Ulazak u politiku: “Nismo svi isti”

Jelena Matošević: Dobar dan poštovani gledaoci. Danas je sa nama Srđan Jovanović, kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske ispred Koalicije za državu. Dobar dan i dobro došli. Vi ste po struci diplomirani inženjer. Šta jednog inženjera navede da uđe u politiku?

Srđan Jovanović: Dobar dan vama i gledaocima. Ja sam nosilac liste i na prvoj poziciji unutar Koalicije za državu, sastavljene od šest političkih subjekata. Navelo me to što često slušamo riječi: „Svi ste vi isti.“ Ovdje sam da dokažemo da nismo svi isti. Ako želite išta promijeniti u svom okruženju i društvu, morate ući u politiku. Ne vidim drugi način da se bilo šta unaprijedi dok ne uđemo i ne damo dio sebe. To smo dužni prije svega zbog budućih generacija, a ne zbog samih sebe. Borba za fotelje i funkcije – što je mnogima jedini cilj – nas apsolutno ne zanima. Zanima nas ozdravljenje našeg društva u svakom pogledu.

Jelena Matošević: Često se kaže da su ljudi razočarani politikom. Zašto Vi ne bježite od toga?

Srđan Jovanović: Odlučio sam da ukažem na stvari koje definitivno nisu u redu. Ali kada dublje uđete u politiku i nauku, vidite da nije dovoljno samo kritikovati sa strane. Neke stvari morate sami da pokrenete da bi se uradilo onako kako je najbolje. Svi kritikuju saobraćaj, cijene goriva, sve su to kritike bez ponuđenog rješenja.

Mi iz Socijaldemokratske partije BiH izašli smo sa kompletnim programom na preko 200 stranica detaljno obrađenog teksta, sa konkretnim i striktnim mjerama za sve nivoe vlasti u BiH i Republici Srpskoj. Ne možemo promijeniti istorijske činjenice, ali možemo uticati na ovo danas i na ono što će se dešavati sutra. Ako ništa, to smo dužni svojoj djeci i ljudima koji dolaze poslije nas.

Vlast narodu, a ne elitama: Dostupnost 24/7

Jelena Matošević: Vaš program počinje direktnom demokratijom i rečenicom: „Vlast mora pripadati narodu, a ne političkim elitama.“ Šta to konkretno znači, na primjer, za jednog građanina?

Srđan Jovanović: To znači da je građanin bit cijelog društva i da je njegov život u prvom planu. Svi obećavaju bajke – vidjeli ste obećanja od 50 milijardi investicija, tramvaje koji će ići Banjalukom, kilometre autoputeva – a sve stoji i iz dana u dan je gore.

Mi smo se potrudili da napravimo konkretne stvari bez lažnih obećanja. Moramo vratiti povjerenje u institucije, jer ovo kod nas nije politika, nego politikanstvo i rijaliti.

Jelena Matošević: Kažete da građani direktno učestvuju u kreiranju zakona i odlučivanju o problemima svojih naselja. Kako bi to izgledalo u praksi?

Srđan Jovanović: Koliko god izgledalo da smo mi mala država, nemoguće je da stanovnik iz Banjaluke zna sve što se dešava u Trebinju, Ravnom ili bilo kojoj opštini na jugu Hercegovine. Zato svaki naš predstavnik u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti mora biti dostupan svim građanima od 0 do 24 sata. Moramo znati sa čime se ljudi suočavaju i šta oni predlažu kao rješenje, pa da to kroz inženjersku i stručnu prizmu pretvorimo u zakonske i podzakonske akte. Teško jeste, naš mentalitet uvijek čeka da neko drugi odradi posao, ali nije neizvodljivo.

Radnička prava, plate i kazne po procentu prihoda

Jelena Matošević: Jedna od tema programa su i radnička prava, prosvjeta, zdravstvo. Zašto ste se baš odlučili za te oblasti?

Srđan Jovanović: Zato što su to najugroženije oblasti, a ključne su za ljudsko dostojanstvo. Da uništite jedno društvo, najjednostavnije je da mu uništite obrazovanje, zdravstvo i radnička prava. Kod nas se priča o ulaganju u obrazovanje, a zapravo se radi o hiperprodukciji i kupovini privatnih diploma. Nama trebaju korjenite promjene, a ne štancanje klimoglavaca.

Naši konkretni ciljevi u ekonomiji i radnim pravima su:

• Rast minimalne plate: Da se minimalac sa 1.000 KM u sljedećem mandatu poveća na 1.500 KM, što će automatski podići i ostale plate.
• Redovnost primanja i doprinosa: Radnik mora primiti platu i doprinose u roku definisanom ugovorom. Ako poslodavac to ne izmiri, država mora isplatiti radnika, a onda država neka naplaćuje dug od vlasnika preduzeća. Radnik ne smije biti žrtva.
• Pravednije vrednovanje: Nije realno ni normalno da plata policajca bude veća od plate inženjera ili doktora nauka. Vrednovanje mora ići prema nivou obrazovanja, stručnoj spremi i radnom stažu.

Spremni smo i za rezove u kaznenom zakonu – prekršaji poput bahate i prebrze vožnje ne smiju se kažnjavati fiksno sa 200 ili 500 KM za sve, nego procentualno od prihoda (npr. 5% od plate). Kad bahate vozače udarite po džepu srazmjerno njihovom bogatstvu, imaćemo daleko uređenije društvo.

Masovni odlazak, “Golf 2/3” i rad nakon penzije

Jelena Matošević: U programu govorite o dostojanstvu radnika, ali šta se konkretno mijenja za ljudi koji od svoje plate teško žive?

Srđan Jovanović: Najbolje vam to govori kad prošetate ulicama Banjaluke, Sarajeva ili Doboja i vidite koliko imamo novih sugrađana iz Pakistana i Indije. Nemamo svojih ljudi, nema studenata, smanjen je upis. Odlazak iz zemlje mora biti stvar izbora, a ne prioritet. Danas svako dijete pitate i odgovara: “Samo da završim školu i odem u inostranstvo.” U školovanje jednog inženjera uloži se par stotina hiljada maraka i mi takav gotov kadar izvezemo u inostranstvo. To je žalosno.

Nudimo konkretna rješenja:

1. Omladinski Start-upovi od 15. godine: Omogućiti mladima da već sa 15 godina osnivaju preduzeća, umjesto da čekaju punoletstvo.
2. Produžetak radnog odnosa za penzionere: Penzionerima koji to žele omogućiti zakonski rad na lakšim poslovima (vidimo da u Banjaluci i Sarajevu mnogi ljudi i preko 70 godina voze taksi).
3. Energetska tranzicija: Kod nas je i dalje pojam automobilizma Golf 2 ili 3, isključivo 1.9 TDI dizel. Moramo se okretati savremenim, jeftinijim i ekološkim vidovima energije.

Prozivka akademaca: “100 senatora koji klimaju glavom za 5.000 KM”

Jelena Matošević: Inženjeri i struka nisu baš za politiku?

Srđan Jovanović: Nažalost nisu, zato sam i spomenuo hiperprodukciju privatnih diploma. Svi zajedno moramo osuditi akademsku zajednicu koja je to dozvolila. Koliko je ozbiljnih inženjera i doktora nauka dalo svoj potpis na privatne diplome? Gdje je tu kritičko mišljenje? Jeste li čuli nekoga u Banjaluci iz akademske zajednice da se javno usprotivio lošim politikama? Tišina!

Razlog je jednostavan: imate 100 senatora koji primaju apanažu od 4.000 do 5.000 KM mjesečno iz džepova građana samo da bi ćutali i klimali glavom. Takve ljude treba najuriti. Kakav je to senator koji nikada nije rekao da neke stvari ne idu u pravom smjeru?

Školstvo po skandinavskom modelu (Finska i Norveška)

Jelena Matošević: Predlažete reformu školstva kroz koncept jedne smjene, besplatan obrok i sportske aktivnosti. Zašto mislite da je škola mjesto od kojeg treba početi ozbiljna društvena reforma?

Srđan Jovanović: Zato što su djeca naša najveća i najisplativija investicija. Devetogodišnje obrazovanje kod nas je apsolutno neprimjenjivo. Bili smo jedini u Evropi koji su odlagali početak nastave za 70 dana pod izgovorom vrućina, a u suštini zbog političkih obaveza i izbora.

Nudimo model po uzoru na skandinavske zemlje (Finsku i Norvešku):

• Jednosmjenska nastava i cjelodnevni boravak: Djeca borave u školi tokom čitavog radnog vremena roditelja.
• Sve pokriveno: Obezbeđena zdravstvena zaštita, adekvatna hrana (besplatan obrok) i sportsko-kulturni sadržaji.
• Povratak dostojanstva nastavnicima: Nastavnik fizičkog vaspitanja mora prepoznati talenat djeteta i usmjeriti ga (npr. ka rukometu), a ne da svi tumaraju bez cilja, masovno upisuju gimnazije, pa poslije ostanu zarobljeni bez zvanja i posla.

Privreda, oporezivanje Crkve i legalizacija kanabisa

Jelena Matošević: Govorite i o sigurnom poslovnom okruženju. Šta danas najviše koči čovjeka koji želi da se ostvari na tom polju?

Srđan Jovanović: Koči ih politička i ekonomska nesigurnost. Kako da planirate biznis od par miliona ako se cijena goriva kreće od 2 do 5 KM jer se 4-5 ljudi ne mogu dogovoriti oko ukidanja akciza? Namjerno se dižu nacionalne tenzije da bi se narod držao u strahu i torovima narednih 100 godina.

Nudimo konkretne privredne i poreske mere:

• Zemljište za investitore za 1 KM: Da cijela BiH i Republika Srpska ponude građevinsko zemljište ozbiljnim stranim investitorima za 1 KM uz podsticaje.
• Subvencije za solarne panele građanima: Omogućićemo da svaki građanin dobije subvenciju za solarne panele na svom krovu i smanji račun za struju, umjesto da podsticaje dobijaju samo pojedinci bliski vlasti.
• Stop uništenju rijeka: Male hidrocentrale moraju se ukloniti i tereni vratiti u prvobitno stanje o trošku investitora i onih koji su im izdali nezakonite dozvole.
• Oporezivanje vjerskih zajednica: Pogledajte koliko vjerskih i stambenih objekata u Banjaluci imaju Srpska pravoslavna crkva i druge vjerske zajednice. Tamo nema poreskih kontrola ni obaveza. Vrijeme je da sve vjerske zajednice počnu plaćati porez na profit, te da plaćaju porez pri prodaji svijeća, vijenaca i ostalih usluga.
• Legalizacija marihuane i lakih droga: Spremni smo ponuditi zakonska rješenja za legalizaciju marihuane. To je sektor koji u zemlju može privući preko milijardu maraka prihoda.
• Spas za šume i Goranska organizacija: Poražavajuće je da su šumska gazdinstva u minusu, a kupuju milionske softvere. Vratićemo Goransku organizaciju i natjerati one koji su zaradili na golojsječi da o svom trošku pošume uništene kvadrate.

Digitalizacija i blokada EU fondova

Jelena Matošević: U programu su i digitalna prava i dužnosti interneta. Zašto mislite da kultura i digitalna dostupnost nisu luksuz nego pitanje razvoja društva?

Srđan Jovanović: Digitalizacija javne uprave je ključna. Građanin ne treba ići u opštinu, čekati u redovima i plaćati takse, taksene markice, kopiranja i skeniranja. Sve se mora završavati e-mailom i digitalnim potpisom u roku od 3 do 7 dana. Pored toga, u digitalnom novcu nema “crnog novca” ni korupcije – sve ima svoju adresu i trag. Žalosno je da BiH nema ni osnovni CERT za borbu protiv sajber napada.

Što se tiče budžeta, vlast bježi od bespovratnih sredstava iz EU Plana rasta jer EU traži potpunu transparentnost trošenja svake marke. Zato radije uzimaju netransparentne kredite iz Kine i Rusije sa kamatnim stopama i preko 10%, jer ih tamo niko ne pita kako su potrošili novac.

Stanje u kulturi: “600.000 KM za zbor na Manjači”

Jelena Matošević: Šta reći o kulturi u Republici Srpskoj?

Srđan Jovanović: Ako imate budžet za kulturu od 650.000 KM, pa 600.000 KM ode na zbor na Manjači (Kočićev zbor), a samo 50.000 KM ostane za sve ostale kulturne manifestacije, onda tu nema govora o kulturi. Izuzimajući sumnjiva dešavanja oko teniskih terena u Banjaluci, mi 10 godina nismo imali ozbiljnu investiciju u kulturu i sport. Zalažemo se za izgradnju opere, pozorišta i ravnomjernu raspodjelu novca pravim umjetnicima.

Poruka biračima i tri prva prioriteta

Jelena Matošević: Program je ambiciozan. Koje tri stvari biste smatrali prioritetima u prvih godinu dana ako dobijete priliku da ih sprovedete?

Srđan Jovanović:

1. Uvođenje reda u Narodnu skupštinu: Hitna zabrana političkog “rijalitija”, cirkusa i primitivizma u skupštini.
2. Smirivanje nacionalnih tenzija i vraćanje povjerenja: Vraćanje ozbiljnih investitora i stvaranje političke stabilnosti.
3. Pokretanje Start-upova i ekonomskih rezova: Vraćanje povjerenja u institucije i rad na konkretnim mjerama za građane.

Jelena Matošević: Šta biste rekli građaninu koji kaže da političari obećaju jedno, a poslije izbora rade nešto sasvim drugo?

Srđan Jovanović: Pozivam građane da krenu od sebe i glasaju za ozbiljne programe. Ukoliko poslije 100 dana vlasti ne budemo ispoštovali ono što smo napisali, prvi ću izaći i reći: “Hvala vam, ne mogu da ispunim ono što sam rekao.” Ali mi nismo obećali bajke, nego precizno izračunate i sprovedive korake.

Jelena Matošević: Za kraj, za one koji vas ne poznaju, šta želite da ljudi zapamte o Srđanu Jovanoviću?

Srđan Jovanović: Želim da zapamte da ono što Srđan Jovanović kaže, to može i iznijeti. Želim da me pamte po djelima i konkretnim stvarima koje smo uradili za ovo društvo.

Jelena Matošević: Hvala vam na divnom razgovoru i želim vam puno sreće u utakmici.

The post Srđan Jovanović za podcast „Politika i tako to“: Ozdravljenje društva, ekonomski rezovi i kraj politikanstva first appeared on VIJESTI PLUS.

Srđan Jovanović, kandidat za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, istakao je da kampanja fokus stavlja na kreiranje konkretnih uslova za ostanak mladih i zaustavljanje negativnih trendova.

“Svih ovih godina nam govore kako je jedino rješenje otići iz Bosne i Hercegovine. Pritisci su sve veći i veći, ali mi smatramo da to nije rješenje. Naše rješenje jeste budućnost. Ne prihvatamo ponude za pakovanje kofera i odlazak. U ovoj kampanji ponudićemo ključna rješenja za ostanak mladih i svih ostalih, da gradimo zajedničku budućnost na sigurnim temeljima”, poručio je Jovanović.

Nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Anes Opardija, pozvao je birače na masovan izlazak na izbore te pojasnio tehničke detalje u vezi sa kandidatskim listama kako ne bi došlo do nedoumica na glasačkim mjestima.

“Pozivam sve glasače da izađu na izbore i biraju one za koje vjeruju da će iskreno predstavljati njihove želje i potrebe. Iskreno vjerujem u jednu Bosnu i Hercegovinu koja je jednaka za sve njene građane i u kojoj svi na svakom pedlju zemlje imaju ista prava. Naglašavam, kao kandidat SDP-a nalazim se na listi SDA u okviru Koalicije za državu, kako ne bi došlo do zabune kod birača prilikom glasanja”, naglasio je Opardija.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije za potpredsjednika Republike Srpske, podvukao je važnost poštenja u politici, regionalne pristupačnosti i primjene novih tehnologija u izbornom procesu.

“Pored mog imena na glasačkom listiću, pozivam građane da podrže Koaliciju za državu i naše poslanike za NSRS i Parlament BiH kako bismo program sproveli u djelo. Ono što nedostaje današnjoj politici jesu poštenje, čestitost, dostupnost i ekspeditivnost. Ovaj tim će u naredne četiri godine rješavati konkretne probleme građana”, izjavio je Begić, osvrnuvši se i na izborni proces:

“Zagovornici smo novih izbornih tehnologija i vjerujemo da će uz njihovu pravilnu primjenu svaki glas građana biti pošteno identifikovan. Nećemo biti opterećeni prošlošću, već onim što nas čeka u budućnosti.”

The post Platforma Koalicije za državu: Mladi, zajednička budućnost i fer izbori ključni za ostanak u BiH first appeared on VIJESTI PLUS.

VIJESTI PLUS: Nakon izbora 2022. godine povukli ste se iz politike i uspješno posvetili izgradnji nezavisnog medija. Šta je prelomilo da se ponovo kandidujete za funkciju potpredsjednika Republike Srpske?

BEGIĆ: Mediji su moja prva i konačna ljubav i zaista nisam planirao ponovo ulaziti u politiku. Međutim, protekle četiri godine obilježila je potpuna inertnost. Funkcije potpredsjednika obavljali su Davor Pranjić i Ćamil Duraković, a gdje god dođem na teren, građani mi govore da im niko od njih dvojice nikada nije otvorio vrata niti se javio na telefon. Vratio sam se iz revolta — da pokažem kako se iz ničega, bez tajkuna, krupnog kapitala i kriminalaca iza leđa, mogu napraviti ozbiljne stvari. Kao što sam to dokazao u medijima, pokazaću i u politici da ta funkcija može služiti građanima, a ne samo protokolarnim beneficijama.

VIJESTI PLUS: Zbog čega ste se za ovaj politički povratak odlučili upravo za Socijaldemokratsku partiju (SDP BiH)?

BEGIĆ: Moja opredjeljenja su oduvijek bila vezana za politički centar ili lijevi centar. Ja sam u duši socijaldemokrata, u mojoj porodici i okruženju ima i Srba, i Bošnjaka, i Hrvata. Unutar SDP-a sam prepoznao visok nivo unutrašnje demokratije gdje svako može iznijeti svoje mišljenje bez straha. Kandidaturu nisam tražio, niti insistirao na njoj — predložio sam je na unutarstranačkim organima u sklopu šire koalicije i prijedlog je prihvaćen sa oduševljenjem.

VIJESTI PLUS: Da li ćete, ukoliko budete izabrani, raditi isključivo u interesu hrvatske zajednice ili svih građana?

BEGIĆ: Biću potpredsjednik svih građana Republike Srpske. Mene ne zanima ko se kako zove, ko je koje vjere i da li se krsti sa tri prsta, cijelom rukom ili klanja. To su najjeftiniji politički poeni na koje se političari decenijama izvlače. Puno je lakše zapaliti nacionalne tenzije i dobiti glasove nego napraviti pet kilometara autoputa ili spojiti naselja i gradove. Interesuju me konkretne stvari: gradnja sela i gradova, ulazak BiH u Evropsku uniju, ukidanje višesatnih čekanja na granicama i bolji infrastrukturni uslovi za život.

VIJESTI PLUS: Oštar ste kritičar dosadašnjeg djelovanja HDZ-a BiH u Republici Srpskoj. Šta im najviše zamjerate?

BEGIĆ: Najveći problem Hrvata u Republici Srpskoj već 30 godina jeste upravo HDZ BiH. Dragan Čović i njegovi saradnici dođu u Banju Luku pred izbore, pokupe glasove i nestanu. Zauzvrat nema nijednog projekta, niti jednog metra novog puta ili stabilne strujne mreže u hrvatskim povratničkim selima. Oni zloupotrebljavaju katoličku vjersku zajednicu i gledaju politiku isključivo kroz lične plate i privilegije. Vrijeme je da se ta praksa prekine.

VIJESTI PLUS: Kako komentarišete nove izborne tehnologije koje se uvode i očekujete li fer izbore?

BEGIĆ: Centralna izborna komisija je uvođenjem skeniranja otisaka prstiju i provlačenjem ličnih karata napravila dobar korak naprijed. Na prošlim izborima sam kao nezavisni kandidat bio žrtva ozbiljnih manipulacija, gdje su nakon 19 časova nestajale biračke vreće, a biračka mjesta na kojima sam pobjeđivao naprasno ukidana, zbog čega sam podnio i krivične prijave. Nove tehnologije onemogućavaju naknadno ubacivanje listića nakon zatvaranja birališta, jer broj listića u kutiji mora tačno odgovarati broju skeniranih otisaka.

Ključni prioriteti u prvih 100 dana mandata:

• Infrastrukturni popis na terenu: Obilazak svih lokalnih zajednica, popisivanje konkretnih infrastrukturnih, društvenih i kulturnih problema i apliciranje prema domaćim i međunarodnim fondovima za njihovo rješavanje.
• Povratak u Palatu Republike: Zvaničan zahtjev da se kabineti potpredsjednika vrate u Palatu Republike, umjesto dosadašnjeg smještaja u staroj zgradi Vlade.
• Zakon o predsjedniku i potpredsjednicima: Iniciranje zakona koji bi precizno definisao postupanje i prenos nadležnosti u kriznim situacijama (privremena spriječenost, ostavka, presuda ili smrt nosioca funkcije).
• Novi Zakon o medijima: Upućivanje prijedloga zakona usklađenog sa EU regulativom, koji predviđa uređenje medijskog tržišta, borbu protiv anonimnih portala i govora mržnje, zaštitu od zloupotrebe vještačke inteligencije (AI), ali i obavezu prilagođavanja sadržaja osobama sa oštećenim sluhom.
• Digitalizacija ruralnih područja: Pokretanje projekta u saradnji sa kompanijom Starlink za uvođenje besplatnog interneta u seoske škole i mjesne zajednice.

VIJESTI PLUS: Koja je vaša završna poruka biračima pred nadolazeće izbore?

BEGIĆ: Moja poruka je jednostavna — moj telefon će biti dostupan svakom čovjeku. Neću se kriti u kabinetu, iza službenih vozača i rotacija. Službena vozila ću radije ustupiti za prevoz ljekara i baka po selima. Ostajem dostupan građanima i spreman da nakon godinu dana ponovo sednem pred javnost i položim račune o tome šta je konkretno urađeno.

The post Ivan Begić za Vijesti Plus: Pokazat ću da potpredsjednik Republike Srpske ne mora biti samo protokolarna figura first appeared on VIJESTI PLUS.

U nastavku prenosimo kompletno saopštenje Gradske organizacije SDP Banja Luka koje je upućeno kao direktan odgovor Efendiću:

“VEĆ VIĐENO – FAŠIZAM, PATOLOŠKA MRŽNJA SVIH SRBA – PROĆI ĆE KAO HADŽIKADIĆ”

“Malezijski kursista nije ništa naučio iz lošeg iskustva jednog Hadžikadića, fašista koji su generišući ekstremnu mržnju prema SDP Srbima, VRS Srbima, i generalno Srbima nestali sa političke scene!

Ruku na srce, neki su bar imali poštanski pretinac u Republici Srpskoj, dok je Efendiću jedini fetiš Donja Gradina, Sijekovac……

Gradska organizacija SDP Banja Luka ipak ima ogromnog iskustva kada je u pitanju obračun sa tipovima ograničenog kapaciteta, presuđenim ubicama, ratnim i ostalim saobraćajnim i drugim zločincima!

SDP BiH i GO SDP Banja Luka su bili i uvijek će biti na prvoj liniji političke i svake druge odbrane države na svakom njenom pedlju, a naročito u Republici Srpskoj.

I u svojim redovima imamo mnogo pripadnika- boraca, iz svih vojski i armija tih teških devedesetih godina! Ali, svi smo sada u službi samo države Bosne i Hercegovine!

I da, ponosni smo što u svojim redovima nemamo ratnih zločinaca, nemamo prljavih ruku, a ni fašista koje baštine neonacizam kao što je Semir Efendić!

Naša misija je jasna, politička borba i opstanak BH suvereniteta na skoro pola teritorije države! Na tom putu će još biti i efendića, i hadžikadića kao nosioca primitivnih palanačko- provincijalnih misli i gestova!

Postala je praksa da se uvijek neki efendić- lero i cirkusant iz reda bošnjačkog naroda pojavi kao korisni idiot Milorada Dodika!

Postavlja se pitanje, u čemu je onda razlika između npr. Stevandića i Efendića! Zajednički nazivnik- mrtvi ljudi i krvave ruke su već iza njih!

Na kraju krajeva, ako su problem svi Srbi, onda bošnjački narod ima veliki problem u percepciji opstanka države!

Naravno, daleko od toga da je Semir Efendić neki važan reper, ali izostanak reakcije je samo dokaz da bi državica bošnjačkog naroda na cca 20% Bosne i Hercegovine i te kako bila prihvatljiva za te krugove!

SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!”

The post ŽESTOKA REAKCIJA IZ BANJALUKE: SDP oštro odgovorio Efendiću, poručuju da neće dozvoliti podjele i mržnju first appeared on VIJESTI PLUS.

„Nasilje nad djecom je ozbiljan društveni problem koji se manifestuje kroz fizičko, psihičko i verbalno zlostavljanje, kao i zanemarivanje. Osnovni problem je što se ono ne prepoznaje na vrijeme, zbog čega izostaju pravovremena pomoć žrtvi i adekvatna kazna za počinioce“, upozorava Grbić.

Podaci koje je iznio oslikavaju dubinu krize u obrazovnom i bezbjednosnom sistemu.

Crna statistika: 90 slučajeva i 150 maloljetnih nasilnika

Dok je u školskoj 2022/23. godini evidentirano 75 slučajeva vršnjačkog nasilja, najnoviji podaci MUP-a za 2025. godinu pokazuju drastičan rast – evidentirano je 90 slučajeva.

Statistika za prošlu godinu krije zabrinjavajuće detalje:

• 150 maloljetnika se pojavljuju kao počinioci (132 dječaka i 18 djevojčica).
• Nasilje je izvršeno nad 128 vršnjaka.
• Među nasilnicima je 76 osnovaca i 74 srednjoškolca.
• U ovim događajima sedmoro djece je teško povrijeđeno, dok je 38 zadobilo lakše povrede.

Policija je nadležnim tužilaštvima podnijela 33 izvještaja protiv 51 maloljetnika zbog sumnje da su počinili 37 krivičnih djela, među kojima su teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, pa čak i jedno polno nasilje.

Šokantni primjeri iz škola: Gdje sistem zakazuje?

Grbić je tokom izlaganja podsjetio na nekoliko stravičnih slučajeva iz prakse koji pokazuju tromost sistema i odsustvo odgovornosti.

• Banjaluka (OŠ “Ivan Goran Kovačić”): Slučaj vršnjačkog nasilja koji je počeo još u prvom razredu kod djeteta od svega 7 godina. U drugom razredu zabilježeni su teži oblici – guranje, davljenje, vrijeđanje i otimanje užine. Roditelji su ukazali da se na stručnu procjenu čekalo čak godinu i po dana, dok je nasilnik za to vrijeme normalno išao u školu, a prestrašena djeca su odbijala da dolaze na nastavu.
• Banjaluka (Borik): Slučaj u kojem je brutalno pretučena učenica devetog razreda, dok su njeni školski drugovi sve to nijemo posmatrali i snimali mobilnim telefonima.
• Mrkonjić Grad (OŠ “Ivan Goran Kovačić”): Jeziva svjedočanstva roditelja o djeci koju su vršnjaci odvodili u toalete i svlačionice, vezali uz radijatore, stavljali im torbe na glavu i brutalno tukli kaiševima i nogama. Najgora od svega bila je reakcija direktorice koja je negirala postojanje nasilja. Nakon pritiska javnosti podnijela je ostavku, inspekcija je utvrdila propuste škole, ali pitanje krivične i disciplinske odgovornosti prosvjetnih radnika koji su žmirili na nasilje i dalje je bez odgovora.

Nevidljivo nasilje na mrežama i u školskim wc-ima

Psiholozi upozoravaju da fizičko nasilje često prati ono “nevidljivo” – sajberbuling (cyberbullying), ismijavanje, ignorisanje i izopštavanje iz grupe na društvenim mrežama. Ovakvi oblici zlostavljanja dugo ostaju skriveni od odraslih, a kod djece izazivaju anksioznost, osjećaj manje vrijednosti i depresiju.

„Alarmi su se upalili nakon tragedije u beogradskoj školi ‘Ribnik’, ali mjere koje se kod nas preduzimaju uglavnom su formalne, a ne suštinske“, ističe poslanik SDP-a.

Revizorski izvještaj je ogolio sistemske propuste:

1. Nema zakonske definicije: Vršnjačko nasilje nije posebno definisano u našim zakonima i podzakonskim aktima.
2. Odsustvo strategije: Republika Srpska nema konkretne strateške dokumente koji se bave ovom temom.
3. Parcijalne evidencije: Ne postoji jedinstvena baza podataka o nasilju i preduzetim mjerama; institucije podatke kriju ili ih razmjenjuju neefikasno.
4. Ministarstvo bez izvještaja: Ministarstvo porodice, omladine i sporta od 2019. godine nije Vladi RS dostavljalo izvještaje o realizaciji Protokola o nasilju nad djecom, pravdajući to “nemogućnošću prezentovanja pouzdanih podataka”.

Loš obrazovni sistem kao izvor frustracije i agresije

Grbić je povukao direktnu paralelu između loše organizovanog školskog sistema i rasta agresije među djecom. Podsjetio je na katastrofalne rezultate PISA testiranja od prije nekoliko godina, nakon čega je RS, umjesto reformi, izabrala – povlačenje iz testiranja.

„Naša djeca su preopterećena provjerama znanja, frustrirana i pod stresom. Ponašanje pojedinih nastavnika koji ‘gledaju kroz prste’ privilegovanoj djeci prilikom ocjenjivanja stvara animozitet i rađa agresiju prema toj istoj djeci“, objašnjava Grbić.

Pet ključnih koraka za spas sistema

Na kraju svog izlaganja, poslanik Saša Grbić je iznio jasne i radikalne zahtjeve koji se moraju hitno sprovesti kako bi se zaštitila djeca u Republici Srpskoj:

• Izmjena zakona: Hitno definisati pojam vršnjačkog nasilja i pooštriti kaznene mjere.
• Udaljavanje nasilnika i kazne za roditelje: Djeca koja vrše nasilje moraju biti izmještena iz te sredine kroz uvođenje posebnog vremena za nastavu, uvođenje rigoroznih novčanih kazni za roditelje, te uvođenje sistema društveno-korisnog rada (uređenje dvorišta, pomoć starijima ili djeci sa posebnim potrebama).
• Suštinska reforma obrazovanja: Smanjiti opterećenje učenika, omogućiti im izbor predmeta prema afinitetima kako bi se smanjio nivo stresa i škola postala sretnije mjesto.
• Odgovornost i obuka prosvjetara: Nastavno osoblje, ali i tehnički radnici (spremačice, domari) moraju proći hitne obuke za prepoznavanje i sprečavanje nasilja na kritičnim tačkama poput školskih toaleta i svlačionica.
• Kraj “štimanja” ocjena: Zaustaviti praksu u kojoj nastavnici vještački štimaju broj negativnih ocjena do granice koju pravilnik dozvoljava, ignorišući realno (ne)znanje.

The post Saša Grbić upozorava na alarmantne podatke MUP-a i revizije: Vršnjačko nasilje u Republici Srpskoj poprima oblik pandemije first appeared on VIJESTI PLUS.

Grbić je tokom skupštinskog izlaganja javno postavio pitanja koja su uzdrmala javnost i na koja nadležni pod hitno moraju dati odgovore.

1. Zakon iz 2013. naređuje novi plan, a mi koristimo dokument iz prošlog vijeka!

Komisija u svom radu konstantno maše Dokumentom o politici dodjele koncesija koji datira iz aprila 2006. godine. Taj dokument je licitirao projektima za period 2006–2007. godine – dakle, u davno prošlom vremenu!

Skandal u najavi: Važećim Zakonom iz 2013. godine, Komisija je imala rok od godinu dana (do kraja 2014.) da Skupštini podnese novu politiku dodjele koncesija. To se nije desilo ni poslije 12 godina! Naše resurse krčmimo bez ikakvog plana, vizije i strategije za narednih 20 ili 50 godina.

2. “Nelegalne aktivnosti” ili krivično djelo za zatvor do 10 godina?

Zakon jasno kaže da je rad Komisije javan i da se mogu organizovati javne rasprave. Ipak, rasprava nije bilo. Zašto?

U samom izvještaju (na stranama 52–55) Komisija sama navodi pojmove poput “nelegalnih aktivnosti”. Prema Krivičnom zakoniku RS, član 391, ovo se ne zove “aktivnost”, već krivično djelo: Protivzakonito zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava. Za ovo djelo, ukoliko je omogućeno zloupotrebom položaja, zaprijećena je kazna zatvora od dvije do deset godina! Umjesto javnih rasprava i krivičnih prijava tužilaštvu, dočekao nas je tajac.

3. RiTE Gacko i Ugljevik: Ko kopa ugalj i po kom osnovu?

Situacija u energetskim gigantima je potpuno netransparentna:

• RiTE Gacko: Ugovor o koncesiji za termoelektranu je istekao još 2023. godine! Danas se sve svodi na jednu fusnotu i “pregovaračke postupke” za ležište uglja. Da li Gacko uopšte ima legalnu koncesiju za rad i eksploataciju? Komisija ćuti.
• RiTE Ugljevik: Sudeći prema izvještaju Komisije, tamo je stanje idealno. Svi znamo u kakvim se ogromnim problemima nalazi ovo preduzeće, ali u izvještaju nema ni riječi o stvarnim gubicima i krizama.

4. Matematika od koje boli glava: Stanarima 138 miliona eura, Srpskoj sirotinja!

Najbolji primjer kako sistem (ne)funkcioniše je TE “Stanari”. Prema izvještaju, oni su na ime koncesione naknade u budžet uplatili oko 6,5 miliona KM. Kada se njihova proizvodnja od preko 1,9 miliona MWh stavi u kontekst prosječnih tržišnih cijena na berzama u okruženju za 2025. godinu (oko 70 evra po MWh), dolazi se do šokantne računice:

Ovakav odnos snaga traje još od novembra 2016. godine. Iako je Komisija stidljivo pomenula da bi trebalo uvesti “sistem indeksacije” kako bi se naknade uskladile sa inflacijom i skokom cijena, nikakva konkretna izmjena zakona nije pokrenuta, iako Komisija po članu 55. Zakona ima to pravo.

5. Veliki solarni sopstvenici varaju sistem, a građani im plaćaju milione preko računa za struju!

Poseban apsurd dešava se u sektoru obnovljivih izvora energije. Veliki investitori su brzo shvatili kako da izigraju sistem:

• Veliki solarni projekti se svjesno cijepaju na mnoštvo malih elektrana do 150 kW.
• Na taj način izbjegavaju ulazak u sistem koncesija i ne plaćaju koncesionu naknadu!
• Istovremeno, ostvaruju pravo na garantovanu (vrhunsku) otkupnu cijenu narednih 15 godina.

Da stvar bude gora, ovi povlašćeni proizvođači ne snose čak ni troškove balansiranja mreže.

Ko sve to plaća? Građani Republike Srpske! Taj novac se direktno izvlači iz džepova običnih ljudi kroz stavku “naknada za obnovljive izvore energije” na mjesečnim računima za struju.

Dokle više?

Dok Zakon o električnoj energiji Srpske na papiru prepoznaje kategorije “energetski ugroženih i zaštićenih kupaca”, surova reality pokazuje da je zbog ovakve politike skoro polovina građana u Srpskoj upravo to – socijalno i energetski ugrožena.

Dokle će se domaći resursi poklanjati i preplaćivati oni koji već imaju milione u džepovima, dok građani jedva spajaju kraj s krajem?

The post BURNA DISKUSIJA SAŠE GRBIĆA U NSRS: Kako se milioni iz Srpske prelivaju u privatne džepove, dok građani plaćaju ceh! first appeared on VIJESTI PLUS.

Čovjek nije broj, a dostojanstvo nije na prodaju

Grbić je istakao da o korupciji, negativnim revizorskim izvještajima i ustavnim porecima govori tamo gdje mu je radno mjesto – u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gledajući u lice onima koji su nas doveli u trenutno stanje. Pred građanima je, kaže, otvorio pitanja koja muče svaku kuću.

„Pitam vas: Gdje nas je dovelo vjerovanje u podjele i strah? Dovelo nas je do toga da nam djeca odlaze, da rade a ne žive, i da porodice brinu više nego što se nadaju. Poštenje se ismijava, a poltronstvo nagrađuje,“ poručio je Grbić.

Najveća šteta – naučili su nas da ne vjerujemo jedni drugima

Kao ključni problem današnjeg društva, Grbić je naveo gubitak povjerenja, ne samo u institucije, već i među ljudima, što je ocijenio kao „najveću štetu koju su nam napravili“.

„Kada ljudima previše puta obećate, a isto toliko puta ih izlažete, oni prestaju da vjeruju vama, ali počinju da sumnjaju u sve. Bez povjerenja nema društva, nema porodice i nema budućnosti.“

„Dostojanstvo nije pregovaračka stvar. Sa dostojanstvom se ne pregovara!“

Kakva je to Republika Srpska u kojoj se strepi za budućnost?

Grbić je uputio oštru kritiku vladajućim nacionalnim politikama, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, optužujući ih da namjerno drže narod u strahu kako on ne bi tražio ono što mu pripada.

„Kakva je to Republika Srpska u kojoj otac radi, a ne može da obezbijedi sigurnost? U kojoj majka strepi za dijete, a mladi odlaze jer ne vide šansu? To nije san, to je rezultat politike koja vas plaši da ne biste tražili više, dok vam uzima ono što ste zaradili.“

„U oktobru pobjeđujemo na svim frontovima“

Završavajući svoj govor, Grbić je pozvao Banjalučane da ne odu kući isti kao što su došli, već sa odlukom da više nikada neće ćutati na nepravdu.

„Naš problem nije onaj drugi čovjek pored nas. Naš problem je sistem koji ne cijeni rad nego podobnost. SDP BiH znači da to mijenjamo – da čovjek živi od svog rada i da dostojanstvo pripada svima, a ne samo privilegovanima. U oktobru pobjeđujemo na svim frontovima,“ zaključio je Grbić uz gromoglasan aplauz prisutnih.

The post Saša Grbić u Banjoj Luci: „Ne obraćam vam se kao poslanik, već kao član porodice koji više neće da ćuti!“ first appeared on VIJESTI PLUS.

Jovanović: Vjetar u leđa za buđenje stanovništva

Predsjednik Gradskog odbora SDP Banja Luka, Srđan Jovanović, istakao je važnost podrške sa viših nivoa vlasti i dolazak delegacije iz Federacije BiH kao ključan impuls za rad na terenu.

„Organizovali smo ovu tribinu pod sloganom ‘Djela, a ne riječi’, a gosti iz Federacije su nam došli kako bi dali vjetar u leđa i pomogli da probudimo naše stanovništvo. Želimo pokazati da mala djela, koja se uspješno provode na drugim nivoima vlasti, mogu narodu značiti mnogo više i donijeti značajan napredak“, poručio je Jovanović.

Nikšić: Zdrava konkurencija umjesto nacionalizma

Tribini je prisustvovao i predsjednik SDP BiH i premijer Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić. On je naglasio da su Banja Luka, Prijedor i Doboj ključne sredine za socijaldemokratiju u ovom dijelu zemlje. Prema njegovim riječima, cilj SDP-a je pokazati brigu za svaki pedalj države, bez pravljenja razlika među entitetima ili narodima.

Ključne poruke Nermina Nikšića:

• Svi građani su isti: „Stalo nam je do svakog pedlja BiH, svakog grada i svakog građanina. Ne pravimo nikakvu razliku između ljudi, bilo gdje da žive.“
• Sigurnost i standard: „Spremni smo učiniti sve što je moguće da sigurnost i životni standard u svakom dijelu zemlje budu na višem nivou.“
• Takmičenje u dobru: „Nismo radili u Federaciji s namjerom da kažemo da je tamo bolje nego u RS-u. Želimo da se takmičimo u zdravoj konkurenciji – ne u tome ko je veći nacionalista ili ko može više uvrijediti drugoga, već ko može otvoriti više radnih mjesta i stvoriti bolji ambijent za penzionere, radnike i poslodavce.“

Fokus na ekonomiju i stabilnost

Učesnici tribine zaključili su da je jedina “utakmica” u kojoj svi građani Bosne i Hercegovine dobivaju ona koja se tiče kvaliteta života. Poručeno je da će SDP nastaviti s obilaskom ključnih organizacija kako bi osigurali da se politički narativ sa verbalnih sukoba prebaci na konkretna rješenja i djela koja direktno utiču na svakodnevicu ljudi.

The post Tribina SDP-a u Banjoj Luci: “Djela, a ne riječi” kao poruka jedinstva i napretka first appeared on VIJESTI PLUS.

Obraćajući se prisutnima i medijima, Grbić je istakao važnost saradnje između entitetskih institucija i lokalnih vlasti, naglasivši da su rezultati zajedničkog rada vidljivi na svakom koraku.

Podrška lokalnim inicijativama

Tokom svečanosti, Grbić je izrazio zadovoljstvo postignutim napretkom u ovoj opštini, ističući da je Kotor Varoš primjer sredine koja se kontinuirano razvija.

“Uvijek je zadovoljstvo vidjeti konkretne rezultate zajedničkog rada i planirati nove korake koji će donijeti boljitak našim ljudima. Kao narodni poslanik, nastaviću da podržavam inicijative koje dolaze iz naših lokalnih zajednica, jer jaka opština direktno doprinosi jačanju cijele države,” izjavio je Saša Grbić.

Vizija razvoja i saradnje

Prisustvo narodnih poslanika ovakvim događajima potvrđuje opredijeljenost ka direktnom kontaktu sa građanima i prepoznavanju stvarnih potreba na terenu. Grbić je iskoristio priliku da domaćinima zahvali na toplom gostoprimstvu, uz poruku da će u NSRS i dalje biti glas onih projekata koji osiguravaju ostanak mladih i ekonomsku stabilnost opština poput Kotor Varoša.

“Kotorvarošanima još jednom čestitam njihov praznik, uz želju da svaka naredna godina bude još uspješnija,” zaključio je Grbić.

Ženski hor u narodnim nošnjama pjeva na bini povodom Dana opštine Kotor Varoš, na kojoj je prisustvovao Saša Grbić.

The post Saša Grbić na Svečanoj akademiji u Kotor Varošu: Jaka lokalna zajednica je temelj jake države first appeared on VIJESTI PLUS.

Gdje je nestao Zakon o medijima?

Grbić je posebno ukazao na ignorisanje medijskog sektora, podsjetivši da su reforme u ovoj oblasti obećane još prije nekoliko godina.

„Podsjećam da je još prije više godina premijer Radovan Višković najavljivao novi Zakon o medijima kao ključni reformski dokument. Danas, u 2026. godini, tog zakona nema ni u jednom kvartalu ovog programa. To pokazuje kontinuitet ignorisanja medija koji su temelj svakog demokratskog društva“, poručio je Grbić.

Opasna tišina o vještačkoj inteligenciji (AI)

Kao još ozbiljniji propust, Grbić je naveo potpuni izostanak regulative u oblasti vještačke inteligencije, uprkos upozorenjima stručne javnosti na opasnosti od manipulacija i deepfake sadržaja.

• Pravna praznina: Dok svijet donosi regulative za AI, NSRS ignoriše digitalnu stvarnost.
• Bez odgovora na dezinformacije: Bez zakona o sprečavanju zloupotrebe AI, građani ostaju nezaštićeni od manipulacija javnim mnijenjem.

Zahtjevi za hitnu dopunu Programa rada

Poslanik SDP-a smatra da se Program rada za 2026. godinu ne smije usvojiti u ovom obliku, već se mora hitno dopuniti sa dva ključna akta:

1. Zakon o medijima – kako bi se konačno uredila oblast slobode informisanja i transparentnosti.
2. Zakon o sprečavanju i zabrani zloupotrebe vještačke inteligencije – kao odgovor na savremene bezbjednosne izazove.

„Bez ova dva zakona, ovaj program nije razvojni, nego zakašnjeli administrativni dokument koji ne prati realnost. Svaki dalji izostanak ovih tema znači svjesno prepuštanje prostora haosu i pravnoj praznini“, zaključio je Grbić.

The post Grbić: Program NSRS za 2026. je spisak pustih želja first appeared on VIJESTI PLUS.