Foto: Vijesti Plus
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, izrazio je iznimno zadovoljstvo i ponos načinom na koji su parlamentarne stranke došle do usaglašenog teksta Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.
Dokument, koji bi se na usvajanju trebao naći već sutra popodne, rezultat je kompromisa i spremnosti da se uvaže primjedbe kolega iz opozicije, čime je pokazano prijeko potrebno političko jedinstvo kada su u pitanju vitalni interesi Republike Srpske.
Široki kompromis za nacionalno jedinstvo
Stevandić je naglasio da je rasprava uspješno završena jer je prihvatio sve izmjene koje su kolege tražile da se umetnu u rezoluciju, iako lično nije bio najsretniji sa svim ponuđenim rješenjima.
“Htio sam pokazati poštovanje i da dođemo do dokumenta koji je sjajan. Jako mi je drago da ovakve dokumente usvajaju normalni ljudi koji znaju diskutovati – napravimo pauzu, usaglasimo se i ponosan sam na način na koji smo došli do konačnog teksta”, poručio je predsjednik NSRS.
Deklaracija je na dnevni red stavljena uz saglasnost Kolegijuma još prije 50 dana kako bi se dalo dovoljno vremena svim kolegama, ali i stručnoj zajednici – pravnicima i profesorima ustavnog prava – da daju svoje primjedbe. Na današnjem sastanku sa zainteresovanim stranama, među kojima su bili i predstavnici SDS-a Dragomir Vasić i Slavica Marković, kreiran je balansiran dokument koji odražava nacionalno i političko jedinstvo u Republici Srpskoj.
Analiza amandmana i “diplomatska mjera”
Pojašnjavajući detalje usaglašavanja, Stevandić se osvrnuo na zahtjeve opozicije koji su uvršteni u tekst, iako ih sam ne smatra najsretnijim rješenjima:
- Hitnost pred UN-om: Prihvaćen je stav da se od Savjeta bezbjednosti UN-a traži hitno usvajanje rezolucije kojom se okončava funkcija visokog predstavnika i zatvara OHR. “Ne znam koliko mi realno možemo nametnuti hitnost UN-u, ali ako ćemo glasati zajedno, jedna riječ mi neće smetati”, pojasnio je Stevandić.
- Otklanjanje pravno ništavnih akata: Nađen je kompromis oko člana 3. tačka 10. Prvobitni zahtjev za poništavanjem svih akata od 1997. godine preoblikovan je u zahtjev potpisnicama i svjedocima Dejtonskog sporazuma (RS, FBiH, SAD, Srbija, Hrvatska) da otklone posljedice pravno ništavnih akata. Za Republiku Srpsku to su prvenstveno odluke koje je donosio Christian Schmidt, a koje Savjet bezbjednosti nikada nije potvrdio.
“Schmidt nije otišao jer mu se ide, nego zbog našeg pritiska”
U svom obraćanju javnosti, Stevandić je naglasio da ova deklaracija ne bi bila moguća bez dugotrajne i teške pravno-političke borbe protiv Christiana Schmidta, čiji je rezultat, kako navodi, Schmidtovo povlačenje.
“On nije podnio ostavku zato što mu se ide iz BiH ili što mu je mala plata, nego zato što smo mi svojim djelovanjem stvorili okolnosti koje on tumači kao pritisak. Ovdje nije riječ o pritisku, nego o razotkrivanju prljavih poslova koje je radio na toj funkciji – od tajnih sastanaka do selekcije političkih partija”, izjavio je Stevandić, povlačeći oštru paralelu s diskriminatornim principima iz prošlosti zbog Schmidtovih odluka o finansijskim zabranama u RS-u.
Prema njegovim riječima, ključni preokret se desio kada su i velike svjetske sile, uključujući promjenu u američkom pristupu tokom posljednjih šest mjeseci, shvatile da u BiH ne treba zauzimati strane, već poslati poruku domaćim narodima da se moraju sami dogovarati, bez stranih tutora.
Međunarodni uspjeh i poruka kritičarima
Predsjednik parlamenta je podsjetio da se prošle godine “niko ne bi kladio na RS” dok su se raspisivale potjernice i pokušavalo rušenje njenih institucija. Danas je situacija znatno drugačija zahvaljujući intenzivnoj parlamentarnoj diplomatiji. Stavovi RS-a predstavljeni su u Strazburu, Moskvi, Vašingtonu, Pekingu, te u parlamentima Francuske, Italije i Austrije, a trenutno se s europarlamentarcem Aleksandrom Nikolićem pripremaju dokumenti koji će se naći pred Evropskim parlamentom.
Na kraju, komentarišući političke protivnike i dežurne kritičare u izbornoj godini, Stevandić je poslao slikovitu poruku:
“Ljudi se dijele na pčele i muve. Na one koji puno pričaju i one koji puno rade; na one koji stvaraju i one koji zagađuju. Nikada pčela ne treba objašnjavati muvi da je ljepše sletjeti na cvijet nego na ono što muve više vole. Mi treba da pripadamo društvu radilica, a ne društvu kritičara. Ponosan sam što smo pokazali da možemo biti na istoj strani kada su u pitanju vitalne stvari za Republiku Srpsku.”
About The Author
