Foto: Vijesti Plus
BANJA LUKA — Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić održala je konferenciju za medije na kojoj se oštro osvrnula na ekonomsko i političko stanje u Republici Srpskoj, komentarišući nedavni javni nastup ministrice finansija Zore Vidović, zastoje na ključnim infrastrukturnim projektima, te duboku institucionalnu krizu.
Ekonomski pokazatelji na nivou najnerazvijenijih zemalja
Trivićeva se na samom početku dotakla pitanja kreditnog rejtinga i privrednog rasta, ističući da izjave iz Vlade RS ne nude razlog za optimizam, već potvrđuju višegodišnje stagniranje.
„Po vlastitom priznanju ministrice Vidović, kreditni rejting Republike Srpske nije poboljšan, nego je samo vraćen na nivo na kojem je bio prije ustavno-političke krize. Sada smo po kreditnom rejtingu u društvu sa zemljama poput Mongolije, Lesota, Nikaragve i Nigerije. Sa realnim rastom BDP-a od oko dva odsto godišnje, mi sa ovako niskom bazom ne možemo pristizati nikoga. Za ozbiljan napredak potreban je rast od pet, šest ili sedam odsto“, naglasila je Trivić.
Ona je dodala da se Vlada u proteklom periodu dodatno zadužila za stotine miliona evra po izuzetno visokim kamatnim stopama od preko 6,5 odsto, dok se nova zaduženja primarno koriste za vraćanje starih dugova, a ne za investicije.
„Lične sankcije pretvorene u narodne“
Komentarišući navode o uticaju međunarodnih sankcija na privredna kretanja, predsjednica Narodnog fronta istakla je da je neodgovorna politika vlasti direktno ugrozila standard svih građana.
- Tri godine bez napretka: Republika Srpska je pretrpjela direktnu ekonomsku štetu i izostanak rasta životnog standarda.
- Nula političkih dobitaka: Nije realizovan nijedan od najavljivanih referenduma — ni o radu OHR-a, ni o sudskim presudama, niti o samostalnosti.
- Cijena politike: Rukovodstvo pod sankcijama dovodi Srpsku u „gubitničku“ (lose-lose) poziciju, gdje se nacionalni resursi i pregovaračke pozicije ustupaju samo da bi se pojedincima ukinule lične mjere.
Zašto autoput prema Beogradu stoji?
Poseban fokus konferencije bio je na izgradnji autoputa koji bi trebao povezati Banja Luku i Bijeljinu sa Beogradom. Trivićeva je upitala nadležne zašto je ovaj vitalni projekat već godinama na čekanju.
„Srbija je svoj dio posla na dionici Kuzmin – Rača, zajedno sa mostom na Savi i integrisanim graničnim prelazom, odavno završila. S druge strane, u Republici Srpskoj dionice poput Vukosavlje – Brčko i dalje stoje, iako su rokovi bili vezani za prošlu godinu. Postavlja se opravdano pitanje: Zašto je Beograd vlastima u Srpskoj uvijek na čekanju, dok su veze prema Zagrebu kompletirane? Postoje ozbiljne sumnje i indicije da se i na projektima koje finansijski podržava Srbija vrše malverzacije i nadduvavaju fakture“, upozorila je Trivić.
Institucionalna kriza i ponižavanje funkcije predsjednika
Na kraju, Trivić se osvrnula na rad entitetskih institucija i poziciju predsjednika Republike Srpske Siniše Karana, ocjenjujući da se radi o potpunom obezvređivanju ustavnih funkcija.
„Mi imamo situaciju u kojoj se funkcija predsjednika Republike svodi na protokolarna praznična saopštenja jednom u sedam dana, dok se ključne odluke donose vaninstitucionalno. To nije samo ponižavanje pojedinca na toj funkciji, već direktno urušavanje samih institucija Republike Srpske. Takva politika potpunog obezvređivanja sistema i netransparentnog trošenja novca poreskih obveznika mora pretrpjeti sud građana“, zaključila je Trivić.
