Foto: Vijesti Plus
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iznio je oštre stavove o aktuelnoj političkoj klimi u Bosni i Hercegovini, najavljujući proaktivnu strategiju prema koalicionim partnerima na državnom nivou.
U nedavnom istupu koji je izazvao pažnju javnosti, lider SNSD-a Milorad Dodik dotakao se odnosa unutar institucija BiH, kritički se osvrnuvši na političko djelovanje ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića. Dodik je naglasio da, bez obzira na dešavanja u Sarajevu, Narodna skupština Republike Srpske ostaje vrhovna instanca odlučivanja za sve što se tiče interesa RS.
Odluke NSRS kao “crvena linija”
Dodik je ponovio stav da odluke Predsjedništva BiH nemaju validnost ukoliko nisu u saglasnosti sa stavom Narodne skupštine Republike Srpske.
“Kada Narodna skupština kaže da odluka Predsjedništva nije valjana, ona nije valjana i tu nema diskusije”, kategoričan je lider SNSD-a. On smatra da trenutni pristup političkog Sarajeva predstavlja pokušaj degradacije ustavnog sistema odlučivanja, čemu se RS odlučno suprotstavlja.
Strategija “Tuk na utuk”
Poseban akcenat u Dodikovom obraćanju stavljen je na buduće formiranje vlasti i kadrovsku politiku. Uz kritiku na račun Konakovića, Dodik je najavio primjenu principa reciprociteta.
“Mi ćemo Konakovića ostaviti da bude tu, ali ćemo formirati vlast na nivou BiH na način da nećemo dozvoliti da se ona formira po njihovim pravilima. Pošto su nama uzeli predsjedavajućeg na godinu i po dana, sad ćemo i mi njima uzeti godinu i po dana njihovog mandata. To je ‘tuk na utuk’, ali bez tuče”, pojasnio je Dodik.
“Dodatna razgradnja BiH”
Prema riječima predsjednika SNSD-a, sve što se trenutno dešava na političkoj sceni BiH vodi ka daljoj unutrašnjoj razgradnji države. Dodik tvrdi da političke strukture u Federaciji BiH svojim postupcima sami sebe odvajaju od onoga što bi trebalo da bude zajednički okvir, dok Republika Srpska samo odgovara na te izazove.
Ovaj nastup potvrđuje da se politička situacija u BiH nalazi u fazi intenzivnog nadmetanja, gdje svaki potez u institucijama na državnom nivou nosi težinu političkog prestiža i entitetskih interesa.
About The Author
