Ovo su konkretni rezultati, a ne prazna saopštenja – poručio je Grbić.

U Banjaluci su juče boravili i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, te federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica BANJALUKA – Infrastrukturni projekti koje zajedno realizuju Vlada Federacije BiH i Grad Banjaluka najbolji su dokaz konkretne političke volje da se pomogne svim građanima, a posebno povratnicima – poručio je Saša Grbić, poslanik SDP-a BiH iz Banjaluke, nakon jučerašnje posjete federalne delegacije ovom gradu.

Kako je istakao, zahvaljujući saradnji entitetske vlade i lokalne administracije, pokrenuti su značajni projekti u mjesnim zajednicama Vrbanja, Pobrđe, Debeljaci, Prijecani i Ada, koje su, prema njegovim riječima, decenijama bile zanemarene.

– U tim kvartovima se već planira ili započinje obnova ulica, vodovodne mreže i komunalne infrastrukture. Ovo su konkretni rezultati, a ne prazna saopštenja – poručio je Grbić.

U Banjaluci su juče boravili i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, te federalna ministrica raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar , koji su zajedno s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem razgovarali o dosadašnjim i budućim projektima koji su posebno usmjereni na naselja s većinskim povratničkim stanovništvom.

– Razgovarali smo o projektima u ulicama Jasmira Malčića, Veljka Mlađenovića, Save Ljuboje, Subotička i mnogim drugim. Nastavljamo saradnju s Federalnim ministarstvom na novim korisnim inicijativama – rekao je Stanivuković, ocijenivši sastanak kao “prijatan i konstruktivan”.

Premijer Nikšić je poručio da su ovakvi projekti možda mali za naslovnice, ali ogromni za ljude koji tamo žive.

– Federalna vlada će i dalje ulagati tamo gdje postoji potreba i spremnost za rad na dobrobit svih. Posebna obaveza nam je briga o povratnicima i izgradnja odnosa sa Banjalukom kao važnim bh. centrom – zaključio je Nikšić.

Radovi u pojedinim naseljima očekuju se već tokom ljeta, a zajednička poruka svih aktera je jasna: kada postoji politička volja i konkretna saradnja, entitetske granice ne smiju biti prepreka boljim uslovima života za sve građane., koji su zajedno s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem razgovarali o dosadašnjim i budućim projektima koji su posebno usmjereni na naselja s većinskim povratničkim stanovništvom.

– Razgovarali smo o projektima u ulicama Jasmira Malčića, Veljka Mlađenovića, Save Ljuboje, Subotička i mnogim drugim. Nastavljamo saradnju s Federalnim ministarstvom na novim korisnim inicijativama – rekao je Stanivuković, ocijenivši sastanak kao “prijatan i konstruktivan”.

Premijer Nikšić je poručio da su ovakvi projekti možda mali za naslovnice, ali ogromni za ljude koji tamo žive.

– Federalna vlada će i dalje ulagati tamo gdje postoji potreba i spremnost za rad na dobrobit svih. Posebna obaveza nam je briga o povratnicima i izgradnja odnosa sa Banjalukom kao važnim bh. centrom – zaključio je Nikšić.

Radovi u pojedinim naseljima očekuju se već tokom ljeta, a zajednička poruka svih aktera je jasna: kada postoji politička volja i konkretna saradnja, entitetske granice ne smiju biti prepreka boljim uslovima života za sve građane.

The post Grbić: Zajednički projekti Federacije BiH i Banjaluke mijenjaju život svih građana i povratnika first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je uputio poslaničko pitanje Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, tražeći odgovor o nadzoru i intervencijama koje preduzimaju ministar Bojan Vipotnik, direktor „Čistoće“ Miroslav Despot i gradska uprava Banjaluke.

Stanovnici okolnih naselja sve češće prijavljuju neprijatne mirise i zagađenje, dok stručnjaci upozoravaju na hitnu potrebu za rješenjem problema odlaganja otpada. Ministarstvo je najavilo da će pratiti situaciju i tražiti dugoročno održivo rješenje, dok uprava deponije upozorava da je potrebna hitna investicija u proširenje kapaciteta ili pronalazak nove lokacije.

Situacija zahtijeva hitnu reakciju kako bi se spriječili ozbiljni ekološki i zdravstveni problemi za građane Banjaluke i regije.

The post Ekološka kriza prijeti Banjaluci: Poslanik Grbić traži hitnu reakciju nadležnih first appeared on VIJESTI PLUS.

Druga tačka dnevnog reda je zauzimanje stava povodom Prijedloga zakona o graničnoj kontroli i Prijedloga zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su upućeni u proceduru u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Sjednici prisustvuju potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović, kao i ministri u Vladi Srpske, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić, poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, te poslanik SDS-a Darko Babalj.

Međutim, na sjednici nema poslanika BH Zelenih, a kako se moglo primjetiti ni ministra kojeg je u Savjet ministara ,,progurao” SNSD, Sevlida Hurtića. To je kritikovao i poslanik SDP-a Bosne i Hercegovine Saša Grbić:

– Svi ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH se obratiše u NSRS za predložene zaključke. Samo njega nema, pa gdje si ministre Hurtiću da kažeš koju pametnu, napisao je Grbić na društvenim mrežama.

The post Saša Grbić ga nije štedio: Gdje si ministre Hurtiću danas u Narodnoj Skupštini Republike Srpske! first appeared on VIJESTI PLUS.